Arhimandrit Hrizostom ističe da propuštanje bogosluženja znači gubitak najvećeg dara koji čovek može da primi.
Dolazak na svetu liturgiju nije samo lični čin pobožnosti, već i svedočanstvo zajedništva u veri. Pravoslavna crkva uči da je liturgijsko sabranje temelj duhovnog života, jer se u zajedničkoj molitvi vernici sjedinjuju sa Hristom i međusobno jedni sa drugima. Liturgija je, kako naglašavaju oci Crkve, izvor blagodati, temelj pokajanja i početak istinskog života u Hristu.
Značaj dolaska na svetu liturgiju
Patrijarh srpski Porfirije je, govoreći u nedelju na liturgiji u hramu Svetog Stefana Dečanskog u Žarkovu, istakao:
— Gde god je sveta Liturgija, tu je sam Gospod Isus Hristos, to je tajna Carstva Nebeskog.
Ove reči podsećaju da je prisustvo Hristovo na liturgiji srce i smisao sabranja, a propuštanje tog događaja znači osiromašenje duhovnog života.
printskrin Manastir Podmaine
Arhimandrit Hrizostom, iguman Namasije
Reči arhimandrita Hrizostoma
Na isti značaj liturgijskog sabranja nedavno je podsetio i arhimandrit Hrizostom, iguman manastira Namasija, pozivajući se na misli jednog od najvećih crkvenih otaca – Svetog Jovana Zlatousta.
— Sveti Jovan Zlatoust je govorio, kad čovek ne treba da ode na nedeljnu Liturgiju, ako mu se zapali kuća sa sve četiri strane, pa ne može da izađe. Eto, tako da znate — kazao je arhimandrit Hrizostom.
Njegove reči podsećaju na žar kojim su Sveti Oci govorili o značaju prisustva na sabornom bogosluženju, naglašavajući da ništa u ovom svetu ne može biti važnije od susreta sa Hristom na svetoj Liturgiji.
"Bog vas blagoslovio"
U nastavku obraćanja vernicima, arhimandrit Hrizostom dodao je:
— Molitvama Svetog Jovana Zlatousta i svih svetih, gledajte da vam se ne zapali kuća sa sve četiri strane, nego dolazite na svetu Liturgiju svake nedelje. Bog vas blagoslovio.
Njegova poruka je jasna – liturgija nije opcija, već potreba i izvor duhovne snage. Ona nas uči zajedništvu, ljubavi i praštanju, a pre svega daje nam predokus Carstva Nebeskog.
Sveštenik Goran Nuhanović otkrio je kako obična štićenica staračkog doma, pred odlazak s ovoga sveta, kroz ispovest i pričešće doživela viziju nebeske svetlosti i prizvala prisustvo svetitelja.
Na liturgiji u manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, episkop novobrdski podsetio vernike da je svako dobro delo dar Božji i da istinsko bogatstvo vere leži u jednostavnosti i oproštaju.
U besedi za nedelju 1. sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako odbijanje Božje ljubavi završava lomom, dok iskreno srce pronalazi spasenje pred nepokolebljivim temeljem.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Pamfila, Porfirija i druge mučenike kesarijske po starom i Svetu mučenicu Evdokiju po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Albina, dok su muslimani u mesecu ramazana, a u judaizmu nema velikog verskog praznika.
Kako jedan jednostavan pokret može zaštititi dušu i umiriti duh – pouka velikog svetitelja našeg vremena otkriva zašto se pravilno osenjivanje ne sme zanemariti.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, katiheta Branislav Ilić objašnjava smisao, nastanak liturgije pređeosvećenih darova i razliku u odnosu na nedeljno i praznično bogosluženje.
Najčešća krsna slava u srpskim zemljama nosi dublju poruku od porodičnog okupljanja: zašto je liturgija središte praznika, kako Crkva gleda na dan upokojenja svetih i gde je granica između običaja i vere.
To što određeni svetitelj, koji se proslavlja određenog dana, nije naša krsna slava ne znači da mi ne proslavljamo tog svetitelja, ističe sveštenik Željko Jovanović.
Iako se svakodnevno susreću sa njim u hramovima i manastirima, mnogi ne znaju da je antimis više od platna – na njemu se osvećuje hleb i vino, simbolizuje Hristovu žrtvu i povezuje vernike sa srcem pravoslavne tradicije.
U besedi za nedelju 1. sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako odbijanje Božje ljubavi završava lomom, dok iskreno srce pronalazi spasenje pred nepokolebljivim temeljem.
Kako jedan jednostavan pokret može zaštititi dušu i umiriti duh – pouka velikog svetitelja našeg vremena otkriva zašto se pravilno osenjivanje ne sme zanemariti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.