SUTRA JE VELIKI PRAZNIK! Slavimo Svete apostole Stahija, Amplija, Urvana i druge s njima
Osim 12 velikih apostola, Bog je izabrao još 70 drugih koji će širiti hrišćanstvo.
Svi su bili izloženi jezivim mukama, ali niko nije hteo da se odrekne Hrista.
SPC sutra proslavlja Svetog mučenika Jerona s družinom, odnosno Sveta 33 mučenika u Melitini.
Sveti mučenik Jeron rođen je u gradu Tijani kapadokijskoj. Majka mu je bila blagočestiva Stratonika, koja je bila slepa.
"Beše Jeron vrlo revnosan hrišćanin i sa velikom sinovskom ljubavlju služaše slepoj majci svojoj Stratoniki. Iz ta dva razloga ne htede ići u vojsku, nego istuče i otera one, koji behu poslati da ga uzmu. Jer žao beše Jeronu ostaviti svoju bespomoćnu slepu majku, i jer teško mu beše i pomisliti, da će kao vojnik biti prinuđen, da se klanja i žrtvoprinosi idolima", piše u žitijama.
Najzad je uhvaćen i sa još nekim hrišćanima odveden pred kneza u grad Melitinu. Dok su bili na putu, jedne noći javi se neko Jeronu u belom odelu i reče mu:
"Evo, Jerone, javljam ti spasenje: nećeš vojevati za cara zemaljskoga, nego ćeš za Cara nebesnog podvig svršiti i skoro k njemu preći da primiš od njega čest i slavu."
To ga je ispunilo velikom radošću.
Kad su stigli u Melitinu, svi su bačeni u tamnicu.
"Tu Jeron s velikim žarom utvrđivaše u veri sve zatvorene, moleći ih da niko ne otpadne no svi da dragovoljno predadu telesa svoja na muke i smrt za Hrista".
Pred knezom svi jednoglasno izjaviše veru u Hrista Gospoda, samo jedan rođak Jeronov, po imenu Viktor, otpade od vere.
Jeronu je odsečena ruka, potom je tučen i mučen, i najzad je zajedno sa ostalima, mačem posečen.
Idući na gubilište njih 33 mučenika pevahu psalam: "Blaženi neporočni na putu hodeći po zakonu Gospodnjem".
Sa njim su stradali: Isihije, Nikandr, Atanasije, Mamant, Varahije, Kalinik, Teogen, Nikon, Longin, Teodor, Valerije, Ksant, Teodul, Kalimah, Evgenije, Teodot, Ostrihije, Epifanije, Maksimijan, Dulkitije, Klavdijan, Teofil, Gigantije, Dorotej, Teodor, Kastrihije, Anikit, Temelije, Evtihije, Ilarion, Liodot i Amonit. Neki Hrisant otkupi odsečenu glavu Jeronovu i česno je sahrani, a docnije nad njom podiže crkvu u ime sv. Jerona. A odsečena ruka mučenikova bi odnesena njegovoj slepoj majci. Postrada sv. Jeron sa družinom 298. god., i pređe u slavu Hristovu.
Osim 12 velikih apostola, Bog je izabrao još 70 drugih koji će širiti hrišćanstvo.
Bog im je dao zapovest koja glasi: "Zabadava ste dobili, zabadava i dajte".
I pre i posle smrti smatran je velikim čudotvorcem.
Galaktion nikako nije želeo da se ženi, te je najpre posavetovao Epistimu da se krsti, a potom i da se zamonaši istovremeno sa njim.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Mnogi uz novac i kartice čuvaju lik Hrista, Bogorodice ili svetitelja, ne znajući da takav odnos prema svetinji može biti pogrešan.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.