Freepik/freepik, Shutterstock/rawf8, Printscreen/Youtube/Tелевизија Храм
Jedan od najlepših tekstova Novog zaveta podseća da bez ljubavi nema istinske vere ni života.
"Himna ljubavi", čuveni odlomak iz Prve poslanice apostola Pavla Korinćanima (glava 13), vekovima se čita kao najuzvišenija pesma o suštini hrišćanskog života – ljubavi. Ovaj tekst, često čitan na venčanjima, ali i u trenucima utehe i duhovne potrage, otkriva da je ljubav temelj i smisao svega.
– Ako jezike čovečije i anđeoske govorim, a ljubavi nemam, onda sam kao zvono koje ječi ili kimval koji zveči – započinje apostol Pavle, naglašavajući da bez ljubavi svi darovi, znanje, pa čak i vera koja „i gore premešta“, gube vrednost.
Shutterstock/Tramp57
"Himna ljubavi" se često čita na venčanjima
U ovoj himni opisuje se kakva je prava ljubav – ona je strpljiva i dobra, ne zavidi, ne gordi se, ne nadima se, ne čini što ne pristoji, ne traži svoje, ne razdražuje se, ne misli o zlu, ne raduje se nepravdi, već istini. „Sve snosi, sve veruje, svemu se nada, sve trpi.“
Apostol Pavle dodaje i da će proročanstva nestati, jezici zamuknuti, znanje prestati, ali ljubav nikada neće prestati. „A sad ostaje vera, nada, ljubav, ovo troje; ali od njih najveća je ljubav.
Himna ljubavi
Prva poslanica Svetog apostola Pavla Korinćanima, glava 13
1. Ako jezike čovečije i anđeoske govorim, a ljubavi nemam, onda sam kao zvono koje ječi ili kimval koji zveči.
2. I ako imam dar proroštva i znam sve tajne i sve znanje, i ako imam svu veru da i gore premeštam, a ljubavi nemam, ništa sam.
3. I ako razdam sve imanje svoje, i ako predam telo svoje da se sažeže, a ljubavi nemam, ništa mi ne koristi.
4. Ljubav dugo trpi, blagotvorna je, ljubav ne zavidi, ljubav se ne gordi, ne nadima se,
5. Ne čini što ne pristoji, ne traži svoje, ne razdražuje se, ne misli o zlu,
6. Ne raduje se nepravdi, a raduje se istini,
7. Sve snosi, sve veruje, svemu se nada, sve trpi.
8. Ljubav nikad ne prestaje, dok će proroštva nestati, jezici će zamuknuti, znanje će prestati.
9. Jer delimično znamo i delimično prorokujemo;
10. A kada dođe savršeno, onda će prestati što je delimično.
11. Kad bejah dete, kao dete govorih, kao dete mišljah, kao dete razmišljah; a kada sam postao čovek, odbacio sam što je dečje.
12. Jer sad vidimo kao u ogledalu, u zagonetki, a onda ćemo licem u lice; sad znam delimično, a onda ću poznati kao što bih poznat.
13. A sad ostaje vera, nada, ljubav, ovo troje; ali od njih najveća je ljubav.
Za mnoge hrišćane, ove reči ostaju putokaz u vremenima iskušenja i nesloge. Podsećaju da sve što činimo, govorimo ili verujemo ima puni smisao samo ako proizlazi iz ljubavi, jer je ljubav – kako kažu Sveti Oci – i ime samog Boga.
Šta znači "Himna ljubavi" danas?
I u savremenom svetu, u kojem često dominiraju sebičnost, nadmetanje i egocentrizam, ova apostolska pouka odzvanja kao opomena. Ljubav nije prolazna emocija, već način života u kojem se čovek odriče sebe radi drugoga, bez očekivanja nagrade.
Zato se „Himna ljubavi“ i danas čita sa jednakom snagom kao i u vreme kada je napisana, podsećajući da su vera i nada temelji na kojima stojimo, ali da je ljubav – konačno ispunjenje svega čemu težimo.
U potresnom susretu s poznanicom koja se nakon razvoda preobrazila u osobu punu bola i očajanja, arhimandrit nudi snažan duhovni savet: molitva, ispovest i život sa Hristom nisu kraj, već novi početak.
U Vašingtonu, Srpkinja Tatjana Rajić i Amerikanac Kristofer Rou pronašli su zajednički put kroz pravoslavnu veru, spajajući tradiciju i novu porodicu u jedinstvenom venčanju koje je okupilo prijatelje i porodicu, jačajući mostove između dva kontinenta.
Teološki odgovor na ovo pitanje otkriva neverovatnu Hristovu pedagošku mudrost, ali i potresnu brigu za čoveka - čak i za onoga koji će ga na kraju izdati.
Na ovaj dan hramovi su puni vernika i grožđa, ali iza ovog praznika krije se mnogo dublja poruka: događaj na gori Tavor otkriva tajnu Hristove slave i nosi snažnu pouku za život svakog hrišćanina.
U besedi za sredu 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni filosofija, ni umetnost, ni kultura, niti bilo koje zemaljsko dostignuće ne mogu dosegnuti visinu Crkve Hristove.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Teološki odgovor na ovo pitanje otkriva neverovatnu Hristovu pedagošku mudrost, ali i potresnu brigu za čoveka - čak i za onoga koji će ga na kraju izdati.
U besedi za sredu 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni filosofija, ni umetnost, ni kultura, niti bilo koje zemaljsko dostignuće ne mogu dosegnuti visinu Crkve Hristove.
Probajte riblji paprikaš po receptu iz „Srbskog kuvara“, jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za sredu i duhovno se nadahnite poukom Svetog Porfirija Kavsokalivita.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Preobraženje Gospodnje po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti velikomučenik Andrej Stratilat i 2.593 mučenika s njim. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ivana Eudesa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetogorski starac govorio je o nemiru koji nastaje kada čovek pokušava da upravlja svakim ishodom i ukazao na put koji vodi ka drugačijem odnosu prema onome što mu život donosi.
Ovo je jedan je od najvećih hrišćanskih praznika, a vekovima ga prate brojni običaji i verovanja koji svedoče o promenama u prirodi, dolasku jeseni, novom rodu i odnosu čoveka prema Božjim darovima.