Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Miris salčića sa šljivama decenijama je bio neizostavan deo mrsnih slava i porodičnih okupljanja. Domaćice su pažljivo birale sastojke, mesile testo s ljubavlju i slojevima masnoće, a svaka porcija bila je znak gostoljubivosti, sabranosti i poštovanja tradicije.
Ovi mali, lisnati kolačići nisu bili samo poslastica - predstavljali su trenutak zajedništva, simbol porodice i vere i podsećali sve okupljene da trpeza nije samo hrana već prostor gde ljubav i običaji žive zajedno. Danas, zahvaljujući starinskom receptu, možemo da osetimo duh prošlih vremena i ponovo uživamo u ovom delikatesu naših baka.
Sastojci:
Za testo:
500 g mekog pšeničnog brašna T-500
3 žumanca veličina M
200 ml hladne kisele vode
45 g kristal-šećera (~3 ravne kašike)
3 g soli (~½ kašičice)
rendana korica 1 limuna (opciono)
1 kesica vanilin šećera (opciono)
Za premaz:
400 g mlevenog svinjskog sala
ili 400 g svinjske masti sobne temperature
Za punjenje i završnicu:
250 g gustog džema od šljiva
50 g šećera u prahu za valjanje kolača
Shutterstock/Dejan82
Salčići po starinskom receptu
Priprema:
Ako koristite salo, očistite ga od opni i sameljite 1-2 puta do glatke teksture, a zatim ohladite. Ako koristite mast, ostavite je 10-15 minuta na sobnoj temperaturi da omekša.
U velikoj činiji pomešajte brašno, šećer, so, vanilin-šećer i limunovu koricu. Dodajte žumanca i kiselu vodu. Zamesite kratko, samo da se sastojci povežu. Testo oblikujte u disk, pokrijte i ostavite da odstoji 10 minuta.
Razvucite testo u pravougaonik (40×30 cm). Namažite trećinu sala/masti tanko i ravnomerno. Presavijte kao pismo i još jednom preklopite po dužini. Umotajte u foliju i stavite u frižider na 20 minuta.
Ponovite postupak još dva puta, svaki put s novom trećinom sala/masti, uz 20 minuta hlađenja između.
Testo razvucite na debljinu od pet mm. Isecite kvadrate 6×6 cm. Na sredinu svakog stavite po malu kašičicu džema. Preklopite u jastučiće ili oblikujte kiflice i dobro pritisnite ivice.
Zagrejte rernu na 200°C (ili 180°C s ventilatorom). Kolačiće poređajte s razmakom na pleh i pecite 15-18 minuta, dok lagano ne porumene po ivicama.
Dok su još topli, uvaljajte ih u šećer u prahu. Ohladite na rešetki i čuvajte u zatvorenoj kutiji.
Jednostavan i ukusan, ovaj jeftin dezert od nekoliko sastojaka donosi radost i miris detinjstva na svaki sto, savršen za svaku priliku i celu porodicu.
Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Posle smrti patrijarha Adrijana car je zabranio izbor njegovog naslednika i stavio Crkvu pod državnu kontrolu, dok su njegove reforme i promene verskih običaja deo sveštenstva i naroda videli kao potvrdu najstrašnijih proročanstava.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Od nekoliko jednostavnih sastojaka nastaje prava riznica ukusa – od kokos kiflica do išlera i kolača s orasima i rumom, koji donose onaj neponovljivi osećaj topline domaćih, s ljubavlju pripremljenih kolača.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Piletina, krompir, povrće i začini lagano se krčkaju dok sve ne omekša, a kisela pavlaka na kraju daje paprikašu gustinu, punoću i prepoznatljivu kremastu teksturu.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
Crkva upozorila da incident nije slučajan i zatražila hitnu reakciju nadležnih, ali vernike pozvala da ostanu mirni, dostojanstveni i nepokolebljivi u veri: "Nećemo na mržnju odgovarati mržnjom".
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.