MIRIS DETINJSTVA IZ RERNE: Bakin tajni recept za domaće perece koje leče dušu
Kad se testo mesi srcem, a zlatna korica šapuće uspomene – otkrivamo vam starinski način pripreme najmekših pereca što mirišu na dom, sigurnost i ljubav.
U vremenima kada se poštovao svaki komad hleba, nastajala su jela koja su spajala porodicu i grejala dom. Među njima je i pita od starog hleba – jednostavna, domaćinska čarolija koja i danas vraća veru u skromna zadovoljstva.
U vreme kada se ništa nije bacalo, a naročito ne hleb nasušni, nastajala su najlepša i najukusnija jela domaće kuhinje. Jedno od njih je i skromna, ali neodoljiva pita od starog hleba – jelo koje miriše na detinjstvo, bakinu kuhinju i tople ruke koje su znale kako da od malo naprave mnogo.
Pita od starog hleba potiče iz srca domaćinske mudrosti, sazdane na poštovanju prema svakom zalogaju. U mnogim selima širom Balkana, hleb je bio svetinja, a njegov ostatak – prilika da se još jednom okupi porodica oko trpeze. Upravo iz te potrebe da se ništa ne baca, već sve iskoristi s ljubavlju i pažnjom, nastala je ova pita – jednostavna, a raskošna po ukusu.
Recept je toliko jednostavan da se prenosi s kolena na koleno, bez mnogo pisanja – on živi u pričama, u pokretima ruku koje kidaju stari hleb, mute jaja, mirišu sir i čekaju da se pita zarumeni u rerni.
I danas, kada se mnogi vraćaju autentičnim ukusima, pita od starog hleba ponovo osvaja kuhinje – ne samo kao praktično rešenje za višak hleba, već i kao podsetnik na vreme kada se živelo sporije, skromnije, ali s više duše.
Sastojci:
1 vekna starog hleba
Priprema:
Hleb isecite na kockice ili ga iskidajte rukama. Umutite jaja, dodajte sir, mleko i ulje, pa sve posolite po ukusu. Pola hleba rasporedite u podmazan pleh, prelijte polovinom fila, zatim dodajte preostali hleb i završite ostatkom smese. Ostavite da pita odstoji pola sata kako bi hleb upio tečnost. Pre pečenja pospite susamom i pecite na 200 °C oko 30 minuta – dok pita ne dobije lepu, zlatnu boju.
Savet:
Kako bi pita bila baš onakva kakvu pamtimo iz detinjstva – mekana iznutra, a hrskava spolja – važno je birati pravi hleb. Najlepše se ponaša beli ili polubeli hleb, star dan ili dva, onaj koji je malo odstojao i spreman je da primi novu ulogu. Ako je suvlji nego što treba, možete ga nakratko potopiti u mleko – baš kao što su radile naše bake.
Sir neka bude domaći, punog ukusa – kravlji, feta ili njihova mešavina, jer upravo on daje dušu ovoj piti. Jaja i mleko su njena osnova – oni povezuju sve sastojke i daruju joj onu poznatu, nežnu sočnost.
Dodajte i malo ljubavi u obliku začina – suvi bosiljak, prstohvat origana ili malo belog luka u prahu, ako želite da miris koji izlazi iz rerne probudi ceo dom. I ne zaboravite – kašika pavlake ili jogurta može učiniti čudo. Nije to samo savet, već mala tajna koja se prenosi šapatom iz generacije u generaciju.
Kad se testo mesi srcem, a zlatna korica šapuće uspomene – otkrivamo vam starinski način pripreme najmekših pereca što mirišu na dom, sigurnost i ljubav.
Ova jednostavna, a lekovita pita sa sremušem spaja ukus detinjstva, mir domaće trpeze i snagu prirode koju pravoslavni narod od davnina poštuje kao dar od Boga – otkrijte recept koji se prenosi sa kolena na koleno.
Bez kvasca, razvijanja i čekanja – ove mekane zalogaje možete pripremiti za tren oka, a savršeno pristaju uz med, džem, kajmak ili sir, baš kao što su ih nekad služile naše bake kad iznenada stignu gosti.
Nekada nezaobilazno na trpezi, danas gotovo izbrisano iz sećanja — čikovi su jednostavno jelo, koje podseća na raviole. Oduševljavaju ukusom, mirisom belog luka i toplinom domaće kuhinje.
Umesto klasične čorbe, probajte kremastu i zapečenu verziju sa sirom, šunkom i začinima koja osvaja i najizbirljivije nepce.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vremenu kada su nežne ruke baka bile najbolji začin svakog jela, nastala je bela čorba - jednostavno toplo jelo koje i danas, u jednom zalogaju, budi mirise detinjstva, sigurnost doma i nezaboravne porodične trenutke.
U periodu kada priroda daruje svoje najlekovitije biljke, donosimo vam recept za čorbu koja se vekovima kuva u srpskim domaćinstvima – jednostavna, okrepljujuća i bogata blagodatima za telo i dušu.
Ovaj neodoljivo ukusan kosovski specijalitet vekovima se priprema u srpskim domovima, a njegov recept krije toplinu ognjišta, majčinsku ljubav i duh tradicije.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U senci maslina i mirisu tamjana nastaje osvežavajuća poslastica koju monasi pripremaju s molitvom – otac Nikodim otkriva kako da ovu svetogorsku blagodat unesete i u svoj dom.
Poslastica koju svetogorska bratija priprema u dane kada je dozvoljen mrs, mnogo je više od slatkiša — to je molitva pretočena u zalogaj, tihi poziv da i kroz kuhinju budemo bliže Bogu.
Svetom službom započeo je zvanično pontifikat novog pape, uz prisustvo svetskih lidera, strogih bezbednosnih mera i desetina hiljada vernika. Njegova inauguracija bila je više od ceremonije — trenutak kada je Crkva ponovo podigla svoj glas za mir, jedinstvo i veru.
U pitanju je običaj ili tradicija, a ne zapovest, i tokom vekova ponuđena su različita tumačenja ovog neobičnog, ali duboko simboličnog čina.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Pozvao je na trenutnu trezvenost prostim saznanjem da smo pozvani da živimo u spasonosnoj zajednici.
U vremenima kada se poštovao svaki komad hleba, nastajala su jela koja su spajala porodicu i grejala dom. Među njima je i pita od starog hleba – jednostavna, domaćinska čarolija koja i danas vraća veru u skromna zadovoljstva.
Deca žude za direktnim kontaktom sa roditeljima, a ne za mobilnim telefonima ili crtaćima... I ono što je važno, deca ne smeju da budu pritiskana nikad, kaže iguman Petar.
Samo nekoliko meseci nakon što su obnovile liturgijsko jedinstvo, dve drevne patrijaršije, jerusalimska i antiohijska, ponovo su u sukobu zbog jurisdikcije u Kataru.