Uz šapat uspomena donosimo vam jednostavan, ali neodoljiv letnji recept koji spaja tradiciju, ljubav i autentične ukuse - baš onako kako su to znale naše bake.
U bakinom dvorištu, pod lozom koja pravi debelu senku, miris belog luka i maslinovog ulja uvek je bio znak da se ručak sprema s ljubavlju. Među tanjirima koji su stizali na sto prepun priča i osmeha, posebno mesto imala je njena salata od tikvica - jednostavna, a puna ukusa detinjstva i leta. Sećam se kako je pažljivo birala tikvice s pijace, birajući one svetle, čvrste, taman prave, i kako je uvek govorila da je tajna u strpljenju i peršunu „koji miriše na baštu“. Danas, kad ponovo spremim tu istu salatu, kao da ponovo sedim kraj nje, dok hladi činiju i govori:
- Neka malo odstoji, tek će tada pokazati šta zna.
U nastavku donosimo bakin recept — onaj pravi, domaći, koji miriše na leto i uspomene.
Sastojci:
tri tikvice srednje veličine
glavica belog luka
veza peršuna
sirće
ulje – najbolje maslinovo
so
Priprema:
Tikvice sitno iseckati, na kolutove ili kockice, pa ih na minut obariti u kipućoj slanoj vodi. Potom ih ocediti i ostaviti da se ohlade. Za to vreme sitno iseckati beli luk i peršun, dodati so, sirće i ulje po ukusu. Ovu mešavinu preliti preko tikvica, izmešati i ostaviti na hladnom do služenja. Umesto peršunovog lista može se upotrebiti mirođija, a ko voli, neka doda i malo ljute papričice.
Shutterstock/Dementieva Iryna
Bakina salata od tikvica
Saveti:
Kao što je baka znala – u svakoj jednostavnoj salati krije se mali svet ukusa, samo ako joj priđete s pažnjom i ljubavlju. Tikvice neka budu sveže, srednje veličine, glatke i svetlucave, kao da su tek ubrane iz bašte. Maslinovo ulje neka bude pravo, devičansko, jer u njemu je srce Mediterana, dok beli luk daje onu bakinu žaoku koja ostaje u sećanju. Sirće, bilo vinsko ili jabukovo, veže ukuse u sklad, a tikvice, sečene kako volite – na tanke kolutove, trakice ili kockice – nežno obarite pa rashladite, da zadrže i boju i karakter. Ostavite ih da malo odstoje s peršunom, uljem i belim lukom – kao što vinu treba vremena da progovori, tako i ova salata traži tišinu frižidera da bi propevala.
A ako poželite da joj dodate novi ton – kratko ih grilujte ili zapecite, pa servirajte uz komadić sira, grančicu peršuna ili listić nane. Jer kad salata od tikvica zamiriše kako treba, znaćete da ste baš ono što bi baka rekla - kuvali s dušom.
U vremenu kada su nežne ruke baka bile najbolji začin svakog jela, nastala je bela čorba - jednostavno toplo jelo koje i danas, u jednom zalogaju, budi mirise detinjstva, sigurnost doma i nezaboravne porodične trenutke.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vremenima kada se poštovao svaki komad hleba, nastajala su jela koja su spajala porodicu i grejala dom. Među njima je i pita od starog hleba – jednostavna, domaćinska čarolija koja i danas vraća veru u skromna zadovoljstva.
Nekada pripremana u manastirima za goste, danas simbol domaće kuhinje i snalažljivosti – otkrivamo recept i priču iza starog balkanskog paprikaša koji je sačuvao duh tradicije.
Otkrijte tajne jobroka koji se nekada spremao u svakoj seoskoj kuhinji - miris pečene piletine i zapečenog testa vratiće vas pravo za bakin sto, gde se toplina doma merila punim tanjirom i zajedničkim obrokom.
Dok su današnje trpeze često pretrpane egzotičnim ukusima, ajmokac – jednostavan sos od belog luka i pilećeg mesa – podseća nas na vreme kada su mirisi iz kuhinje bili najtačniji sat i najlepši poziv za okupljanje oko stola.
Crkveno predanje govori o putu dragocene odežde Majke Božije, koju su dvojica carigradskih plemića prenela u prestonicu Vizantije, gde je položena u čuvenoj vlahernskoj crkvi i vekovima bila mesto molitve i utehe za vernike.
Dok većina ljudi razmišlja samo o onome što ih čeka sutra, pravoslavni sveštenik otkriva zašto je upravo sadašnji trenutak mesto u kojem čovek pronalazi istinsku radost i blizinu Boga.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.
Nekada su ga bake pravile kada u kući nije bilo mnogo namirnica, a danas se ovaj stari đuveč od punjenog krompira vraća na trpezu kao zasitan ručak koji spaja jednostavne sastojke, domaći ukus i duh pravoslavne porodične kuhinje.
Od jednostavnih namirnica nastaje brzo i zasitno jelo koje ne traži iskustvo, a idealno je za porodični obrok kada treba nešto toplo, pouzdano i lako za pripremu.
Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje mekano i sočno jelo s kiselim mlekom, koje su domaćice pripremale kad je trebalo brzo, toplo i zasitno rešenje za mrsne dane ili Belu nedelju.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.
Iz knjige "Pravoslavni posni kuvar" Nade Marinković stiže jednostavan, a svečan predlog za obrok od ribe, vina i začina koji vekovima prate domaću kuhinju.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
U besedi za utorak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu kao izvoru utehe i podseća da iskušenja ne mogu nadjačati srce ispunjeno verom i nadom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike i besrebrenike Kozmu i Damjana po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Akila. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Kamila de Lelisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.