OD ODGOVORA NA OVO PITANJE PUNO ZAVISI, A TO NIJE DA LI STE GREŠNI! Otac Vasilije otkriva da je samo ovakva ispovest na korist čoveku!
Sveta tajna ispovesti nije kazna, već dar- prilika za novi početak i mir sa Bogom.
Pravo pokajanje nikada ne isključuje preuzimanje odgovornosti za učinjeno zlo, ističe otac Dejan.
Ispovest je jedna od sedam svetih tajni Pravoslavne crkve, u kojoj vernik pred Bogom, u prisustvu sveštenika kao svedoka, ispoveda svoje grehe sa iskrenim kajanjem i željom da promeni život.
Upravo zbog njenog svetog karaktera, među vernicima se često postavlja pitanje da li sveštenik sme i mora da prijavi krivično delo ukoliko za njega sazna tokom ispovesti.
Na ovu temu odgovorio je otac Dejan Krstić, koji ističe da je najpre potrebno napraviti jasnu razliku između građanske zakonske obaveze i crkvene obaveze sveštenika.
- Pre svega, treba razlikovati dve stvari: građansku zakonsku obavezu i crkvenu obavezu sveštenika.
Otac Dejan kaže da sveštenik nema pravo da otkrije ono što je čuo na ispovesti, bez obzira na težinu greha.
- To važi i kada je reč o delima koja su istovremeno i teška krivična dela, kao što su ubistvo, s....anje i slično. Ako bi sveštenik otkrio ono što je čuo na ispovesti, prekršio bi jednu od najsvetijih obaveza svoje službe.
- Njegova je dužnost da pozove pokajnika na istinsko pokajanje, da ga pozove da prekine sa činjenjem zla, da nadoknadi štetu koliko je moguće i, kada je to potrebno, da se sam preda nadležnim organima i prihvati posledice svog dela. Iskreno pokajanje podrazumeva i spremnost da čovek ponese odgovornost za svoje postupke. U tom slučaju, tek po preuzimanju odgovornosti za nedelo, ili čak odsluženoj kazni, počiniocu će biti pročitana razrešna molitva - ojasnio je otac Dejan.
Ukoliko pokajnik ne želi da se javi nadležnim organima, to je znak, ističe otac Dejan, da nema iskrenog pokajanja, te sveštenik ima puno pravo da mu ne pročita razrešenje.
- Ako, pak, sveštenik za krivično delo sazna van ispovesti, u običnom razgovoru, kao očevidac, ili na neki drugi način, tada ga ne obavezuje ispovedna tajna. U takvim slučajevima važi ono što propisuju zakoni države i savest, naročito ako postoji opasnost da nečiji život ili bezbednost budu ugroženi.
Otac Dejan na kraju poručuje, da tajna ispovesti nije sredstvo da se neko sakrije od pravde, već svetinja koja omogućava čoveku da se iskreno pokaje pred Bogom.
- Istovremeno, pravo pokajanje nikada ne isključuje preuzimanje odgovornosti za učinjeno zlo - zaključuje otac.
Sveta tajna ispovesti nije kazna, već dar- prilika za novi početak i mir sa Bogom. Ovaj vid ispovesti najčešće se čini na početku ozbiljnijeg duhovnog puta. Duhovna praksa i te kako utiče na zdravlje. Sveštenik naglašava da pravoslavlje uči da je puno jedinstvo u evharistiji moguće samo u Pravoslavnoj crkvi.
U Pravoslavnoj crkvi, ono što sveštenik sazna u Svetoj tajni ispovesti predstavlja apsolutnu ispovednu tajnu - objasnio je otac Dejan jednoj vernici koja ga je pitala kada je sveštenik dužan da prijavi krivično delo za koje je saznao putem Svete tajne ispovesti, a kada nije, misleći o teškim gresima koji su i zakonom kažnjivi put ubistava, zlostavljanja islično...

Međutim, kako naglašava, to ne znači da sveštenik ostaje ravnodušan na ono što je čuo.

OD ODGOVORA NA OVO PITANJE PUNO ZAVISI, A TO NIJE DA LI STE GREŠNI! Otac Vasilije otkriva da je samo ovakva ispovest na korist čoveku!
U PRAVOSLAVLJU, OSIM KLASIČNE, IMA JOŠ JEDNA VRSTA ISPOVESTI! Otac Dejan o svetoj tajni za koju većina vernika ne zna ni da postoji!
KAKO MOLITVA UTIČE NA KRVNU SLIKU I CELOKUPNO PSIHO-FIZIČKO STANJE ORGANIZMA: Doktorka Vera Šćepanović saopštila neverovatne rezultate istraživanja i naglasila da isceljenja nisu mit!
DA LI JE PRISUSTVO PRAVOSLAVNIH SVEŠTENOSLUŽITELJA NA KATOLIČKIM MISIMA ČISTA JERES? Sveštenik o pitanju koje zabrinjava sve više vernika!
Čovek teži smirenju, a istovremeno teško priznaje da je pogrešio.
Povrediti drugog, to je teška rana, upozorava mitropolit.
Čovek često sreću poistovećuje sa ispunjenjem sopstvenih želja, ne razmišljajući da ono što želi možda nije u skladu sa Božijom voljom.
Najveća zabluda savremenog sveta jeste sigurnost u "novo sutra".
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.
Sveštenik Jevgenije Murzin objašnjava zbog čega su radost spasenja i sećanje na Hristovo stradanje neraskidivo povezani.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Sveštenik Jevgenije Murzin objašnjava zbog čega su radost spasenja i sećanje na Hristovo stradanje neraskidivo povezani.
: U besedi za nedelju 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta takvo jedinstvo zaista znači i kako se čovek po blagodati Božjoj približava Gospodu kroz ljubav, poslušnost, dobrotu i žrtvu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.