Shutterstock/Krakenimages.comStarac Stefan Karuljski
Navodi da je snaga molitve bila toliko jaka, a čudu je svedočila samo nekoliko meseci nakon usrdnog moljenja.
Manastir Slancise nalazi u blizini Beograda, kod istoimenog naselja. Iako ga mnogi nazivaju Manastir Slanci, pravi naziv ove svetinje je Manastir Svetog arhiđakona Stefana, pošto je ovo manastirska slava.
Manastir Slanci se vodi kao metoh, odnosno posed Manastira Hilandara, a takođe je i arheološko nalazište - pa je manastirski kompleks zaštićeni lokalitet.
Pored manastira gde je sahranjen Svetogorac - starac Stefan Karuljski se revnosno molila vernica, koja je svoje iskustvo podelia sa drugima, ukazujući im na snagu molitve, ali i na dar koji je od Boga dobila kao nagradu za svoje neupitno poverenje u Gospoda.
- Pomaže Bog, braćo i sestre. Pre nego što sam došla u ovaj manastir, pevala sam pri muzičkom sastavu Stupovi, pri manastiru Svetog velikomučenika Georgija - Đurđevi Stupovi u Starom Rasu. Nakon toga, sa svojom sadašnjom kumom Nevenom, dolazim u ovaj manastir za koji ranije nisam znala.
Objasnila je da je mesto za molitvu odabrala upravo na grobu gde počivaju mošti Svetogorca.
- Najviše vremena smo provodile baš ovde, na grobu starca Stefana Karoljskog. Ovde sam se stalno molila Bogu da mi Gospod daruje bračnog druga sa kojim će zajednica biti u slavu Božiju. Tako je i bilo.
Navodi da je snaga molitve bila toliko jaka, a čudu je svedočila samo nekoliko meseci nakon usrdnog moljenja.
- Posle nekoliko meseci, upoznala sam svog sadašnjeg supruga Stefana. Stupili smo u bračnu zajednicu, imamo sina Jovana. Tako se moj put nastavio ovde, pri ovom manastiru. Tako sam i pristupila muzičkom sastavu Metoh, u kome sam i danas. Tako da se ovde, u ovom manastiru, pri ovom muzičkom sastavu, moj put nastavlja.
Tokom pet decenija, koje je proveo u Svetoj Gori, istakao se po svojim učiteljskim vrlinama, svojoj sposobnosti da prenese pravoslavnu veru, ali i svom interesovanju za razna važna pitanja koja se tiču modernog čoveka.
Tokom Drugog svetskog rata otac Stefan je bio antifašista i učestvovao je u vojnom pokretu. Govorio je kako su ga zajedno sa drugim borcima protivnici uhapsili i odveli na streljanje. Otac poznat i kao Stefan Svetogorski, tada je dao obećanje Majki Božijoj da će, ukoliko ostane živ - otići u monahe na Svetoj Gori.
Sahranjen je pored manastira Slanci u Beogradu, a njegov grob postao je mesto hodočašća. Oni koji su ga znali za života smatraju ga svetim. Vernici veruje u blagodatno delovanje njegovih molitvi, pa mu upućuju molbe za pomoć i spas.
BONUS VIDEO: ČUDA I ISCELJENJA SVETE KSENIJE PETROGRADSKE
U besedi prepunoj duhovne mudrosti, patrijarh srpski pozvao vernike da otvore srca za Hrista, jer bez žive vere i duhovnog podviga nema istinskog preobražaja duše.
U trenucima najveće patnje, porodica Brasko pretvara tugu u svetlost – kapela posvećena njihovoj ćerci postaje simbol nepokolebljive vere i ljubavi koja neće biti zaboravljena.
Priča o monahu koji je svojim životom posvedočio da vera i molitva mogu da prevaziđu i najopasnije prepreke, pružajući nadu onima koji se suočavaju s nevoljama.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Crkveno predanje razlikuje ličnu molitvu za takve osobe od liturgijskog pominjanja, a ljubav prema njima ostaje poziv da se za njihovo dobro i spasenje ne prestaje moliti.
Pouka protojereja Valerijana Krečetova otkriva kako se duhovni život ne urušava naglo, već kroz male prekide koji deluju bezazleno, ali vremenom menjaju sve, i zašto je povratak moguć samo kroz upornost bez odlaganja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.