Na liturgiji u manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, episkop novobrdski podsetio vernike da je svako dobro delo dar Božji i da istinsko bogatstvo vere leži u jednostavnosti i oproštaju.
U manastiru Svetih arhangela kod Prizrena, 24. avgusta 2025. godine, svetu Liturgiju služio je episkop novobrdski Ilarion. Veliki broj vernika sabrao se u ovoj svetinji cara Dušana, gde je u molitvenom zajedništvu odzvanjala poruka praštanja i jednostavnosti u Hristu.
Dobro nije naše delo, već delo Božje kroz nas
U svojoj besedi, vladika Ilarion je podsetio verni narod da je svako dobro delo zapravo delo Božje, a ne ljudsko postignuće:
– Ono što dobro činimo zapravo Bog čini preko nas. Mi smo Božji saradnici u činjenju dobra. Kada činimo dobro, mi smo ruka Božja, kojom Bog preko nas čini dobro. Dar i ljubav koju imamo jeste dar Božji. Dar je i život i sve ostalo što imamo. Nažalost, ono što je samo naše, to je kada smo sami za sebe – sebičnost. Kada ne osećamo ljubav, to je ono što je samo naše, odnosno ništa – rekao je vladika.
Wikipedia/Sonaz
Manastir Svetih arhabngela u Prizrenu
Temelj hrišćanskog života je praštanje
Posebno je naglasio da je praštanje osnovni stub duhovnog života:
– Da oprostimo da bi se i nama oprostilo – podsetio je na reči molitve „Oče naš“.
Vladika je istakao da vernici ne treba da traže „posebne znake“ i harizmatične ličnosti, jer je istinsko bogatstvo vere često skriveno u onome što izgleda obično:
– Tako i mi, jureći za harizmatičnim ličnostima, prolazimo pored svetitelja koji su previše obični za naš ukus.
Jednostavnost pred Bogom i sloboda u Carstvu Nebeskom
Vladika Ilarion je vernicima poručio da se oslobode komplikovanih misli i da odnose sa bližnjima temelje na ljubavi i oproštaju:
– Treba da oprostimo jedni drugima i uprostimo svoje odnose i da stojimo pravo pred Bogom, da ništa između nas i Boga ne postoji, jer jedan je posrednik — Bogočovek Isus Hristos. Borba sa pomislima je delikatna, ali ona je put ka prostoru Carstva Nebeskog, u prostor večne slobode.
Zaključujući svoju besedu, episkop novobrdski je naglasio:
– Praštanje je temelj hrišćanskog života i put ka slobodi u Carstvu Nebeskom.
Kako javljaju naši novinari, koji se nalaze u porti svetinje, veliki broj Srba je došao iz različitih krajeva i sve vrvi od srpskog roda, još od ranih jutarnjih sati.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
Iguman manastira Sveti arhangeli, već 35 godina čuvar svetinje kod Prizrena, otkriva kako prisustvo svakog čoveka obnavlja manastire, zašto vera raste iz poniženja i kako se Srbi u južnoj pokrajini više uzdaju u molitvu nego u politiku.
Slike gomile smeća između spomenika otkrivaju nepoštovanje prema pokojnicima, dok preostali Srbi u naselju osećaju bol i poniženje zbog narušenog svetilišta.
Bugarska je vetom sprečila da patrijarh Kiril bude stavljen na listu sankcionisanih lica, uz obrazloženje da se politički sukobi ne smeju prenositi na verske institucije.
Jedan od poznatijih ruskih pravoslavnih podvižnika XX veka objašnjava da vernik ne može da poznaje tajnu svešteničke službe ni dubinu nečijeg pokajanja, jer samo Bog vidi čovekovo srce i njegovu borbu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Posle bogosluženja u Sabornom hramu i molitve za učenike, prvi čas istorije održan je u manastiru Svetih arhangela, gde počiva car Dušan, u simboličnom spoju vere i predanja.
Dok se srpski narod na Kosmetu suočava s pritiscima i neizvesnošću, arhimandrit Mihailo šalje snažnu poruku mira i opreza i ističe da će slava biti obeležena molitvom i sabornim duhom, daleko od sukoba i podela.
Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima.
U drevnom hramu Bogorodice Ljeviške, uz molitve, suze i pesmu, obeležen je završetak školovanja desete generacije obnovljene prizrenske Bogoslovije — simbola postojanosti, vere i nade u srcu Metohije.
Sabrat manastira Toma Lazarević primio je monaški postrig i dobio ime Makarije, a svečani čin uoči Petrovdana okupio je brojne vernike u drevnoj ribničkoj svetinji.
Verni narod sabrao se u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu, gde su posle svete liturgije i litije osvećeni slavski kolač i prinosi, a prazničnu besedu održao je protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Sabrat manastira Toma Lazarević primio je monaški postrig i dobio ime Makarije, a svečani čin uoči Petrovdana okupio je brojne vernike u drevnoj ribničkoj svetinji.
U besedi za sredu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o sumnjama, strahu, stradanju i smrti, pokazujući kako se čovekova vera prepoznaje onda kada je najteže.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objašnjava zašto svakodnevne brige i rasuta pažnja zahtevaju dodatni trud onih koji žele da sačuvaju mir srca i sabranost uma.