Pitanje šta se događa sa čovekovom dušom nakon telesne smrti jedno je od onih koje među vernicima često otvara brojne nedoumice.
Posebno zbunjuje upotreba pojmova "ad" i "pakao“, koji se u svakodnevnom govoru neretko koriste kao sinonimi.
Međutim, pravoslavno predanje pravi razliku između ovih pojmova, naročito kada se govori o stanju čoveka posle smrti i onome što dolazi nakon Strašnog suda.
To je jasno objasnio sveštenik Dejan Krstić jednom verniku koji ga je pitao da mu pojasni razliku između "ada" i "pakla", pošto ima velike nedoumice po ovom pitanju.
- U Svetom pismu i svetootačkom predanju pojmovi "ad" i "pakao" uglavnom se koriste kao sinonimi, pa otuda i nedoumica. Ipak, možemo napraviti, uslovnu, razliku - rekao je na početku otac Dejan Krstić.
Shutterstock/PashkaRay
Pakao i ad su različiti pojmovi
Ad je, kako je dalje objasnio, pre svega stanje i mesto u koje duše odlaze posle telesne smrti, dok čekaju Vaskrsenje i Strašni sud.
Učenje Crkve o adu neraskidivo je povezano sa Hristovom pobedom nad smrću.
- Hristos je svojom smrću sišao u ad i razorio njegovu vlast, izvodeći iz njega ljudski rod - istakao je otac Dejan.
Za razliku od ada, pakao se, kada se govori u užem i preciznijem smislu, vezuje za konačno stanje čoveka nakon Strašnog suda.
- Pakao se u užem smislu odnosi na konačno stanje osuđenih posle Strašnog suda. Zato je preciznije govoriti o adu kao o stanju posle smrti do Strašnog suda, a o paklu kao o konačnom stanju večne odvojenosti od Boga - istakao je sveštenik.
Otac Dejan pritom ukazuje da ni ad ni pakao ne treba zamišljati isključivo kao fizička mesta.
- Suština je u odnosu čoveka prema Bogu - kaže on.
Eparhijaniska.rs
Otac Dejan Krstić
Prema njegovom objašnjenju, odnos prema Bogu određuje i način na koji čovek doživljava njegovo prisustvo.
- Isti Bog je izvor večne radosti za one koji ga ljube, a za one koji ga odbacuju njegovo prisustvo postaje muka - navodi otac Dejan.
Upravo zbog toga u životu Crkve posebno mesto zauzimaju molitve za upokojene.
- Zato se Crkva moli za upokojene, jer konačan sud nad čovekom još nije nastupio - zaključuje otac Dejan Krstić.
Tumačeći drevno proročanstvo proroka Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je došao iz Davidovog roda i otkriva zašto je Njegovo božanstvo ostalo skriveno pod ljudskom prirodom, čak i pred onima koji su Mu bili najbliži.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Nerukotvorenu ikonu Gospoda Isusa Hrista po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. Katolička crkva obeležava spomendan Mučeništva Svetog Jovana Krstitelja, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči ruskog duhovnika ne govore o odricanju od lekarske pomoći, već o promeni koja mora da počne od samog čoveka, uz molitvu i spremnost da se napusti ono što dušu sve dublje vezuje za greh.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Tumačeći drevno proročanstvo proroka Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je došao iz Davidovog roda i otkriva zašto je Njegovo božanstvo ostalo skriveno pod ljudskom prirodom, čak i pred onima koji su Mu bili najbliži.
Reči ruskog duhovnika ne govore o odricanju od lekarske pomoći, već o promeni koja mora da počne od samog čoveka, uz molitvu i spremnost da se napusti ono što dušu sve dublje vezuje za greh.
Iako ga je život odveo daleko od rodnog kraja, meštani svedoče da ga velika crkvena služba nikada nije udaljila od ljudi i mesta iz kojeg je potekao, kojem se rado vraćao i koje je nosio u srcu do kraja života.
Crkveno predanje govori o čudesnom okupljanju Hristovih učenika u Jerusalimu, dok jedan od apostola nije uspeo da stigne na vremem a ovaj neobični prizor vekovima je nadahnjivao pravoslavne ikonopisce.
Dar srpskih iseljenika postao je više od ukrasa, noseći snažnu poruku ljubavi prema rodnom gradu, vernosti svetinji i zajedništvu koje ne prekida ni velika udaljenost.