Pitanje šta se događa sa čovekovom dušom nakon telesne smrti jedno je od onih koje među vernicima često otvara brojne nedoumice.
Posebno zbunjuje upotreba pojmova "ad" i "pakao“, koji se u svakodnevnom govoru neretko koriste kao sinonimi.
Međutim, pravoslavno predanje pravi razliku između ovih pojmova, naročito kada se govori o stanju čoveka posle smrti i onome što dolazi nakon Strašnog suda.
To je jasno objasnio sveštenik Dejan Krstić jednom verniku koji ga je pitao da mu pojasni razliku između "ada" i "pakla", pošto ima velike nedoumice po ovom pitanju.
- U Svetom pismu i svetootačkom predanju pojmovi "ad" i "pakao" uglavnom se koriste kao sinonimi, pa otuda i nedoumica. Ipak, možemo napraviti, uslovnu, razliku - rekao je na početku otac Dejan Krstić.
Shutterstock/PashkaRay
Pakao i ad su različiti pojmovi
Ad je, kako je dalje objasnio, pre svega stanje i mesto u koje duše odlaze posle telesne smrti, dok čekaju Vaskrsenje i Strašni sud.
Učenje Crkve o adu neraskidivo je povezano sa Hristovom pobedom nad smrću.
- Hristos je svojom smrću sišao u ad i razorio njegovu vlast, izvodeći iz njega ljudski rod - istakao je otac Dejan.
Za razliku od ada, pakao se, kada se govori u užem i preciznijem smislu, vezuje za konačno stanje čoveka nakon Strašnog suda.
- Pakao se u užem smislu odnosi na konačno stanje osuđenih posle Strašnog suda. Zato je preciznije govoriti o adu kao o stanju posle smrti do Strašnog suda, a o paklu kao o konačnom stanju večne odvojenosti od Boga - istakao je sveštenik.
Otac Dejan pritom ukazuje da ni ad ni pakao ne treba zamišljati isključivo kao fizička mesta.
- Suština je u odnosu čoveka prema Bogu - kaže on.
Eparhijaniska.rs
Otac Dejan Krstić
Prema njegovom objašnjenju, odnos prema Bogu određuje i način na koji čovek doživljava njegovo prisustvo.
- Isti Bog je izvor večne radosti za one koji ga ljube, a za one koji ga odbacuju njegovo prisustvo postaje muka - navodi otac Dejan.
Upravo zbog toga u životu Crkve posebno mesto zauzimaju molitve za upokojene.
- Zato se Crkva moli za upokojene, jer konačan sud nad čovekom još nije nastupio - zaključuje otac Dejan Krstić.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.