MIRIS DETINJSTVA IZ RERNE: Bakin tajni recept za domaće perece koje leče dušu
Kad se testo mesi srcem, a zlatna korica šapuće uspomene – otkrivamo vam starinski način pripreme najmekših pereca što mirišu na dom, sigurnost i ljubav.
U vremenima kada se poštovao svaki komad hleba, nastajala su jela koja su spajala porodicu i grejala dom. Među njima je i pita od starog hleba – jednostavna, domaćinska čarolija koja i danas vraća veru u skromna zadovoljstva.
U vreme kada se ništa nije bacalo, a naročito ne hleb nasušni, nastajala su najlepša i najukusnija jela domaće kuhinje. Jedno od njih je i skromna, ali neodoljiva pita od starog hleba – jelo koje miriše na detinjstvo, bakinu kuhinju i tople ruke koje su znale kako da od malo naprave mnogo.
Pita od starog hleba potiče iz srca domaćinske mudrosti, sazdane na poštovanju prema svakom zalogaju. U mnogim selima širom Balkana, hleb je bio svetinja, a njegov ostatak – prilika da se još jednom okupi porodica oko trpeze. Upravo iz te potrebe da se ništa ne baca, već sve iskoristi s ljubavlju i pažnjom, nastala je ova pita – jednostavna, a raskošna po ukusu.
Recept je toliko jednostavan da se prenosi s kolena na koleno, bez mnogo pisanja – on živi u pričama, u pokretima ruku koje kidaju stari hleb, mute jaja, mirišu sir i čekaju da se pita zarumeni u rerni.
I danas, kada se mnogi vraćaju autentičnim ukusima, pita od starog hleba ponovo osvaja kuhinje – ne samo kao praktično rešenje za višak hleba, već i kao podsetnik na vreme kada se živelo sporije, skromnije, ali s više duše.
Sastojci:
1 vekna starog hleba
Priprema:
Hleb isecite na kockice ili ga iskidajte rukama. Umutite jaja, dodajte sir, mleko i ulje, pa sve posolite po ukusu. Pola hleba rasporedite u podmazan pleh, prelijte polovinom fila, zatim dodajte preostali hleb i završite ostatkom smese. Ostavite da pita odstoji pola sata kako bi hleb upio tečnost. Pre pečenja pospite susamom i pecite na 200 °C oko 30 minuta – dok pita ne dobije lepu, zlatnu boju.
Savet:
Kako bi pita bila baš onakva kakvu pamtimo iz detinjstva – mekana iznutra, a hrskava spolja – važno je birati pravi hleb. Najlepše se ponaša beli ili polubeli hleb, star dan ili dva, onaj koji je malo odstojao i spreman je da primi novu ulogu. Ako je suvlji nego što treba, možete ga nakratko potopiti u mleko – baš kao što su radile naše bake.
Sir neka bude domaći, punog ukusa – kravlji, feta ili njihova mešavina, jer upravo on daje dušu ovoj piti. Jaja i mleko su njena osnova – oni povezuju sve sastojke i daruju joj onu poznatu, nežnu sočnost.
Dodajte i malo ljubavi u obliku začina – suvi bosiljak, prstohvat origana ili malo belog luka u prahu, ako želite da miris koji izlazi iz rerne probudi ceo dom. I ne zaboravite – kašika pavlake ili jogurta može učiniti čudo. Nije to samo savet, već mala tajna koja se prenosi šapatom iz generacije u generaciju.
Kad se testo mesi srcem, a zlatna korica šapuće uspomene – otkrivamo vam starinski način pripreme najmekših pereca što mirišu na dom, sigurnost i ljubav.
Ova jednostavna, a lekovita pita sa sremušem spaja ukus detinjstva, mir domaće trpeze i snagu prirode koju pravoslavni narod od davnina poštuje kao dar od Boga – otkrijte recept koji se prenosi sa kolena na koleno.
Bez kvasca, razvijanja i čekanja – ove mekane zalogaje možete pripremiti za tren oka, a savršeno pristaju uz med, džem, kajmak ili sir, baš kao što su ih nekad služile naše bake kad iznenada stignu gosti.
Nekada nezaobilazno na trpezi, danas gotovo izbrisano iz sećanja — čikovi su jednostavno jelo, koje podseća na raviole. Oduševljavaju ukusom, mirisom belog luka i toplinom domaće kuhinje.
Umesto klasične čorbe, probajte kremastu i zapečenu verziju sa sirom, šunkom i začinima koja osvaja i najizbirljivije nepce.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
Smederevska kapama od jagnjetine i zelja nije samo gastronomska retkost, već i simbol stare srpske gostoljubivosti, vere i porodičnog zajedništva.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
U doba kada se hleb pravio na metre, a nijedna mrvica nije završavala u kanti, domaćice su stvarale jela iz ničega. Otkrijte kako se od jučerašnjeg hleba priprema topla čorba koja i danas greje srce — jednostavno, štedljivo i neodoljivo.
Otkrijte kako jednostavni sastojci — sitno seckani pipci lignji, inćuni, kozice, prezle i limun — u savršenoj harmoniji stvaraju mirisno i ukusno jelo koje osvaja svaki sto
Jelo koje se tradicionalno priprema s mesom i mladim zelenilom, ima i svoju posnu varijantu koja očarava svakog ko želi da oseti autentičan duh Kosova i Metohije i toplinu domaće kuhinje.
Otkrijte kako obične namirnice u manastirskoj kuhinji po starom receptu postaju čudesno jelo koje greje i telo i dušu u dane posta.
Hrskave pohovane paprike vraćaju mir, ljubav i radost okupljanja – dokaz da pravi ukus nije u raskoši, već u pažnji i toplini s kojom se priprema.
Od tada sveštenik prima brojna svedočanstva o fizičkom i duhovnom isceljenju zajvaljujući Svetom Šarbelu.
Najveći broj vernika nalazi se u Indoneziji - oko 240 miliona (podatak iz 2020. godine).
Od himni Hristovim praznicima do pesama o čudotvornim ikonama – novi album mitropolita zvorničko-tuzlanskog stiže svakog petka na YouTube i streaming platforme, donoseći duhovnu pobedu u srca slušalaca.
Koliko katolika zna značenje dominikanskog psa?
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pravoslavna crkva ne govori o gordosti samo kao o pogrešnom stavu, već kao o smrtnom grehu - duhovnom stanju koje, ako se ne leči, vodi čoveka ka propasti.
Od Davidovih psalama do pop i rok hitova savremenog doba, od manastirskih fresaka do filmskih ostvarenja – umetnost kroz vekove nastoji da nam prenese Božiju reč.