BAKIN BRZI ČOKOLADNI KOLAČ MEKAN KAO PAMUK: Jednostavan recept bez vaganja, zahvalan i za početnike u kuhinji
Sastojci za ovu poslasticu mere se u šoljama i kašikama, priprema je laka, a svaki zalogaj donosi toplinu i miris doma.
Po sastojcima skroman, a po ukusu raskošan desert, idealan za dane kada tipik dopušta beli mrs, sa slojevima vanile, keksa i čokolade koji se tope u ustima.
U danima kada crkveni tipik dopušta mrsnu hranu, ili u sedmici pred Vaskršnji post kada je dozvoljen beli mrs, bake su uvek nalazile način da razvesele porodicu slatkim. Među takvim delikatesima isticao se kremasti kolač koji se ne peče - jednostavan, a ipak raskošan. Svojim slojevima vanile, keksa i čokolade podseća na klasični francuski ekler. Spreman u svega nekoliko minuta, ovaj hladan i mekan desert bio je omiljen za porodična okupljanja i trenutke kada su vernici želeli da uživaju u slatkom bez kršenja crkvenih pravila.
2 kesice pudinga od vanile
800 ml mleka + 200 ml za namakanje keksa
1 kesica šlaga
500 g keksa (graham ili petit beurre)
100 g čokolade za kuvanje (za glazuru)
Skuvajte puding, pa kada se ohladi, uz povremeno mešanje da se ne uhvati korica, lagano umešajte šlag dok se sve ne sjedini.
U kalup (23×33 cm) stavite sloj keksa prethodno kratko namočenog u mleko, zatim polovinu kreme. Dodajte još jedan sloj keksa, takođe namočenog, pa preostali krem.
Prekrijte kolač još jednim slojem keksa i ravnomerno premažite čokoladnom glazurom po vrhu. Pokrijte folijom i ostavite u frižideru najmanje 4 sata, idealno preko noći, da keks omekša i ukusi se sjedine. Narežite na kocke i po želji ukrasite sa malo šlaga.
Lagano pritisnite svaki sloj da se bolje poveže. Ako pravite domaću glazuru, otopite čokoladu sa malo mleka i putera za sjaj. Možete koristiti i puding od čokolade ili karamela za varijacije. Ova poslastica se može pripremiti i u posnoj varijanti, ako se puding pripremi na vodi, uz posni keks, posni šlag i čokoladnu glazuru u kojoj se umesto putera koristi biljni margarin.
Sastojci za ovu poslasticu mere se u šoljama i kašikama, priprema je laka, a svaki zalogaj donosi toplinu i miris doma.
Recept sa puterom, jajima i citrusnom kremom bogat po ukusu, namenjen danima mrsne trpeze kada se kolači ne mere izgledom, već osećajem koji ostavljaju za stolom.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Jednostavna smesa, proverena mera i miris vanilije koji vraća u dane praznika, mrsnih ručkova i tihog porodičnog mira.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Jednostavan starinski desert koji prija posle bogate trpeze i podseća na vreme kada su se najbolji recepti čuvali u fiokama, a ne na ekranima.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U danima posta, kad je duša gladna utehe, a novčanik tanak, ovaj starinski kolač iz šerpe vraća toplinu doma i pokazuje da i jednostavno može biti preukusno.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
Stari recept sa Kosova i Metohije vremenom je dobio posebnu verziju u beogradskim kuhinjama, pa je nastalo zasitno i mirisno jelo koje mnoge podseća na nedeljne ručkove, pun sto i ukuse kakvi se danas retko sreću.
Od nekoliko osnovnih sastojaka nastaje toplo i zasitno jelo koje je nekada bilo svakodnevica u srpskim kućama.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Sveštenik upozorava da stanje koje liči na duhovno prosvetljenje može postati ozbiljna obmana koja čoveka odvaja od Crkve i narušava njegov odnos prema drugima.
Prvi snimak nastao spontano brzo je postao omiljen među vernicima, dok nova verzija donosi pun umetnički izraz i snažnu duhovnu poruku uoči manastirske slave.
Iskušenik iz Manastira Svetog Pavla tokom medicinskog prevoza iskočio je iz sanitetskog vozila, zadobio višestruke povrede i završio na respiratoru, dok monasi i lekari pokušavaju da razjasne okolnosti neobičnog incidenta.