KOG DATUMA SU PRAZNICI SPASOVDAN I DUHOVI 2026. GODINE?
Praznici Vaznesenje Hristovo i Silazak Duha Svetoga pripadaju istom vaskršnjem krugu i njihov datum uvek zavisi od praznika Vaskrsenja Hristovog
Miris zelenila i venčići od trave koje vernici nose kućama nisu samo deo praznične tradicije. Iza ovog običaja krije se sećanje na događaje koji povezuju Avrama, Mojsija i silazak Svetog Duha na apostole.
Kada vernici na praznik Duhovi, odnosno Silazak Svetog Duha na apostole, uđu u pravoslavni hram, dočeka ih prizor koji se ne viđa tokom većeg dela godine. Podovi su prekriveni travom, a ikonostasi, stubovi i zidovi ukrašeni zelenim grančicama. Miris sveže pokošenog bilja i lišća ispunjava prostor hrama i stvara posebnu atmosferu praznične radosti.
Mnogi ovaj običaj prihvataju kao sastavni deo proslave Duhova, ali se često postavlja pitanje zbog čega se upravo na ovaj praznik hramovi ukrašavaju zelenilom i brezovim granama. Iza tog drevnog običaja krije se duboka simbolika koja vernike povezuje sa događajima iz Starog i Novog zaveta.
Praznik Duhovi obeležava dan kada je Duh Sveti sišao na apostole, pedeset dana nakon Hristovog Vaskrsenja. Taj događaj smatra se rođenjem Crkve, jer su apostoli tada primili silu da propovedaju Jevanđelje svim narodima.

O poreklu običaja ukrašavanja hramova brezovim grančicama govorio je jeromonah Konstantin, ističući da postoji više tumačenja.
- Na Trojicu je od davnina običaj da se hramovi ukrašavaju brezovim grančicama i travom. Ovaj običaj ima nekoliko tumačenja. Prema jednom tumačenju, breze podsećaju na Mamrijski gaj, gde se nalazio hrast pod kojim se Gospod javio Avramu u liku tri anđela. Upravo je taj događaj prikazan na ikonama Svete Trojice - kaže jeromonah Konstantin, a potom govori i o još jednom tumačenju:
- Prema drugom tumačenju, na dan kada je Sveti Duh sišao na apostole, Jevreji su proslavljali praznik Pedesetnice, povezan sa sećanjem na darivanje Božijeg zakona. Pedesetog dana po izlasku iz egipatskog ropstva, Jevreji su stigli do Sinajske gore, gde je Gospod predao Mojsiju Deset zapovesti.
Bilo je proleće, a čitava Sinajska gora bila je prekrivena rascvetalim drvećem. Verovatno je upravo odatle u drevnoj Crkvi nastao običaj da se na praznik Pedesetnice hramovi i domovi ukrašavaju zelenilom, kako bi se vernici duhovno podsetili Sinajske gore i događaja kada je Mojsije primio Zakon Božiji - zaključuje jeromonah Konstantin, prenosi portal foma.ru.
Zelenilo koje na Duhove ispunjava hramove ima i dodatno simboličko značenje. U hrišćanskoj tradiciji ono predstavlja život, obnovu i plodonosno dejstvo Svetoga Duha. Kao što priroda u proleće oživljava, tako se i čovek, prema učenju Crkve, obnavlja blagodaću Božijom.
Zato se na Duhove vernici često mole stojeći na travi rasprostrtoj po podu hrama, dok u rukama drže grančice ili cveće i pletu venčiće koje nakon bogosluženja nose svojim domovima. Na taj način praznična radost ne ostaje samo u crkvenom prostoru, već se prenosi i u porodični dom.
Praznici Vaznesenje Hristovo i Silazak Duha Svetoga pripadaju istom vaskršnjem krugu i njihov datum uvek zavisi od praznika Vaskrsenja Hristovog Jedan od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka ostavio je snažnu poruku vernicima kako da u srce prime blagodat i smisao ovog svetog dana. Velike letnje zadušnice nisu samo odlazak na groblje i stari običaj koji se prenosi generacijama – tog dana vernici se kroz molitvu, parastose i milostinju sećaju svojih najbližih. Duhovi se smatraju rođendanom Crkve, a uspomena na Silazak Svetog Duha i danas živi u bogosluženjima, zelenim grančicama u hramovima i običajima koje vernici vekovima čuvaju.
Simbol novog života i duhovne obnove
KOG DATUMA SU PRAZNICI SPASOVDAN I DUHOVI 2026. GODINE?
U OVU NEDELJU SE, PREMA VEROVANJU, NEBO OTVARA: Mitropolit Antonije otkriva kako ispravno provesti sedmicu pred veliki praznik Duhove
U SUBOTU SU DUHOVSKE ZADUŠNICE: Evo šta je potrebno da pripremite na vreme
DANAS JE CRVENO SLOVO - DUHOVI: Zašto je Silazak Svetog Duha na apostole jedan od najvećih hrišćanskih praznika
Od rada i baštovanstva do venčanja i odlaska na groblje - jeromonah Visokopetrovskog manastira u Moskvi razjašnjava šta Crkva zaista uči o Duhovima, a šta potiče iz narodnih zabluda i sujeverja.
Arhijerejska liturgija, litija oko crkve Svete Trojice i molitveno jedinstvo monaštva, sveštenstva i vernog naroda obeležili su hramovnu slavu Donjeg Ostroga, uz poruku o prisustvu i delovanju Svetog Duha u Crkvi.
Na praznik Pedesetnice, mitropolit bački poručio da Crkva živi kroz Duha Svetoga, naglašavajući da se upravo na današnji dan ispunjava božanski plan spasenja čovečanstva i otkriva tajna Svete Trojice.
Na praznik Pedesetnice, u prisustvu patrijarha Porfirija i vladike Siluana, sveta relikvija – leva ruka prvog srpskog arhiepiskopa – ispraćena je iz Hrama Svetog Save ka svetinji kraj Prijepolja.
Od rada i baštovanstva do venčanja i odlaska na groblje - jeromonah Visokopetrovskog manastira u Moskvi razjašnjava šta Crkva zaista uči o Duhovima, a šta potiče iz narodnih zabluda i sujeverja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Silazak Svetog Duha na apostole – Duhove (Pedesetnicu), po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Pohod Blažene Djevice Marije Elizabeti, dok muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Duhovi se smatraju rođendanom Crkve, a uspomena na Silazak Svetog Duha i danas živi u bogosluženjima, zelenim grančicama u hramovima i običajima koje vernici vekovima čuvaju.
Hiljade vernika danas obilaze grobove svojih predaka, zbog čega na gradskim grobljima važe posebne mere, dok su za starije građane i osobe koje se otežano kreću obezbeđena vozila za prevoz do najudaljenijih parcela.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Kada se reči izgovaraju mehanički i bez unutrašnje pažnje, pouka starca Ilije Optinskog otkriva kako jedan jednostavan duhovni početak može da promeni smisao molitve i odnos čoveka prema svakodnevici.
U Svetovaznesenskom hramu služena je zaupokojna liturgija uz prisustvo više arhijereja Srpske pravoslavne crkve, dok je patrijarh besedio nad odrom upokojenog Stojana Sladojevića.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.