Ikonopisac Mijalko Đunisijević lik Svetog Vasilija prenеo je sa crkvenih fresaka na javni zid u Nikšiću, stvarajući prostor gde se vera i umetnost susreću i gde prolaznici svakodnevno pronalaze duhovnu inspiraciju.
U Nikšiću je oslikan prvi mural na svetu posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, čime je grad pod Trebjesom dobio ne samo novo umetničko obeležje, već i simbol vere i identiteta koji prevazilazi granice Crne Gore.
Mural se nalazi u naselju Vitalac, na zidu jedne zgrade u blizini mosta na Moštanici, i delo je ikonopisca Mijalka Đunisijevića. Osvećenje i predstavljanje murala pratili su brojni vernici i građani, koji su u njemu prepoznali ne samo umetnički čin, već i duboko duhovno svedočanstvo.
Julia Raketic/Shutterstock
Sveti Vasilije OStoršli
Lik sveca na ulici Nikšića
Sveti Vasilije, čudotvorac iz XVII veka, čije se mošti čuvaju u manastiru Ostrog, do sada je bio prisutan u umetnosti isključivo u formi fresaka, mozaika i ikona. Nikšićki mural predstavlja presedan: prvi put lik Svetog Vasilija izlazi iz crkvenih zidova na javnu površinu, gde ga svakodnevno mogu videti prolaznici.
Autor murala istakao je da je želeo da Svetog Vasilija prikaže u „svetlosti i jednostavnosti, kao zaštitnika naroda koji živi veru u svakodnevici“. Upravo ta neposrednost daje muralu posebnu snagu, jer ujedinjuje umetnost ulice sa najdubljim slojevima duhovne tradicije.
Zašto baš Nikšić?
RTNK
Autor murala Svetog Vasilija Ostroškog je ikonopisac Mijalko Đunisavljević
Nikšić nije slučajno izabran za ovakvo delo. Grad ima snažnu vezu sa Svetim Vasilijem, koji je rođen u selu Mrkonjići u Hercegovini, a tokom života i službe bio vezan i za ove prostore. Osim toga, Ostrog, jedno od najvećih pravoslavnih svetilišta, nalazi se upravo u nikšićkoj opštini.
Zato i ne čudi da je baš Nikšić prvi na svetu dobio mural posvećen ovom velikom svetitelju. On je ujedno i svojevrsna zahvalnica gradu i njegovim ljudima koji vekovima čuvaju uspomenu na Ostroškog čudotvorca.
Umesto zida – živ hram
Mural Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću nije samo umetničko delo, već i svojevrsni „otvoreni hram“. Ljudi se pred njim zaustavljaju, krste se, zapale sveću ili tiho izgovore molitvu. Zid je time prestao da bude samo arhitektonska površina i postao duhovna tačka okupljanja.
U vremenu kada murali širom Balkana uglavnom nose sportske ili političke motive, Nikšić je postavio novi pravac – lik sveca koji leči, sabira i podseća. Činjenica da je upravo ovde oslikan prvi mural Svetog Vasilija Ostroškog na svetu pokazuje da tradicija i savremena umetnost mogu da žive zajedno, u boji i veri.
Odluka da se 12. maj proslavlja kao dan Svetog Vasilija Ostroškog proglašena je neustavnom, iako je ovaj svetitelj vekovima duhovni stub Nikšića i simbol vere za milione pravoslavnih vernika širom regiona.
Sanja i Srđan svakodnevno se bore za tuđe živote na intenzivnoj nezi, a sada su u svetinji pod Ostrogom odlučili da jedno drugome poklone dušu i srce za večnost.
Vernici misle da će, ako ostave papuče, brojanice, majice, kape, prstenje i slične predmete na putu prema Ostrogu - Sveti Vasilije pomoći onome kome predmet pripada.
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.
U besedi za ponedeljak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički jasno povlači granicu između spoljašnje pobožnosti i unutrašnjeg preobražaja koji menja srce, misao i čitav pravac čovekovog života.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Januarija i druge s njim po starom i Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blaženog Julijana, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Svečana liturgija, hiljade vernika i snažna beseda pred ćivotom Svetog Vasilija Ostroškog obeležili praznik, uz poruku o veri koja podiže čoveka i onda kada pomisli da više nema snage.
Uz blagoslov vladike remesijanskog Stefana, štampana je posebna knjižica u kojoj su sabrani život i čuda ovog velikog svetitelja, čija kopija ikone sa delićem moštiju krasi hram Svetih apostola Petra i Pavla u ruskoj prestonici.
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.
U besedi za ponedeljak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički jasno povlači granicu između spoljašnje pobožnosti i unutrašnjeg preobražaja koji menja srce, misao i čitav pravac čovekovog života.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Fotografije građanske ceremonije sklapanja istopolnog partnerstva ispred pravoslavne svetinje otvorila je pitanja o statusu manastira, njegovoj komercijalnoj upotrebi i odnosu verske tradicije i turističkog biznisa na Kipru.
Liturgija pred moštima Svetog Nikolaja obeležena je dodelom crkvenih odlikovanja, osvećenjem novog duhovno-kulturnog doma i porukama patrijarha o veri, isceljenju i duhovnoj obnovi čoveka.