Vranjanski propeć nije samo omiljeni doručak naših baka, već i ukus koji vraća mirise ognjišta, dedine ruke u brašnu i toplinu jutra kroz pendžer u kome se prvi dim meša sa pesmom.
U mirisu vranjanskog propeća sabrana je čitava jedna epoha – toplina ognjišta, škripa drvenih podova pod teškim koracima domaćina i tiha pesma žena koje u rano jutro mese testo dok se kroz pendžer nazire prvi dim iz dimnjaka. Ova zlatna pita, s mirisom masti i sirom što se topi pod prstima, nije samo jelo – ona je sećanje na detinjstvo, na dedinu rukavicu prekrivenu brašnom, na baku koja iznova ponavlja kako se testo „faltuje, a ne savija“.
Vranjansko propeć, nekada omiljeni doručak radnika i seljaka, i danas greje dušu svakome ko veruje da je najlepši ukus onaj koji nosi miris detinjstva.
U prošlosti, propeć se često pripremao u domaćinstvima kao brz i ukusan obrok, a služio se uz kiselo mleko ili jogurt. Bio je omiljeno jelo zbog svoje hranljivosti i jednostavne pripreme. Danas je vranjansko propeć nezaobilazan deo tradicionalne kuhinje juga Srbije i često se pravi u domaćinstvima i restoranima koji neguju starinske recepte.
Sastojci:
400 g brašna
200 ml vode
1 kašika masti
1 kašičica soli
250 g sira
2 jajeta
100 ml mleka
mast za premazivanje
Shutterstock/GK1982
Vranjanski propeć se ne seče nožem, nego se kida parče po parče
Priprema:
Prosejte brašno u veću činiju, dodajte so, kašiku masti i postepeno toplu vodu, pa zamesite meko, podatno testo. Ostavite ga da se odmori, a zatim oblikujte valjak i secite ga na dvanaest delova. Svaki deo razvucite u lepinjicu, pa premažite mašću. Devet njih tanko razvucite, premažite još jednom i slažite jednu na drugu. Tako složene pažljivo razvucite u jednu veliku koru, desetak centimetara širu od pleha (30 cm).
Preostale tri kore razvucite na veličinu pleha. Pleh obilno namažite mašću i postavite veliku koru tako da krajevi vise. Namažite je, dodajte deo fila (sir, jaja, mleko), pa preko stavite jednu od manjih kora. Nastavite redosled: fil – kora – fil – kora. Na kraju prebacite krajeve velike kore ka sredini i formirajte falte. Prelijte ostatkom fila i pecite oko 30 minuta na 200 stepeni, dok ne zamiriše cela kuća.
Poslužite dok je topao, bez noža – samo otkidajte parčiće i delite ih, baš kao nekad.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vremenima kada se poštovao svaki komad hleba, nastajala su jela koja su spajala porodicu i grejala dom. Među njima je i pita od starog hleba – jednostavna, domaćinska čarolija koja i danas vraća veru u skromna zadovoljstva.
Dok su današnje trpeze često pretrpane egzotičnim ukusima, ajmokac – jednostavan sos od belog luka i pilećeg mesa – podseća nas na vreme kada su mirisi iz kuhinje bili najtačniji sat i najlepši poziv za okupljanje oko stola.
Uz šapat uspomena donosimo vam jednostavan, ali neodoljiv letnji recept koji spaja tradiciju, ljubav i autentične ukuse - baš onako kako su to znale naše bake.
Kako jedan jednostavan složenac od nežnih listova i mlevenog mesa čuva porodične tradicije i podseća nas na mirise i toplinu zajedničkih ručkova, donoseći osveženje i radost svakom prolećnom tanjiru.
U doba kada se hleb pravio na metre, a nijedna mrvica nije završavala u kanti, domaćice su stvarale jela iz ničega. Otkrijte kako se od jučerašnjeg hleba priprema topla čorba koja i danas greje srce — jednostavno, štedljivo i neodoljivo.
Iako se na prvi pogled čini da su odmor, slobodno vreme i lični izbor dovoljni da ispune čoveka, iskustvo pokazuje da najveći broj ljudi baš nedeljom se bore sa osećajem tuge, nemira i neispunjenosti.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
Napravite najmekše pecivo bez kvasca, gotovo za manje od pola sata — testo koje se ne čeka, a mami mirisom, ukusom i uspomenama na bake, jutra pod ćebetom i dom koji diše ljubavlju.
Od oraha, urmi, smokava i suvog grožđa nastaje brza domaća poslastica na vodi koja se lako oblikuje, dugo ostaje sočna i prija kao lagan slatki zalogaj posle posnog obroka.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu 1. sedmice Velikog posta otkriva zbog čega položaj i znanje ne vode nužno ka veri i kako upravo smirenost postaje ključ za prepoznavanje Božje istine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Onisima po starom i Prepodobnog Vasilija Ispovednika po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Romana, muslimani su u mesecu ramazana, dok u judaizmu nema velikog verskog praznika.
Pouka svetogorskog starca otkriva kako prepoznati lažnu tugu, kako je ne prihvatiti i otkriti snagu u pokajanju koje oslobađa i ispunjava život smislom.