Arhimandrit Hrizostom ističe da propuštanje bogosluženja znači gubitak najvećeg dara koji čovek može da primi.
Dolazak na svetu liturgiju nije samo lični čin pobožnosti, već i svedočanstvo zajedništva u veri. Pravoslavna crkva uči da je liturgijsko sabranje temelj duhovnog života, jer se u zajedničkoj molitvi vernici sjedinjuju sa Hristom i međusobno jedni sa drugima. Liturgija je, kako naglašavaju oci Crkve, izvor blagodati, temelj pokajanja i početak istinskog života u Hristu.
Značaj dolaska na svetu liturgiju
Patrijarh srpski Porfirije je, govoreći u nedelju na liturgiji u hramu Svetog Stefana Dečanskog u Žarkovu, istakao:
— Gde god je sveta Liturgija, tu je sam Gospod Isus Hristos, to je tajna Carstva Nebeskog.
Ove reči podsećaju da je prisustvo Hristovo na liturgiji srce i smisao sabranja, a propuštanje tog događaja znači osiromašenje duhovnog života.
printskrin Manastir Podmaine
Arhimandrit Hrizostom, iguman Namasije
Reči arhimandrita Hrizostoma
Na isti značaj liturgijskog sabranja nedavno je podsetio i arhimandrit Hrizostom, iguman manastira Namasija, pozivajući se na misli jednog od najvećih crkvenih otaca – Svetog Jovana Zlatousta.
— Sveti Jovan Zlatoust je govorio, kad čovek ne treba da ode na nedeljnu Liturgiju, ako mu se zapali kuća sa sve četiri strane, pa ne može da izađe. Eto, tako da znate — kazao je arhimandrit Hrizostom.
Njegove reči podsećaju na žar kojim su Sveti Oci govorili o značaju prisustva na sabornom bogosluženju, naglašavajući da ništa u ovom svetu ne može biti važnije od susreta sa Hristom na svetoj Liturgiji.
"Bog vas blagoslovio"
U nastavku obraćanja vernicima, arhimandrit Hrizostom dodao je:
— Molitvama Svetog Jovana Zlatousta i svih svetih, gledajte da vam se ne zapali kuća sa sve četiri strane, nego dolazite na svetu Liturgiju svake nedelje. Bog vas blagoslovio.
Njegova poruka je jasna – liturgija nije opcija, već potreba i izvor duhovne snage. Ona nas uči zajedništvu, ljubavi i praštanju, a pre svega daje nam predokus Carstva Nebeskog.
Sveštenik Goran Nuhanović otkrio je kako obična štićenica staračkog doma, pred odlazak s ovoga sveta, kroz ispovest i pričešće doživela viziju nebeske svetlosti i prizvala prisustvo svetitelja.
Na liturgiji u manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, episkop novobrdski podsetio vernike da je svako dobro delo dar Božji i da istinsko bogatstvo vere leži u jednostavnosti i oproštaju.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
Pred veliki praznik mnogi vernici se pitaju kako da se pravilno pripreme za odlazak u hram i šta je potrebno znati pre nego što pristupe jednoj od najvećih svetinja pravoslavne vere.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.