NA NJIHOVIM ČUDOTVORNIM MOŠTIMA SVETI JOVAN ZLATOUSTI JE PODIGAO CRKVU! Sutra slavimo Svete mučenike Markijana i Martirija
Oni su odbili da prodaju svoju veru i pređu na arijansku jeres, nakon čega su osuđeni na smrt.
Galaktion nikako nije želeo da se ženi, te je najpre posavetovao Epistimu da se krsti, a potom i da se zamonaši istovremeno sa njim.
SPC sutra slavi Prepodobnomučenika Galaktiona i Epistimu.
Oboje su rođeni u neznabožačkim porodicama u gradu Edesa u Finikiji.
Galaktionova majka bila je nerotkinja sve dok se nije krstila. Potom je i svog muža prevela u hrišćanstvo, a krstila je i vaspitavala u veri i sina Galaktiona.
Kada je Galaktion odrastao i stastao za ženidbu, majka mu se upokojila, "a otac obruči za nj neku devicu Epistimu". Galaktion nikako nije želeo da se ženi, te je najpre posavetovao Epistimu da se krsti, a potom i da se zamonaši istovremeno sa njim.
Otišli su oboje na goru Puplion, Galaktion u muški a Epistima u ženski manastir.
"I svako od njih dvoje pokaza se u svom manastiru pravo svetilo. Prvi na trudu, prvi na molitvi, prvi u smirenosti i poslušnosti, prvi u ljubavi. Iz manastira ne izlažahu, niti jedno drugo videše više osim pred smrt", piše u žitijama.
Kada je krenulo gonjenje hrišćana, i njih dvoje su izvedeni na sud.
"I kada Galaktiona nemilosrdno šibahu, Epistima plakaše. Tada i nju šibaše. Potom odsekoše im ruke, pa noge, pa najzad i glave".
Njihova tela uzeo je Evtolije i česno sahrani. Evtolije je, inače, najpre bio rob Epistiminih roditelja, a posle monah zajedno sa Galaktionom. On je i napisa žitije ovih svetitelja, koji su postradali 253. godine
Tropar - Prepodobnomučenik Galaktion i Epistima (glas 4):
Mučenici Tvoji Gospode, u stradanju svome su primili nepropadljivi venac, od Tebe Boga našega, jer imajući pomoć Tvoju mučitelje pobediše, a razoriše i nemoćnu drskost demona: Njihovim molitvama spasi duše naše.
Oni su odbili da prodaju svoju veru i pređu na arijansku jeres, nakon čega su osuđeni na smrt.
Bog im je dao zapovest koja glasi: "Zabadava ste dobili, zabadava i dajte".
Svi su bili hrišćani iz Persije, koji su postradali u vreme cara Sapora (Savorija), 355. godine.
I pre i posle smrti smatran je velikim čudotvorcem.
U Kopronimovo vreme, ikonoborci su ga primoravali da se odrekne molitvenog poštovanja svetih ikona, ali on je to kategorički odbio.
Nenaoružani monasi su odlučili da ne beže i u svom manastiru dočekaju do zuba naoružane Arape koji nisu imali milosti prema njima.
Darija je toliko bi istrajna u mukama, da su i neznabošci vikali: "Darija je boginja!"
Rođen je 315. godine u Jerusalimu u vreme Konstantina Velikog, gde se zamonašio i kasnije postao patrijarh 350. godine.
U Kopronimovo vreme, ikonoborci su ga primoravali da se odrekne molitvenog poštovanja svetih ikona, ali on je to kategorički odbio.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Nenaoružani monasi su odlučili da ne beže i u svom manastiru dočekaju do zuba naoružane Arape koji nisu imali milosti prema njima.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Sutra će se u Manastiru Pokrova Presvete Bogorodice služiti zaupokojena liturgija i opijelo, a vekovna svetinja Gornji Brčeli čuva sećanje na monahinju koja je ostavila dubok duhovni trag.
Ova brza, zdrava poslastica očarava jednostavnošću i prirodnim aromama.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori