Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Miris salčića sa šljivama decenijama je bio neizostavan deo mrsnih slava i porodičnih okupljanja. Domaćice su pažljivo birale sastojke, mesile testo s ljubavlju i slojevima masnoće, a svaka porcija bila je znak gostoljubivosti, sabranosti i poštovanja tradicije.
Ovi mali, lisnati kolačići nisu bili samo poslastica - predstavljali su trenutak zajedništva, simbol porodice i vere i podsećali sve okupljene da trpeza nije samo hrana već prostor gde ljubav i običaji žive zajedno. Danas, zahvaljujući starinskom receptu, možemo da osetimo duh prošlih vremena i ponovo uživamo u ovom delikatesu naših baka.
Sastojci:
Za testo:
500 g mekog pšeničnog brašna T-500
3 žumanca veličina M
200 ml hladne kisele vode
45 g kristal-šećera (~3 ravne kašike)
3 g soli (~½ kašičice)
rendana korica 1 limuna (opciono)
1 kesica vanilin šećera (opciono)
Za premaz:
400 g mlevenog svinjskog sala
ili 400 g svinjske masti sobne temperature
Za punjenje i završnicu:
250 g gustog džema od šljiva
50 g šećera u prahu za valjanje kolača
Shutterstock/Dejan82
Salčići po starinskom receptu
Priprema:
Ako koristite salo, očistite ga od opni i sameljite 1-2 puta do glatke teksture, a zatim ohladite. Ako koristite mast, ostavite je 10-15 minuta na sobnoj temperaturi da omekša.
U velikoj činiji pomešajte brašno, šećer, so, vanilin-šećer i limunovu koricu. Dodajte žumanca i kiselu vodu. Zamesite kratko, samo da se sastojci povežu. Testo oblikujte u disk, pokrijte i ostavite da odstoji 10 minuta.
Razvucite testo u pravougaonik (40×30 cm). Namažite trećinu sala/masti tanko i ravnomerno. Presavijte kao pismo i još jednom preklopite po dužini. Umotajte u foliju i stavite u frižider na 20 minuta.
Ponovite postupak još dva puta, svaki put s novom trećinom sala/masti, uz 20 minuta hlađenja između.
Testo razvucite na debljinu od pet mm. Isecite kvadrate 6×6 cm. Na sredinu svakog stavite po malu kašičicu džema. Preklopite u jastučiće ili oblikujte kiflice i dobro pritisnite ivice.
Zagrejte rernu na 200°C (ili 180°C s ventilatorom). Kolačiće poređajte s razmakom na pleh i pecite 15-18 minuta, dok lagano ne porumene po ivicama.
Dok su još topli, uvaljajte ih u šećer u prahu. Ohladite na rešetki i čuvajte u zatvorenoj kutiji.
Jednostavan i ukusan, ovaj jeftin dezert od nekoliko sastojaka donosi radost i miris detinjstva na svaki sto, savršen za svaku priliku i celu porodicu.
Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
Svetogorski starac Emilijan Simonopetrit u jednoj svojoj pouci nudi drugačiji pogled na bolest i objašnjava kako i najteže iskušenje može postati prilika za duhovni rast.
Stipendije i smeštaj u studentskim domovima omogućavaju mladima iz srpskih zajednica van Srbije da steknu obrazovanje, izgrade svoju budućnost i ostanu povezani sa narodom iz kojeg potiču
Mitropolit suroški Antonije oštro je opomenuo vernike koji su zbog odeće udaljili ženu sa detetom iz hrama i upozorio na posledice jedne naizgled bezazlene primedbe.
Apostol Pavle pominje silu koja zadržava pojavu bezakonika, ali ne otkriva jasno o kome je reč. Dok su je jedni tumači povezivali s Rimskim carstvom, drugi su u njoj prepoznali nešto sasvim drugačije.
Otkrijte korak po korak kako da pripremite starinsku poslasticu koja je krasila praznične trpeze i krsne slave – mekana piškota, bogati krem i karamel šne od belanaca čine svaki zalogaj posebnim.
Mlevene šljive, lagano pečenje i nekoliko listova rozetle daju domaćoj poslastici prepoznatljivu aromu, a ovaj jednostavan recept odličan je izbor i za doručak tokom posta na vodi.
Šest jaja, šest kašika šećera i šest kašika brašna dovoljno je za mekan biskvit sa omiljenim voćnim filom, bez komplikovanog merenja i dugog zadržavanja u kuhinji.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Mlevene šljive, lagano pečenje i nekoliko listova rozetle daju domaćoj poslastici prepoznatljivu aromu, a ovaj jednostavan recept odličan je izbor i za doručak tokom posta na vodi.