Vranjanski propeć nije samo omiljeni doručak naših baka, već i ukus koji vraća mirise ognjišta, dedine ruke u brašnu i toplinu jutra kroz pendžer u kome se prvi dim meša sa pesmom.
U mirisu vranjanskog propeća sabrana je čitava jedna epoha – toplina ognjišta, škripa drvenih podova pod teškim koracima domaćina i tiha pesma žena koje u rano jutro mese testo dok se kroz pendžer nazire prvi dim iz dimnjaka. Ova zlatna pita, s mirisom masti i sirom što se topi pod prstima, nije samo jelo – ona je sećanje na detinjstvo, na dedinu rukavicu prekrivenu brašnom, na baku koja iznova ponavlja kako se testo „faltuje, a ne savija“.
Vranjansko propeć, nekada omiljeni doručak radnika i seljaka, i danas greje dušu svakome ko veruje da je najlepši ukus onaj koji nosi miris detinjstva.
U prošlosti, propeć se često pripremao u domaćinstvima kao brz i ukusan obrok, a služio se uz kiselo mleko ili jogurt. Bio je omiljeno jelo zbog svoje hranljivosti i jednostavne pripreme. Danas je vranjansko propeć nezaobilazan deo tradicionalne kuhinje juga Srbije i često se pravi u domaćinstvima i restoranima koji neguju starinske recepte.
Sastojci:
400 g brašna
200 ml vode
1 kašika masti
1 kašičica soli
250 g sira
2 jajeta
100 ml mleka
mast za premazivanje
Shutterstock/GK1982
Vranjanski propeć se ne seče nožem, nego se kida parče po parče
Priprema:
Prosejte brašno u veću činiju, dodajte so, kašiku masti i postepeno toplu vodu, pa zamesite meko, podatno testo. Ostavite ga da se odmori, a zatim oblikujte valjak i secite ga na dvanaest delova. Svaki deo razvucite u lepinjicu, pa premažite mašću. Devet njih tanko razvucite, premažite još jednom i slažite jednu na drugu. Tako složene pažljivo razvucite u jednu veliku koru, desetak centimetara širu od pleha (30 cm).
Preostale tri kore razvucite na veličinu pleha. Pleh obilno namažite mašću i postavite veliku koru tako da krajevi vise. Namažite je, dodajte deo fila (sir, jaja, mleko), pa preko stavite jednu od manjih kora. Nastavite redosled: fil – kora – fil – kora. Na kraju prebacite krajeve velike kore ka sredini i formirajte falte. Prelijte ostatkom fila i pecite oko 30 minuta na 200 stepeni, dok ne zamiriše cela kuća.
Poslužite dok je topao, bez noža – samo otkidajte parčiće i delite ih, baš kao nekad.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vremenima kada se poštovao svaki komad hleba, nastajala su jela koja su spajala porodicu i grejala dom. Među njima je i pita od starog hleba – jednostavna, domaćinska čarolija koja i danas vraća veru u skromna zadovoljstva.
Dok su današnje trpeze često pretrpane egzotičnim ukusima, ajmokac – jednostavan sos od belog luka i pilećeg mesa – podseća nas na vreme kada su mirisi iz kuhinje bili najtačniji sat i najlepši poziv za okupljanje oko stola.
Uz šapat uspomena donosimo vam jednostavan, ali neodoljiv letnji recept koji spaja tradiciju, ljubav i autentične ukuse - baš onako kako su to znale naše bake.
Kako jedan jednostavan složenac od nežnih listova i mlevenog mesa čuva porodične tradicije i podseća nas na mirise i toplinu zajedničkih ručkova, donoseći osveženje i radost svakom prolećnom tanjiru.
U doba kada se hleb pravio na metre, a nijedna mrvica nije završavala u kanti, domaćice su stvarale jela iz ničega. Otkrijte kako se od jučerašnjeg hleba priprema topla čorba koja i danas greje srce — jednostavno, štedljivo i neodoljivo.
U besedi za sredu Svetle sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika, tumači stih iz Poslanice Rimljanima i otvara neobičan i snažan pogled na čovekovu sudbinu, u kojem se otkriva ideja o trajnoj pripadnosti Bogu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetlu sredu i Prepodobnog Tita Čudotvorca po starom, i Svetlu sredu i Svete apostole Aristarha, Puda i Trofima po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Krescencija, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U vremenu unutrašnjeg pritiska i nevidljivih lomova, pravoslavno učenje otkriva dve potpuno suprotne duhovne sile koje deluju gotovo isto, ali vode u različitim pravcima.
U jeku žestokih optužbi predsednika Sjedinjenih Američkih Država na račun poglavara Rimokatoličke crkve, Masud Pezeškijan iznenadio je javnost podrškom Svetom Ocu, uz oštru osudu korišćenja vere u političko-religijskim porukama.
Od zatvorenog oltara tokom posta do iznenadne otvorenosti koja briše granicu između čoveka i Boga, Svetla sedmica otkriva smisao koji mnogi primete tek kada zakorače unutra.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
Napravite najmekše pecivo bez kvasca, gotovo za manje od pola sata — testo koje se ne čeka, a mami mirisom, ukusom i uspomenama na bake, jutra pod ćebetom i dom koji diše ljubavlju.
Posle Vaskrsa u kuhinji ostaju šarena jaja i pitanje kako ih pretvoriti u nešto novo. Ovaj jednostavan recept spaja začine i tradiciju u jelo potpuno drugačijeg izgleda i ukusa.
Kada šarena jaja izgube pažnju najmlađih, ovaj brz i praktičan recept vraća ih na sto u sasvim drugačijem, primamljivom obliku, bez mnogo truda i sa sastojcima koje već imate.
Bratstvo čuva posebnu recepturu vaskršnje pogače koja spaja bogate mirise pomorandže, začina i putera, dok način pripreme otkriva zašto ovaj hleb zauzima važno mesto na monaškoj prazničnoj trpezi.
Dok se širom pravoslavnog sveta pripremaju različite vrste pogača, svetogorski monasi čuvaju recept koji spaja bogat ukus, simboliku i monašku tradiciju.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Snažna beseda arhijerejskog namesnika podgoričko-kolašinskog otvorila je pitanje suštine vere i upozorila da se susret sa Bogom ne svodi na spoljašnje oblike, već na živo učešće u liturgiji i delatnu ljubav prema Hristu.
Posle Vaskrsa u kuhinji ostaju šarena jaja i pitanje kako ih pretvoriti u nešto novo. Ovaj jednostavan recept spaja začine i tradiciju u jelo potpuno drugačijeg izgleda i ukusa.