Napravite najmekše pecivo bez kvasca, gotovo za manje od pola sata — testo koje se ne čeka, a mami mirisom, ukusom i uspomenama na bake, jutra pod ćebetom i dom koji diše ljubavlju.
U detinjstvu, miris domaćih kiflica znao je da probudi celu kuću, da nas ušuška u toplinu jutra i najavi dan ispunjen radošću. Bile su to kiflice koje su spremale bake s ljubavlju, uz smeh i razgovor, dok su se mali prstići nestrpljivo motali oko stola. Danas vam donosimo recept koji vraća te uspomene — meke i sočne jogurt kiflice, koje se pripremaju bez kvasca i bez čekanja, a mame osmehe baš kao nekada. U trenu se zamese, još brže nestaju i ostavljaju za sobom ono najlepše — ukus doma i detinjstva.
Sastojci:
100 ml mlake vode
180 g jogurta
650 g glatkog brašna tip 400
100 ml mlakog mleka
1 jaje
1 i po kašika šećera
60 ml ulja
1 kašičica soli
1 kesica (12 g) praška za pecivo
1 puna kašika putera sobne temperature
Za premazivanje:
1 žumance + 1 kašika mleka
shutterstock.com/Viktor1
Bakine jogurt kiflice spremne su za manje od pola sata
Priprema:
U veću činiju sipajte mlaku vodu (100 ml), mlako mleko (100 ml), jogurt (180 g), ulje (60 ml), jedno celo jaje, šećer (1,5 kašika) i so (1 kašičica). Sve tečne sastojke dobro promešajte žicom ili varjačom.
Zatim dodajte jednu kesicu praška za pecivo i postepeno dodajte brašno. Najbolje je da brašno dodajete u nekoliko navrata, kako biste lakše zamesili glatko i meko testo. Kada se testo formira, dodajte punu kašiku omekšalog putera i umesite testo dok ne postane glatko, elastično i mekano, ali da se ne lepi za ruke.
Pokrijte testo krpom i ostavite da odstoji 10–15 minuta. Kada testo odmori, podelite ga na nekoliko delova (obično četiri). Svaki deo razvijte oklagijom u krug, pa isecite na trougliće (kao picu). Premažite ih malo puterom, potom zavijajte od šireg ka užem delu da formirate kiflice.
Umutite jedno žumance sa kašikom mleka i premažite kiflice odozgo. Pecite ih u prethodno zagrejanoj rerni na 180 °C, 20 do 25 minuta, dok ne porumene.
Dobićete neverovatno meke, sočne i ukusne kiflice koje se prave brzo i jednostavno, bez kvasca i čekanja da testo naraste.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vremenima kada se poštovao svaki komad hleba, nastajala su jela koja su spajala porodicu i grejala dom. Među njima je i pita od starog hleba – jednostavna, domaćinska čarolija koja i danas vraća veru u skromna zadovoljstva.
U doba kada se hleb pravio na metre, a nijedna mrvica nije završavala u kanti, domaćice su stvarale jela iz ničega. Otkrijte kako se od jučerašnjeg hleba priprema topla čorba koja i danas greje srce — jednostavno, štedljivo i neodoljivo.
Vranjanski propeć nije samo omiljeni doručak naših baka, već i ukus koji vraća mirise ognjišta, dedine ruke u brašnu i toplinu jutra kroz pendžer u kome se prvi dim meša sa pesmom.
Palačinke od krompira, pržene na masti i punjene džemom, vraćaju duh detinjstva i toplinu doma u svaki zalogaj – naučite kako da ih pripremite po starinskom receptu koji se prenosi s kolena na koleno.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Protojerej Viktor Nikišov objašnjava kako je nastao ovaj običaj, kakve veze ima sa Isusom Hristom i kakvo duhovno značenje ima u pravoslavnoj tradiciji.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Nežne mesne loptice u kiselkastom sosu, nekada su se spremali pod sačem, a danas svojim mirisom i ukusom i dalje okupljaju porodicu oko stola – posebno na prvi dan Ramazanskog bajrama
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.