SUTRA JE CRVENO SLOVO I JEDAN OD PET NAJVEĆIH SRPSKIH PRAZNIKA! Slavimo Svetog Dimitrija - MITROVDAN!
Mitrovdan je izuzetno poštovana krsna slava u mnogim domovima.
I pre i posle smrti smatran je velikim čudotvorcem.
SPC danas slavi Prepodobnog Joanikija Velikog.
Rodio se u selu Marikati u oblasti Vitinijskoj, od oca Miritrikija i majke Anastasije.
Kao mali, bio je čobanin ovaca. Čuvajući ovce, on se često povlačio u samoću i po ceo dan se molio ogradivši stado svoje krsnim znamenjem, da se ne bi udaljavalo i razilazilo.
Potom je pozvan u vojsku, gde je pokazao izuzetnu hrabrost naročito u ratovima protiv Bugara.
"Posle vojničke službe, Joanikije se povuče na Olimp Azijski, gde se zamonaši i sav predade podvigu, od koga ne odstupaše do duboke starosti i svoje smrti. Podvizavao se preko 50 godina, i to na raznim mestima", piše u žitijama.
Prema predanju, Boga mu je dao "obilat dar čudotvorstva": lečio je sve bolesti i muke, izgonio demone, ukroćavao zveri, naročito je imao vlast nad zmijama, prelazio je preko vode kao po suvom, bio nevidljiv za ljude kada je to poželeo, proricao buduće događaje.
Odlikovao se prevelikim smirenjem i krotošću. Po spoljašnjem izgledu bio je kao div, krupan i silan.
"Uzimao je živa učešća u sudbi crkve Božje. U vreme ikonoborstva najpre se i on bio prelastio, no posle trgao i postao vatren pobornik poštovanja ikona. Imao je veliko prijateljstvo sa Metodijem patrijarhom Carigradskim".
Živeo je 94 godine i upokoji se mirno u Gospodu 846. god.
I pre i posle smrti smatran je velikim čudotvorcem.
Mitrovdan je izuzetno poštovana krsna slava u mnogim domovima.
Osim 12 velikih apostola, Bog je izabrao još 70 drugih koji će širiti hrišćanstvo.
Bog im je dao zapovest koja glasi: "Zabadava ste dobili, zabadava i dajte".
Svi su bili hrišćani iz Persije, koji su postradali u vreme cara Sapora (Savorija), 355. godine.
Rodom je Misirac i bio je sin uglednih roditelja i srodnik aleksandrijskih patrijaraha Teofila i Kirila.
Starac Simeon smatra se danas zaštitnikom male dece.
Sretenje se takođe naziva i "Hristovo sretenje u hramu" ili "Hristovo prikazanje".
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
Rodom je Misirac i bio je sin uglednih roditelja i srodnik aleksandrijskih patrijaraha Teofila i Kirila.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Bogoprimca i Svetu prorokinju Anu po starom i Svetog Pamfila po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Julija I, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Starac Simeon smatra se danas zaštitnikom male dece.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Uz sasluženje episkopa mohačkog Damaskina, liturgiju je služio mitropolit bački Irinej, koji je u besedi istakao životne poruke svetih Simeona i Ane i podsetio vernike na moć molitve, ljubavi i posvećenja Bogu.
Duhovno iskustvo Crkve kroz vekove svedoči da Bog ne gleda samo na delo, već na nameru i stanje srca.
U vremenu instant-testa i gotovih mešavina, ovaj recept podseća kako izgleda priprema koja ne zavisi od sata, već od osećaja.