KADA NE TREBA DA IDEMO NA NEDELJNU LITURGIJU? Odgovor igumana manastira Namasija iznenadio mnoge vernike
Arhimandrit Hrizostom ističe da propuštanje bogosluženja znači gubitak najvećeg dara koji čovek može da primi.
Dok priče o NLO pojavama i vanzemaljcima preplavljuju internet, arhimandrit Hrizostom poručuje da odgovor nije u senzacijama, već u molitvi i veri u Boga.
Dok se sve više ljudi okreće teorijama o vanzemaljcima, neobjašnjivim pojavama na nebu i pričama o tajnim civilizacijama, u javnosti se polako briše granica između radoznalosti i duhovne zbunjenosti. Snimci "NLO objekata", izjave pojedinih naučnih institucija, a još češće „teoretičara zavere”, kao i neprekidni sadržaji na društvenim mrežama, stvaraju atmosferu u kojoj mnogi traže odgovore daleko od vere i unutrašnjeg mira. Upravo o toj pojavi govorio je arhimandrit Hrizostom Nešić, iguman manastira Manasija, upozoravajući da čovek lako može da izgubi duhovni oslonac kada poveruje svemu što mu se nudi kao senzacija.
- NLO, leteći tanjiri, vanzemaljci i tako dalje. Dolaze, pomažu ljudima, javljaju se. Evo, i NASA potvrđuje njihovu pojavu na Zemlji.
To je jedna sveopšta hipnoza. To su đavolja posla. I taj NLO, i ti takozvani vanzemaljci, to su sve pali duhovi i duhovi podnebesja, koji dolaze na zemlju i uzimaju te oblike da bi obmanjivali narod da nema Boga, nego da postoje neke više civilizacije i da rešenje tvog duhovnog i svakog drugog života nije u tvojoj vezi, odnosno vertikali sa Gospodom.
To je sve odvlačenje i skretanje pažnje, zato nemojte da verujete u to, nego se molite Bogu i nosite svoj krst. Ako vidiš NLO, pročitaj 90. psalam i pomoli se Gospodu: "Gospode Isuse Hriste, Sine Božji, pomiluj me grešnog." Tako se moli i to će nestati. Bog vas blagoslovio - poručio je arhimandrit Hrizostom.
U vremenu kada je čovek zatrpan slikama, teorijama i neprestanim senzacijama, ovakve poruke podsećaju da pravoslavlje odgovor ne traži u nepoznatim civilizacijama, već u duhovnoj budnosti, molitvi i poverenju u Boga. Za vernike, najveća tajna nije ono što se pojavljuje na nebu, već ono što se događa u ljudskom srcu kada izgubi ili pronađe veru.
Arhimandrit Hrizostom ističe da propuštanje bogosluženja znači gubitak najvećeg dara koji čovek može da primi.
Izjava koja je zapalila raspravu u Americi i širom sveta otvara pitanja vere, nauke i medijskog uticaja, dok teolozi upozoravaju na duhovne opasnosti neobjašnjivih pojava.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.