UKUSI I MIRISI IZ DAVNINA NA TANJIRU DANAŠNJICE: Papazjanija je nastala kao svečano jelo za sveštenike, a posle je zavoleo ceo narod - AUTENTIČNI RECEPT
Nekada pripremana u manastirima za goste, danas simbol domaće kuhinje i snalažljivosti – otkrivamo recept i priču iza starog balkanskog paprikaša koji je sačuvao duh tradicije.
Papazjanija je jedno od onih jela koja mirišu na prošlost, na stare kuće i trpeze pune duše. Potiče iz osmanske kuhinje, ali je vekovima putovala balkanskim prostorima i zauzela posebno mesto i u srpskoj kuhinji. Danas je rado viđena u domaćinstvima koja neguju tradicionalna jela. Sam naziv dolazi od turskih reči papaz (sveštenik) i yahni (gulaš ili paprikaš), što govori u prilog tome da je nekada pripremana u manastirima, kao ukusno i bogato jelo za sveštenstvo.
S vremenom, papazjanija je sišla sa manastirske trpeze među narod, postavši simbol domaće snalažljivosti i topline. U nju su domaćice stavljale ono što im se našlo pri ruci – komad mesa, sezonsko povrće, malo začina – stvarajući iz jednostavnih sastojaka pravu gozbu. Upravo ta šarena mešavina ukusa i mirisa učinila je da reč „papazjanija“ u našem jeziku postane i slikovit izraz za zbrku, šarenilo i mešavinu svega i svačega.
Danas, kada se okrenemo korenima i tražimo utehu u ukusima detinjstva, papazjanija nas dočeka kao stari prijatelj – aromatični paprikaš u kojem se prepliću vino, sirće, povrće i sočni komadi mesa. Nekada jelo siromašnih, danas dragoceno nasleđe koje rado obnavljamo, čuvajući uspomene i prenoseći ih kroz generacije – s ljubavlju i poštovanjem prema svemu što nas je oblikovalo.
Sastojci:
1 kg junetine
2 glavice crnog luka
1 glavica belog luka
1 veza zeleni
4–5 krompira
2 tikvice
1 patlidžan
3 paprike
2 kašike vinskog sirćeta
2 dl belog vina
5 dl soka od paradajza
50 ml ulja
so, biber, aleva paprika
1 kašika brašna
Shutterstock/New Africa
Naziv ovog jele - papazjanija dolazi od turskih reči papaz (sveštenik) i yahni (gulaš ili paprikaš), što govori u prilog tome da je nekada pripremana u manastirima, kao ukusno i bogato jelo za sveštenstvo
Priprema:
Na ulju propržite meso isečeno na kocke. Dodajte so i biber po ukusu. Povrće isecite na krupnije komade, crni luk narežite na rebarca, a glavicu belog luka ostavite celu – samo joj skinite spoljašnju ljusku.
U zemljani ili keramički lonac ređajte naizmenično slojeve mesa i povrća. Zatim dodajte belo vino, sok od paradajza i brašno koje ste prethodno razmutili sa vinskim sirćetom. Po potrebi još malo posolite i začinite alevom paprikom.
Poklopite lonac i stavite ga u prethodno zagrejanu rernu. Krčkajte jelo oko tri sata na 200 °C. Na kraju, izvadite iz rerne, pospite seckanim peršunom i poslužite toplo. Uživajte u bogatstvu ukusa koje donosi ova tradicionalna mešavina!
U periodu kada priroda daruje svoje najlekovitije biljke, donosimo vam recept za čorbu koja se vekovima kuva u srpskim domaćinstvima – jednostavna, okrepljujuća i bogata blagodatima za telo i dušu.
U vremenu kada su nežne ruke baka bile najbolji začin svakog jela, nastala je bela čorba - jednostavno toplo jelo koje i danas, u jednom zalogaju, budi mirise detinjstva, sigurnost doma i nezaboravne porodične trenutke.
Nekada nezaobilazno na trpezi, danas gotovo izbrisano iz sećanja — čikovi su jednostavno jelo, koje podseća na raviole. Oduševljavaju ukusom, mirisom belog luka i toplinom domaće kuhinje.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vremenima kada se poštovao svaki komad hleba, nastajala su jela koja su spajala porodicu i grejala dom. Među njima je i pita od starog hleba – jednostavna, domaćinska čarolija koja i danas vraća veru u skromna zadovoljstva.
Uz dvanaestoricu apostola, na ovaj dan posebno se proslavlja i Sveti apostol Pavle, koji, iako nije bio među prvobitnih dvanaest, zauzima posebno mesto u istoriji hrišćanstva.
Na kongresu u Atini mitropolit aleksandrupoljski govorio o veštačkoj inteligenciji, digitalnoj besmrtnosti i granicama tehnološkog razvoja u očuvanju čovekove duše i identiteta.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve pridružio se humanitarnoj akciji na Vračaru i pozvao vernike da svojim darom pomognu onima kojima je krv najpotrebnija.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Iz knjige "Pravoslavni posni kuvar" Nade Marinković stiže jednostavan, a svečan predlog za obrok od ribe, vina i začina koji vekovima prate domaću kuhinju.
Bez ulja, sa nekoliko jednostavnih namirnica i mnogo ljubavi, ovo posno jelo iz knjige "Ko posti dušu gosti" pokazuje kako se u skromnoj trpezi kriju bogat ukus, tradicija i duh pravoslavnih manastira.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Kroz molitvenu poruku prvoapostolima, koji su najznačajniji stubovi hrišćanstva, podsećamo se duhovne snage i blagodati koja dolazi kroz veru, udaljavajući se od iskušenja koja sujeverje donosi.