shutterstock/Olga.Reshetnyak, youtube/Српска Православна Епархија ваљевска
Sveta tajna ispovesti nije kazna, već dar- prilika za novi početak i mir sa Bogom.
Iako Crkva poziva vernike da redovno pristupaju ispovesti, mnogi ljudi se plaše da to učine. Neki osećaju sramotu ili misle da njihovi grehovi nisu vredni pominjanja. Drugi se plaše kako će ih sveštenik gledati posle toga ili im je neprijatno da govore o ličnim stvarima.
Strah i nelagoda često dolaze iz nerazumevanja same suštine ispovesti. To nije formalnost, niti moralna procena, već prilika da se duša očisti, da se čovek oslobodi unutrašnjeg tereta i duhovno obnovi.
Sveta tajna ispovesti nije kazna, već dar- prilika za novi početak i mir sa Bogom.
Arhimandrit Vasilije Kostić je u jednom od svojih intervjua isticao da razloga za strah na ispovesti nema, jer Bog je da nama, čak i u grehu.
- Starac Porfirije, prvo što je pitao ljude kad dođu na ispovest i kad počnu da pričaju o grehovima, jeste: "Da li voliš Boga i kako voliš Boga? Jesi li radostan"! To sam od starca naučio i to koristim na ispovesti. Ljudi se iznenade, pita ih sveštenik da li su radosni, i svi kažu: "Nisam razmišljao o tome"! - istakao je otac Vasilije pa objasnio:
- O tome treba razmišljati i treba biti radostan i tamo gde jeste tražite radost. Tražiti Boga, on je tu, prepoznati Boga, jer on je u svemu, svuda prisutan. Kaže molitva Duhu svetome "koji si svugde prisutan i sve ispunjavaš".... Pa, onda je i u grehu. On je s nama i u grehu. Jeste, to i molitva kaže. U prevodu, to znači: "Ne plaši se". Bog ne ostavlja, ne ostavlja svoju ikonu, svoj lik, jer svaki čovek je ikona Božja, stvoren po liku Božjem. Ta ikona može da pocrni, po njoj da padne prašina, ali ako malo zagrebeš, dole se pojavi lik. Tako je to, Bog vidi ono što mi ne vidimo i gleda unapred. Mi tražimo sada i ovde, ali on za našu večnost radi, za našu večnu radost radi.
Snaga i moć Boga ne ogleda se samo u veličini sveta koji je stvorio, već i u tome što svakom čoveku daje priliku za novi početak - bez obzira na prošlost.
Mitropolit niški Arsenije predvodio liturgijsko sabranje uz trokratni litijski hod, dok su vernici iz cele zemlje doživeli čudesni duh zadužbine Svetog despota Stefana Lazarevića.
Pravoslavni svetitelji i starci otkrivaju da usamljenost nije fizička odsutnost drugih, već praznina duše koju jedino Božja Milost može ispuniti, dok molitva i unutrašnji mir pretvaraju samoću u duhovnu snagu.
Skromni sastojci pretvaraju se u kremasto čudo – otkrijte recept koji monasi pripremaju u vreme posta, a koji će postati omiljeni desert i u vašem domu.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Ispovest, kako kaže sveštenik, nije nešto što treba odlagati zbog toga što se greh možda iznova ponovlja, jer u tom procesu duhovne borbe Božija blagodat je ključna.
Pravoslavni svetitelji i starci otkrivaju da usamljenost nije fizička odsutnost drugih, već praznina duše koju jedino Božja Milost može ispuniti, dok molitva i unutrašnji mir pretvaraju samoću u duhovnu snagu.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na proročanstvo Isaije o svetu bez rata i poziva svakog vernika da preobrazi strasti u ljubav, stid u pokajanje i duhovnu borbu u seme unutrašnjeg mira.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
U manastiru Kovilj snimljeni prvi kadrovi antiratne drame Dragoljuba Elčića po scenariju Željka Pržulja, nastale po „Dnevniku ratnog hirurga“ dr Miodraga Lazića, uz podršku Srpske pravoslavne crkve i Filmskog centra Srbije.