Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
U svakoj staroj svesci za recepte postoji barem jedan kolač koji miriše na detinjstvo, na dane kada su se kolači pravili s ljubavlju, od malo sastojaka i bez mnogo pompe. Ovaj starinski kolač, bez jaja i mleka, podseća na vreme kada se slatko stvaralo iz skromnosti, a bogatstvo se merilo mirisima iz rerne i osmesima za stolom. Pravi se brzo i lako, od sastojaka koje uvek imamo pri ruci, a opet je toliko mekan, sočan i mirisan da mu niko ne može odoleti. A što je najlepše – sasvim je jeftin, a tako pun topline i ukusa, kao iz bakine kuhinje.
Sastojci za starinski kolač bez jaja i mleka
Pola šolje šećera
Jedna šolja meda (može i pola šolje)
Jedna šolja gazirane ili obične vode
Mala šoljica ulja
Dve šolje brašna tip 400
Dve šolje mlevenih oraha
Jedan prašak za pecivo
Jedna kesica (12 g) šećera u prahu za posipanje
Napomena: Šolja kojom se meri ima zapreminu 2 dl, a mala šolja 0,8 dl.
Shutterstock/lev.studio
Starinski bakin kolač bez jaja i mleka poslužite uz šoljicu toplog mleka ili bele kafe
Kako se priprema kolač bez mleka i jaja
Priprema ovog kolača je toliko jednostavna da će vam srce zaigrati već pri prvom mešanju. U velikoj činiji spojite brašno, orahe, prašak za pecivo i šećer – suvi sastojci koji sami po sebi mirišu na tople kuhinje naših baka. Dodajte zatim gaziranu vodu koja će testo učiniti prozračnim, pa med koji unosi nežnu slast, i ulje koje sve fino povezuje.
Lagano promešajte, s osmehom, jer znate da pravite nešto lepo i domaće. Sipajte u podmazan pleh i pecite u rerni zagrejanoj na 200 stepeni oko 20 minuta – taman dovoljno da se cela kuća ispuni neodoljivim mirisom. Kada se kolač malo prohladi, pospite ga šećerom u prahu kao da ga pokrivate prvim snegom. Poslužite uz šolju čaja ili kafe i uživajte u svakom zalogaju topline i sećanja.
Zašto je ovaj recept idealan za post i zdraviji način ishrane?
Ovaj recept je posan i ne sadrži mlečne proizvode niti jaja, pa je idealan za dane posta, osobe s intolerancijom na laktozu ili vegane. Ujedno je i odlična opcija za sve koji žele da pripreme zdraviju verziju kolača, bez komplikovanih sastojaka i nepotrebnih kalorija.
Jednostavan i ukusan, ovaj jeftin dezert od nekoliko sastojaka donosi radost i miris detinjstva na svaki sto, savršen za svaku priliku i celu porodicu.
Napravite najmekše pecivo bez kvasca, gotovo za manje od pola sata — testo koje se ne čeka, a mami mirisom, ukusom i uspomenama na bake, jutra pod ćebetom i dom koji diše ljubavlju.
Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.
Ako volite deserte koji se lako pripremaju, a ostavljaju utisak kao da ste proveli sate u kuhinji, ovaj lagani slojeviti kolač sa višnjama, vanilom i čokoladom postaće vaš novi porodični favorit.
Neodoljivo penaste, oblivene čokoladom i sa savršenim ukusom banane - ove krem bananice pravićete češće nego što mislite. Donosimo vam detaljan recept, koji budi najlepša sećanja.
Arheolozi potvrđuju da svetinja nije benediktinski samostan, već prostor sa antičkim korenima i tajanstvenim grobovima koji vekovima čuvaju duhovnu snagu Hercegovine.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Na južnim padinama Venčaca, manastir Brezovac, osnovan pre više od pet vekova, postao je dom novog hrama posvećenog Presvetoj Bogorodici, a ceo kraj proslavio istorijski događaj.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Nekada nezaobilazno jelo na trpezama u Bosni, Sandžaku i na Kosovu i danas budi nostalgiju, dok jednostavni sastojci pričaju priču o okupljanju za Bajram, ali i za druge svečane prilike.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Iako skromno, ovo jelo od paradajza, paprika i brašna pokazuje kako stara manastirska tradicija pruža hranljiv i praktičan obrok, čak i u modernoj kuhinji.
Tri dana pre dijagnoze, ova mlada devojka iz Benkovca u Hrvatskoj sasvim slučajno je otkrila Svetog Karla Akutisa, a njegove molitve i prisutnost danas joj daju snagu i mir u svakom trenutku.
Nakon brutalnih uvreda igumanu i monaštvu, te pretnji supruge Nenada Nikaljevića u sudu, tenzije u Donjim Brčelima ne jenjavaju – jeromonah Nikon otkriva šta ga je najviše uznemirilo.
Portal Religija.rs posetio je paraklis, podignut pored pri hramu Svete Trojice, izgrađen pre nešto više od deset godina, a koji danas danas predstavlja jedini molitveni prostor u Srbiji posvećen upravo Svetoj Kseniji.
Od prvog ubistva u ljudskoj istoriji, kada je zavist navela Kaina da digne ruku na brata Avelja, do današnjih dana osećaj nepravde nikada nije prestao da razdire čoveka. Iguman manastira Ribnica otkriva šta je zapravo u korenu ovog zla.
Portal Religija.rs posetio je paraklis, podignut pored pri hramu Svete Trojice, izgrađen pre nešto više od deset godina, a koji danas danas predstavlja jedini molitveni prostor u Srbiji posvećen upravo Svetoj Kseniji.