Crkva od prvih vekova uči da su Liturgija, pomeni i iskrena molitva za pokojne dragocena pomoć njihovim dušama.
Prema pravoslavnom predanju, molitva za upokojene predstavlja jedno od najvećih dela ljubavi koje živi mogu da učine za svoje bližnje. Crkva od prvih vekova uči da su liturgija, pomeni i iskrena molitva za pokojne dragocena pomoć njihovim dušama, a brojni podvižnici svedočili su o sili takve molitve i tvrdili da ona može duše bližnjih i iz pakla da izvuče.
Jedno od najpotresnijih svedočanstava o tome ispričao je arhimandrit Haralampos Dionisijatski, prenoseći događaj iz života svog duhovnog oca, starca Josifa Isihaste.
Starac Josif Isihasta imao je rođaku koja je živela u svetu. Iako njen život, kako je govorio, nije bio naročito dobar, voleo ju je iskreno i nije prestajao da brine za njeno spasenje.
Jednog dana stigla je vest da se upokojila, i to, kako su preneli, na veoma težak način. U poslednjim trenucima života pravila je grimase, govorila nerazgovetno i ružno, a zatim izdahnula. Kada je čuo tu vest, starac je počeo gorko da plače.
Njegov učenik arhimandrit Haralampos bio je iznenađen tolikom tugom, ali je starac odmah razumeo njegovu pomisao i rekao:
Shutterstock AI/Shutterstock
Pakao, Ilustracija
- Ne plačem, dete moje, zato što je umrla, već plačem zato što je u paklu.
Od tog trenutka, tvrdi otac Haralampos, starac Josif nije prestajao da se moli za svoju rođaku. Svakodnevno je postio, bdeo i sa suzama prinosio molitve Bogu za njeno izbavljenje.
Posle nekoliko dana učenik je primetio da je starac neobično radostan.
- Šta se dešava, starče? - upitao ga je.
Starac mu je tada ispričao šta mu je bilo otkriveno tokom molitve.
- Da ti kažem, dete moje. Pošto svih ovih dana nisam prestajao da se molim i bdim postom i suzama za svoju rođaku, danas sam video sledeću prijatnu i čudesnu viziju. Dok sam se molio, živo sam video svoju rođaku ispred sebe i ona mi je uzviknula sa velikom radošću: "Danas je dan moga spasenja. Danas sam spasena iz pakla. Danas idem u Raj."
Ali viđenje se tu nije završilo.
Istovremeno je, kako svedoči arhimandrit Haralampos, starac ugledao i pokojnog oca Georgija, savremenog svetitelja koga je poznavao još dok je živeo u svetu.
Foto: SPC wikipedia CPC
Starac Josif Isihasta
Za njega je govorio da je čitav svoj život posvetio molitvi za upokojene, želeći, ako je moguće, da izvede sve grešnike iz pakla. Svakoga dana služio je Svetu liturgiju i na proskomidiji pominjao hiljade imena živih i upokojenih. Nakon bogosluženja obilazio je groblja i satima služio pomene za preminule.
U toj viziji otac Georgije izgovorio je reči koje su duboko zadivile starca Josifa:
- Gledaj, gledaj... Do sada sam mislio da se mrtvi spasavaju samo kroz Liturgije i pomene. Ali sada sam video i razumeo da se čak i brojanicom ljudi iz pakla spasavaju.
Zatim je, kako prenosi arhimandrit Haralampos, ponovio sa velikim divljenjem:
Starac Josif je potom objasnio svom učeniku da mu je tim viđenjem Bog pokazao dve velike istine - da je njegova rođaka, posle neprestane molitve, izbavljena iz pakla i da je ujedno otkrio koliku silu ima molitva koja se izgovara na brojanici kada se prinosi sa iskrenim pokajanjem, ljubavlju i suzama.
Na kraju razgovora starac je blagoslovio svog učenika i ostavio mu pouku koju je arhimandrit Haralampos sačuvao kao dragoceno svedočanstvo:
- Idi sa mojim blagoslovom i pokušaj da se trudiš koliko god možeš u poslušnosti i u molitvi, ako želiš da pomogneš i sebi i drugima.
Luksuz, zaborav i suvišni rituali zamenjuju molitve i dobra dela, narušavajući suštinu pravoslavne tradicije. Saznajte kako vratiti duhovnu dimenziju u sećanje na upokojne.
U knjizi “Duhovne pouke oca Joila” autora Vladimira Kljajevića, porodica otkriva detalje susreta sa ocem Joilom, neobičnim znakovima na sahrani i snazi pravoslavne molitve.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
Svetom arhijerejskom liturgijom, uz sasluženje arhijereja iz tri pomesne crkve, odata je počast duhovniku čija su ljubav prema narodu i apostolska revnost ostavili neizbrisiv trag.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Jedna vernica upitala je oca Viktora Nišikova može li dobrota da opravda ružne reči, a njegov odgovor otvara ozbiljno pitanje o grehu, pokajanju i tome šta se zaista nalazi u čovekovom srcu.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.