Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Miris salčića sa šljivama decenijama je bio neizostavan deo mrsnih slava i porodičnih okupljanja. Domaćice su pažljivo birale sastojke, mesile testo s ljubavlju i slojevima masnoće, a svaka porcija bila je znak gostoljubivosti, sabranosti i poštovanja tradicije.
Ovi mali, lisnati kolačići nisu bili samo poslastica - predstavljali su trenutak zajedništva, simbol porodice i vere i podsećali sve okupljene da trpeza nije samo hrana već prostor gde ljubav i običaji žive zajedno. Danas, zahvaljujući starinskom receptu, možemo da osetimo duh prošlih vremena i ponovo uživamo u ovom delikatesu naših baka.
Sastojci:
Za testo:
500 g mekog pšeničnog brašna T-500
3 žumanca veličina M
200 ml hladne kisele vode
45 g kristal-šećera (~3 ravne kašike)
3 g soli (~½ kašičice)
rendana korica 1 limuna (opciono)
1 kesica vanilin šećera (opciono)
Za premaz:
400 g mlevenog svinjskog sala
ili 400 g svinjske masti sobne temperature
Za punjenje i završnicu:
250 g gustog džema od šljiva
50 g šećera u prahu za valjanje kolača
Shutterstock/Dejan82
Salčići po starinskom receptu
Priprema:
Ako koristite salo, očistite ga od opni i sameljite 1-2 puta do glatke teksture, a zatim ohladite. Ako koristite mast, ostavite je 10-15 minuta na sobnoj temperaturi da omekša.
U velikoj činiji pomešajte brašno, šećer, so, vanilin-šećer i limunovu koricu. Dodajte žumanca i kiselu vodu. Zamesite kratko, samo da se sastojci povežu. Testo oblikujte u disk, pokrijte i ostavite da odstoji 10 minuta.
Razvucite testo u pravougaonik (40×30 cm). Namažite trećinu sala/masti tanko i ravnomerno. Presavijte kao pismo i još jednom preklopite po dužini. Umotajte u foliju i stavite u frižider na 20 minuta.
Ponovite postupak još dva puta, svaki put s novom trećinom sala/masti, uz 20 minuta hlađenja između.
Testo razvucite na debljinu od pet mm. Isecite kvadrate 6×6 cm. Na sredinu svakog stavite po malu kašičicu džema. Preklopite u jastučiće ili oblikujte kiflice i dobro pritisnite ivice.
Zagrejte rernu na 200°C (ili 180°C s ventilatorom). Kolačiće poređajte s razmakom na pleh i pecite 15-18 minuta, dok lagano ne porumene po ivicama.
Dok su još topli, uvaljajte ih u šećer u prahu. Ohladite na rešetki i čuvajte u zatvorenoj kutiji.
Jednostavan i ukusan, ovaj jeftin dezert od nekoliko sastojaka donosi radost i miris detinjstva na svaki sto, savršen za svaku priliku i celu porodicu.
Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
Na mrežama kruže snimci "svetitelja" i "monaštva" koji pozivaju vernike da napišu Amin ili kliknu za „blagoslov“, a starešina hrama Svete Trojice u Mudrakovcu upozorava da je to duhovna manipulacija koja koristi tehnologiju i emocije da bi vam izvukla novac.
Iguman manastira Svetog Nikole, otac Ignjatije, tvrdi da znakovi sa glinenih pločica prikazuju geometrijske obrasce, a ne reči, otvarajući novu perspektivu na jednu od najvećih arheoloških dilemma.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Svečanim činom osvećenja nekadašnje evangelističke crkve, mitropolit nemački Grigorije utemeljio je novi duhovni dom Srpske pravoslavne crkve na jugozapadu Nemačke.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Otkrivamo recept za beogradsku kapamu, kakvu su naše bake spremale za slave i praznike, kada su kuće mirisale na ljubav, a svaki zalogaj bio blagoslov.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Ajete iz sure Eš-Šura (42:52 53) podsećaju da Božija objava može otvoriti srce, usmeriti dušu ka Pravom putu i osvetliti odluke čak i kada ljudsko znanje nije dovoljno.
Reči svetogorskog starca nas podsećaju da prava molitva i ljubav prema bližnjem počinju oslobađanjem srca od osuđivanja jer samo tada u nama može zasijati toplina Božje prisutnosti.