Ostrog privlači hiljade vernika svakog dana, pa nije čudo što neki požele da prime svetu tajnu braka upravo u ovoj svetinji.
Manastir Ostrog, jedno od najposećenijih svetih mesta u srpskim zemljama, vekovima privlači vernike iz svih delova Balkana. Njegova moć da donese duhovni mir i isceljenje odavno je simbol nade i vere. Nije iznenađujuće što mnogi mladi parovi razmišljaju o tome da svetu tajnu braka prime upravo u ovoj svetinji. Međutim, da li je to zaista moguće?
Printscreen/YouTube/RTVCG
Tokom sezone, manastir Ostrog poseti i do 10.000 ljudi dnevno
Venčanje u Ostrogu – šta kaže teologija
Teolog Aleksandar Đurđević objašnjava pravila:
– Ne može da se obavi venčanje u manastiru Ostrog. A koji je razlog za to? U manastiru dolazi veliki broj vernika na poklonjenje moštima Svetog Vasilija Ostroškog, da traže utehu, mir, izlečenje, čudo. I samo krštenje ne obavlja se u Gornjem ili Donjem Manastiru, već u crkvi Svetog Stanka, koja jeste u sklopu manastirskog kompleksa, ali ne u delu u kome se čuvaju mošti Svetog Vasilija. Atmosfera u manastiru je mirna, pokajničkog karaktera. I složićete se da bi bilo malo neumestno praviti neko veliko slavlje ili pompu venčanjem u manastiru, gde ljudi dolaze po isceljenje. I onako, po pravilu, venčanje treba da se obavi u svojoj parohijskoj crkvi.
Shutterstock
Teolog podseća da bi crkveno venčanje trebalo obaviti u svom parohijskom hramu
Đurđević podseća da je primanje svete tajne braka u Ostrogu vekovima bilo moguće, ali da su pravila promenjena u novije vreme:
– Nekada su se obavljala venčanja u manastiru Ostrogu, ali ta praksa je prekinuta pre više od 10 godina, možda i 15. Tokom sezone u manastir dolazi i do 10.000 ljudi dnevno. Složićete se da bi bilo teško obaviti venčanje u takvim uslovima.
Duhovni značaj Ostroga
Ostrog je svetinja koja svojim posetiocima pruža duhovno utočište, mesto molitve i tišine, gde se vera i nada traže u molitvi pred moštima Svetog Vasilija Ostroškog. Upravo zbog ovakvog značaja, manastirski red nalaže da se sveta tajna braka obavlja u parohijskim crkvama vernika, čuvajući mir i duh molitve u samom manastiru.
Zašto je molitva važnija od pompe
Iako ideja o venčanju u Ostrogu deluje primamljivo, važno je razumeti da vera i duhovni mir dolaze pre bilo kakve pompe i slavlja. Svaka svetinja ima svoje pravilo i način služenja vernicima, a Ostrog, sa svojim čudotvornim moštima i duhovnom snagom, i dalje ostaje mesto molitve, isceljenja i pokajanja – za sve koji dolaze sa srcem punim vere.
Na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog, umirovljeni episkop Jovan, nekadašnji iguman manastira Ostrog, služio je Liturgiju i održao potresnu besedu o zavisti među Srbima, postu koji nije dijeta i svetosti kao jedinom putu spasenja.
Uz blagoslov vladike remesijanskog Stefana, štampana je posebna knjižica u kojoj su sabrani život i čuda ovog velikog svetitelja, čija kopija ikone sa delićem moštiju krasi hram Svetih apostola Petra i Pavla u ruskoj prestonici.
Poznati moskovski sveštenik govori zašto ljudi mešaju zaljubljenost i ljubav, zbog čega čednost nije prevaziđena vrednost i kako prepoznati osobu sa kojom možete osnovati porodicu zauvek.
Sanja i Srđan svakodnevno se bore za tuđe živote na intenzivnoj nezi, a sada su u svetinji pod Ostrogom odlučili da jedno drugome poklone dušu i srce za večnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti Manuil, Savel i Ismail bili su Persijanci, sinovi oca neznabošca i majke hrišćanke, koja ih je odmalena vaspitala u duhu Jevanđelja i privela svetom krštenju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Mladenci sve češće biraju sredu i petak za venčanja, uprkos tome što Crkva te dane smatra neprimerenim za slavlje, a sveštenici upozoravaju na sve učestalije pokušaje zaobilaženja pravila.
Saopštenje Sinoda krila tzv. CPC koje predvodi mitropolit Mihailo otvara raspravu o promeni crkvenog kalendara, ali i donosi oštre kazne drugom krilu iste organizacije, uz teške optužbe, poništavanje crkvenih obreda.
Protinica Olga Jurevič otvoreno govori o preprekama koje stoje na putu ka odluci o sklapanju braka: od sumnje u izbor partnera do bojazni od ličnog sloma i otkriva kojim putem se dolazi do sigurnosti, zrelosti i prave bliskosti.
Vernici često veruju da izbor venčanog prstena odlučuje o bračnom životu, ali protojerej Andrej Efanov objašnjava zašto prava snaga braka leži u molitvi, ljubavi i međusobnom poštovanju, a ne u spoljašnjim simbolima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Crkveno predanje razlikuje ličnu molitvu za takve osobe od liturgijskog pominjanja, a ljubav prema njima ostaje poziv da se za njihovo dobro i spasenje ne prestaje moliti.