Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Miris salčića sa šljivama decenijama je bio neizostavan deo mrsnih slava i porodičnih okupljanja. Domaćice su pažljivo birale sastojke, mesile testo s ljubavlju i slojevima masnoće, a svaka porcija bila je znak gostoljubivosti, sabranosti i poštovanja tradicije.
Ovi mali, lisnati kolačići nisu bili samo poslastica - predstavljali su trenutak zajedništva, simbol porodice i vere i podsećali sve okupljene da trpeza nije samo hrana već prostor gde ljubav i običaji žive zajedno. Danas, zahvaljujući starinskom receptu, možemo da osetimo duh prošlih vremena i ponovo uživamo u ovom delikatesu naših baka.
Sastojci:
Za testo:
500 g mekog pšeničnog brašna T-500
3 žumanca veličina M
200 ml hladne kisele vode
45 g kristal-šećera (~3 ravne kašike)
3 g soli (~½ kašičice)
rendana korica 1 limuna (opciono)
1 kesica vanilin šećera (opciono)
Za premaz:
400 g mlevenog svinjskog sala
ili 400 g svinjske masti sobne temperature
Za punjenje i završnicu:
250 g gustog džema od šljiva
50 g šećera u prahu za valjanje kolača
Shutterstock/Dejan82
Salčići po starinskom receptu
Priprema:
Ako koristite salo, očistite ga od opni i sameljite 1-2 puta do glatke teksture, a zatim ohladite. Ako koristite mast, ostavite je 10-15 minuta na sobnoj temperaturi da omekša.
U velikoj činiji pomešajte brašno, šećer, so, vanilin-šećer i limunovu koricu. Dodajte žumanca i kiselu vodu. Zamesite kratko, samo da se sastojci povežu. Testo oblikujte u disk, pokrijte i ostavite da odstoji 10 minuta.
Razvucite testo u pravougaonik (40×30 cm). Namažite trećinu sala/masti tanko i ravnomerno. Presavijte kao pismo i još jednom preklopite po dužini. Umotajte u foliju i stavite u frižider na 20 minuta.
Ponovite postupak još dva puta, svaki put s novom trećinom sala/masti, uz 20 minuta hlađenja između.
Testo razvucite na debljinu od pet mm. Isecite kvadrate 6×6 cm. Na sredinu svakog stavite po malu kašičicu džema. Preklopite u jastučiće ili oblikujte kiflice i dobro pritisnite ivice.
Zagrejte rernu na 200°C (ili 180°C s ventilatorom). Kolačiće poređajte s razmakom na pleh i pecite 15-18 minuta, dok lagano ne porumene po ivicama.
Dok su još topli, uvaljajte ih u šećer u prahu. Ohladite na rešetki i čuvajte u zatvorenoj kutiji.
Jednostavan i ukusan, ovaj jeftin dezert od nekoliko sastojaka donosi radost i miris detinjstva na svaki sto, savršen za svaku priliku i celu porodicu.
Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
Za samo nekoliko nedelja smenjuju se Đurđevdan, Markovdan, Vasilije Ostroški, Spasovdan i niz drugih praznika, uz retka liturgijska poklapanja i gust raspored koji će mnogim porodicama promeniti uobičajene navike.
Razdvajamo autentično svedočanstvo o svetiteljki od mitova, uključujući i priču o navodnom susretu sa Staljinom, i otkrivamo kako je zaista izgledao njen život u vremenu progona i stradanja.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako privlačne ideje i teorije mogu postati prostor u kome čovek gubi sigurnost duhovnog oslonca i ne primećuje trenutak kada se udaljava od onoga što smatra istinom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Vethopeščernika po starom i Svetog Atanasija Velikog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Atanasija Velikog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Od nekoliko jednostavnih sastojaka nastaje prava riznica ukusa – od kokos kiflica do išlera i kolača s orasima i rumom, koji donose onaj neponovljivi osećaj topline domaćih, s ljubavlju pripremljenih kolača.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Prisustvo čestice moštiju Svetog Nektarija Eginskog u prostorijama u kojima se svakodnevno vodi borba za živote pretvorilo je medicinsko okruženje u mesto zajedničke molitve, sabranja i duhovne podrške svim prisutnima.