KADA NE TREBA DA IDEMO NA NEDELJNU LITURGIJU? Odgovor igumana manastira Namasija iznenadio mnoge vernike
Arhimandrit Hrizostom ističe da propuštanje bogosluženja znači gubitak najvećeg dara koji čovek može da primi.
Dok priče o NLO pojavama i vanzemaljcima preplavljuju internet, arhimandrit Hrizostom poručuje da odgovor nije u senzacijama, već u molitvi i veri u Boga.
Dok se sve više ljudi okreće teorijama o vanzemaljcima, neobjašnjivim pojavama na nebu i pričama o tajnim civilizacijama, u javnosti se polako briše granica između radoznalosti i duhovne zbunjenosti. Snimci "NLO objekata", izjave pojedinih naučnih institucija, a još češće „teoretičara zavere”, kao i neprekidni sadržaji na društvenim mrežama, stvaraju atmosferu u kojoj mnogi traže odgovore daleko od vere i unutrašnjeg mira. Upravo o toj pojavi govorio je arhimandrit Hrizostom Nešić, iguman manastira Manasija, upozoravajući da čovek lako može da izgubi duhovni oslonac kada poveruje svemu što mu se nudi kao senzacija.
- NLO, leteći tanjiri, vanzemaljci i tako dalje. Dolaze, pomažu ljudima, javljaju se. Evo, i NASA potvrđuje njihovu pojavu na Zemlji.
To je jedna sveopšta hipnoza. To su đavolja posla. I taj NLO, i ti takozvani vanzemaljci, to su sve pali duhovi i duhovi podnebesja, koji dolaze na zemlju i uzimaju te oblike da bi obmanjivali narod da nema Boga, nego da postoje neke više civilizacije i da rešenje tvog duhovnog i svakog drugog života nije u tvojoj vezi, odnosno vertikali sa Gospodom.
To je sve odvlačenje i skretanje pažnje, zato nemojte da verujete u to, nego se molite Bogu i nosite svoj krst. Ako vidiš NLO, pročitaj 90. psalam i pomoli se Gospodu: "Gospode Isuse Hriste, Sine Božji, pomiluj me grešnog." Tako se moli i to će nestati. Bog vas blagoslovio - poručio je arhimandrit Hrizostom.
U vremenu kada je čovek zatrpan slikama, teorijama i neprestanim senzacijama, ovakve poruke podsećaju da pravoslavlje odgovor ne traži u nepoznatim civilizacijama, već u duhovnoj budnosti, molitvi i poverenju u Boga. Za vernike, najveća tajna nije ono što se pojavljuje na nebu, već ono što se događa u ljudskom srcu kada izgubi ili pronađe veru.
Arhimandrit Hrizostom ističe da propuštanje bogosluženja znači gubitak najvećeg dara koji čovek može da primi.
Izjava koja je zapalila raspravu u Americi i širom sveta otvara pitanja vere, nauke i medijskog uticaja, dok teolozi upozoravaju na duhovne opasnosti neobjašnjivih pojava.
Dok milioni širom sveta tragaju za životom izvan Zemlje, jerej Ruske pravoslavne crkve objašnjava da "vanzemaljska vera" nije nauka – već nova duhovna zamka savremenog čoveka.
Jedan od najznačajnijih ruskih duhovnika 19. veka ostavio je praktična uputstva o molitvi koja pomažu da se um umiri, pažnja zadrži i unutrašnji život usmeri ka Bogu.
Pravoslavni hrišćani vekovima su dan započinjali i završavali molitvom, verujući da se kroz nju osvećuje i čovek i dom u kojem živi.
Smirenje ne znači ponižavanje sebe, već sposobnost da čovek prizna svoje slabosti, bez potrebe da stalno dokazuje drugima koliko vredi.
U besedi za ponedeljak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da čovekov unutrašnji život ne miruje, već neprestano ide ka stvaranju ili ka raspadanju.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Episkopi Stefan i Nikon prisustvovali su prvoj prazničnoj liturgiji patrijarha Šija u Tbilisiju i uručili pismo patrijarha Porfirija o jačanju odnosa dve sestrinske crkve i dva pravoslavna naroda.
U besedi za ponedeljak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da čovekov unutrašnji život ne miruje, već neprestano ide ka stvaranju ili ka raspadanju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Irinu po starom i Svetog mučenika Teodota i sedam mučenica po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana I, pape, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.