Ikonopisac Mijalko Đunisijević lik Svetog Vasilija prenеo je sa crkvenih fresaka na javni zid u Nikšiću, stvarajući prostor gde se vera i umetnost susreću i gde prolaznici svakodnevno pronalaze duhovnu inspiraciju.
U Nikšiću je oslikan prvi mural na svetu posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, čime je grad pod Trebjesom dobio ne samo novo umetničko obeležje, već i simbol vere i identiteta koji prevazilazi granice Crne Gore.
Mural se nalazi u naselju Vitalac, na zidu jedne zgrade u blizini mosta na Moštanici, i delo je ikonopisca Mijalka Đunisijevića. Osvećenje i predstavljanje murala pratili su brojni vernici i građani, koji su u njemu prepoznali ne samo umetnički čin, već i duboko duhovno svedočanstvo.
Julia Raketic/Shutterstock
Sveti Vasilije OStoršli
Lik sveca na ulici Nikšića
Sveti Vasilije, čudotvorac iz XVII veka, čije se mošti čuvaju u manastiru Ostrog, do sada je bio prisutan u umetnosti isključivo u formi fresaka, mozaika i ikona. Nikšićki mural predstavlja presedan: prvi put lik Svetog Vasilija izlazi iz crkvenih zidova na javnu površinu, gde ga svakodnevno mogu videti prolaznici.
Autor murala istakao je da je želeo da Svetog Vasilija prikaže u „svetlosti i jednostavnosti, kao zaštitnika naroda koji živi veru u svakodnevici“. Upravo ta neposrednost daje muralu posebnu snagu, jer ujedinjuje umetnost ulice sa najdubljim slojevima duhovne tradicije.
Zašto baš Nikšić?
RTNK
Autor murala Svetog Vasilija Ostroškog je ikonopisac Mijalko Đunisavljević
Nikšić nije slučajno izabran za ovakvo delo. Grad ima snažnu vezu sa Svetim Vasilijem, koji je rođen u selu Mrkonjići u Hercegovini, a tokom života i službe bio vezan i za ove prostore. Osim toga, Ostrog, jedno od najvećih pravoslavnih svetilišta, nalazi se upravo u nikšićkoj opštini.
Zato i ne čudi da je baš Nikšić prvi na svetu dobio mural posvećen ovom velikom svetitelju. On je ujedno i svojevrsna zahvalnica gradu i njegovim ljudima koji vekovima čuvaju uspomenu na Ostroškog čudotvorca.
Umesto zida – živ hram
Mural Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću nije samo umetničko delo, već i svojevrsni „otvoreni hram“. Ljudi se pred njim zaustavljaju, krste se, zapale sveću ili tiho izgovore molitvu. Zid je time prestao da bude samo arhitektonska površina i postao duhovna tačka okupljanja.
U vremenu kada murali širom Balkana uglavnom nose sportske ili političke motive, Nikšić je postavio novi pravac – lik sveca koji leči, sabira i podseća. Činjenica da je upravo ovde oslikan prvi mural Svetog Vasilija Ostroškog na svetu pokazuje da tradicija i savremena umetnost mogu da žive zajedno, u boji i veri.
Odluka da se 12. maj proslavlja kao dan Svetog Vasilija Ostroškog proglašena je neustavnom, iako je ovaj svetitelj vekovima duhovni stub Nikšića i simbol vere za milione pravoslavnih vernika širom regiona.
Sanja i Srđan svakodnevno se bore za tuđe živote na intenzivnoj nezi, a sada su u svetinji pod Ostrogom odlučili da jedno drugome poklone dušu i srce za večnost.
Vernici misle da će, ako ostave papuče, brojanice, majice, kape, prstenje i slične predmete na putu prema Ostrogu - Sveti Vasilije pomoći onome kome predmet pripada.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U besedi za petak 4. sedmice velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako se ista izdaja Hrista ponavlja i danas, kroz svakodnevne postupke, reči i odluke koje mnogi i ne primećuju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sedam svetih mučenika hersonskih po starom i Svetog novomučenika Mirona po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Sv. Klementa Aleksandrijskog, muslimani slave Bajram, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Uz blagoslov vladike remesijanskog Stefana, štampana je posebna knjižica u kojoj su sabrani život i čuda ovog velikog svetitelja, čija kopija ikone sa delićem moštiju krasi hram Svetih apostola Petra i Pavla u ruskoj prestonici.
Na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog, umirovljeni episkop Jovan, nekadašnji iguman manastira Ostrog, služio je Liturgiju i održao potresnu besedu o zavisti među Srbima, postu koji nije dijeta i svetosti kao jedinom putu spasenja.
U besedi za petak 4. sedmice velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako se ista izdaja Hrista ponavlja i danas, kroz svakodnevne postupke, reči i odluke koje mnogi i ne primećuju.
Od nekadašnja dva poljupca do prepoznatljivog znaka identiteta, ovaj gest prerastao je u potvrdu vere, istorije i pripadnosti – dok isti pravoslavni okvir kod drugih naroda nije dobio isto značenje.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.