Ostrog privlači hiljade vernika svakog dana, pa nije čudo što neki požele da prime svetu tajnu braka upravo u ovoj svetinji.
Manastir Ostrog, jedno od najposećenijih svetih mesta u srpskim zemljama, vekovima privlači vernike iz svih delova Balkana. Njegova moć da donese duhovni mir i isceljenje odavno je simbol nade i vere. Nije iznenađujuće što mnogi mladi parovi razmišljaju o tome da svetu tajnu braka prime upravo u ovoj svetinji. Međutim, da li je to zaista moguće?
Printscreen/YouTube/RTVCG
Tokom sezone, manastir Ostrog poseti i do 10.000 ljudi dnevno
Venčanje u Ostrogu – šta kaže teologija
Teolog Aleksandar Đurđević objašnjava pravila:
– Ne može da se obavi venčanje u manastiru Ostrog. A koji je razlog za to? U manastiru dolazi veliki broj vernika na poklonjenje moštima Svetog Vasilija Ostroškog, da traže utehu, mir, izlečenje, čudo. I samo krštenje ne obavlja se u Gornjem ili Donjem Manastiru, već u crkvi Svetog Stanka, koja jeste u sklopu manastirskog kompleksa, ali ne u delu u kome se čuvaju mošti Svetog Vasilija. Atmosfera u manastiru je mirna, pokajničkog karaktera. I složićete se da bi bilo malo neumestno praviti neko veliko slavlje ili pompu venčanjem u manastiru, gde ljudi dolaze po isceljenje. I onako, po pravilu, venčanje treba da se obavi u svojoj parohijskoj crkvi.
Shutterstock
Teolog podseća da bi crkveno venčanje trebalo obaviti u svom parohijskom hramu
Đurđević podseća da je primanje svete tajne braka u Ostrogu vekovima bilo moguće, ali da su pravila promenjena u novije vreme:
– Nekada su se obavljala venčanja u manastiru Ostrogu, ali ta praksa je prekinuta pre više od 10 godina, možda i 15. Tokom sezone u manastir dolazi i do 10.000 ljudi dnevno. Složićete se da bi bilo teško obaviti venčanje u takvim uslovima.
Duhovni značaj Ostroga
Ostrog je svetinja koja svojim posetiocima pruža duhovno utočište, mesto molitve i tišine, gde se vera i nada traže u molitvi pred moštima Svetog Vasilija Ostroškog. Upravo zbog ovakvog značaja, manastirski red nalaže da se sveta tajna braka obavlja u parohijskim crkvama vernika, čuvajući mir i duh molitve u samom manastiru.
Zašto je molitva važnija od pompe
Iako ideja o venčanju u Ostrogu deluje primamljivo, važno je razumeti da vera i duhovni mir dolaze pre bilo kakve pompe i slavlja. Svaka svetinja ima svoje pravilo i način služenja vernicima, a Ostrog, sa svojim čudotvornim moštima i duhovnom snagom, i dalje ostaje mesto molitve, isceljenja i pokajanja – za sve koji dolaze sa srcem punim vere.
Na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog, umirovljeni episkop Jovan, nekadašnji iguman manastira Ostrog, služio je Liturgiju i održao potresnu besedu o zavisti među Srbima, postu koji nije dijeta i svetosti kao jedinom putu spasenja.
Uz blagoslov vladike remesijanskog Stefana, štampana je posebna knjižica u kojoj su sabrani život i čuda ovog velikog svetitelja, čija kopija ikone sa delićem moštiju krasi hram Svetih apostola Petra i Pavla u ruskoj prestonici.
Poznati moskovski sveštenik govori zašto ljudi mešaju zaljubljenost i ljubav, zbog čega čednost nije prevaziđena vrednost i kako prepoznati osobu sa kojom možete osnovati porodicu zauvek.
Sanja i Srđan svakodnevno se bore za tuđe živote na intenzivnoj nezi, a sada su u svetinji pod Ostrogom odlučili da jedno drugome poklone dušu i srce za večnost.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.
Planirana solarna elektrana u okolini manastirskog kompleksa izazvala je zabrinutost zbog mogućeg narušavanja prirodnog ambijenta i duhovnog značaja prostora koji vekovima privlači hodočasnike.
Iskušenik Miloš primio je monaško ime Ilija, a mitropolit crnogorsko-primorski u besedi je govorio o Svetom proroku, lažnim prorocima današnjice i pouci koju svaki hrišćanin može da pronađe u njegovom životu.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.