Pitanje šta se događa sa čovekovom dušom nakon telesne smrti jedno je od onih koje među vernicima često otvara brojne nedoumice.
Posebno zbunjuje upotreba pojmova "ad" i "pakao“, koji se u svakodnevnom govoru neretko koriste kao sinonimi.
Međutim, pravoslavno predanje pravi razliku između ovih pojmova, naročito kada se govori o stanju čoveka posle smrti i onome što dolazi nakon Strašnog suda.
To je jasno objasnio sveštenik Dejan Krstić jednom verniku koji ga je pitao da mu pojasni razliku između "ada" i "pakla", pošto ima velike nedoumice po ovom pitanju.
- U Svetom pismu i svetootačkom predanju pojmovi "ad" i "pakao" uglavnom se koriste kao sinonimi, pa otuda i nedoumica. Ipak, možemo napraviti, uslovnu, razliku - rekao je na početku otac Dejan Krstić.
Shutterstock/PashkaRay
Pakao i ad su različiti pojmovi
Ad je, kako je dalje objasnio, pre svega stanje i mesto u koje duše odlaze posle telesne smrti, dok čekaju Vaskrsenje i Strašni sud.
Učenje Crkve o adu neraskidivo je povezano sa Hristovom pobedom nad smrću.
- Hristos je svojom smrću sišao u ad i razorio njegovu vlast, izvodeći iz njega ljudski rod - istakao je otac Dejan.
Za razliku od ada, pakao se, kada se govori u užem i preciznijem smislu, vezuje za konačno stanje čoveka nakon Strašnog suda.
- Pakao se u užem smislu odnosi na konačno stanje osuđenih posle Strašnog suda. Zato je preciznije govoriti o adu kao o stanju posle smrti do Strašnog suda, a o paklu kao o konačnom stanju večne odvojenosti od Boga - istakao je sveštenik.
Otac Dejan pritom ukazuje da ni ad ni pakao ne treba zamišljati isključivo kao fizička mesta.
- Suština je u odnosu čoveka prema Bogu - kaže on.
Eparhijaniska.rs
Otac Dejan Krstić
Prema njegovom objašnjenju, odnos prema Bogu određuje i način na koji čovek doživljava njegovo prisustvo.
- Isti Bog je izvor večne radosti za one koji ga ljube, a za one koji ga odbacuju njegovo prisustvo postaje muka - navodi otac Dejan.
Upravo zbog toga u životu Crkve posebno mesto zauzimaju molitve za upokojene.
- Zato se Crkva moli za upokojene, jer konačan sud nad čovekom još nije nastupio - zaključuje otac Dejan Krstić.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.