shutterstock/Olga.Reshetnyak, youtube/Српска Православна Епархија ваљевска
Sveta tajna ispovesti nije kazna, već dar- prilika za novi početak i mir sa Bogom.
Iako Crkva poziva vernike da redovno pristupaju ispovesti, mnogi ljudi se plaše da to učine. Neki osećaju sramotu ili misle da njihovi grehovi nisu vredni pominjanja. Drugi se plaše kako će ih sveštenik gledati posle toga ili im je neprijatno da govore o ličnim stvarima.
Strah i nelagoda često dolaze iz nerazumevanja same suštine ispovesti. To nije formalnost, niti moralna procena, već prilika da se duša očisti, da se čovek oslobodi unutrašnjeg tereta i duhovno obnovi.
Sveta tajna ispovesti nije kazna, već dar- prilika za novi početak i mir sa Bogom.
Arhimandrit Vasilije Kostić je u jednom od svojih intervjua isticao da razloga za strah na ispovesti nema, jer Bog je da nama, čak i u grehu.
- Starac Porfirije, prvo što je pitao ljude kad dođu na ispovest i kad počnu da pričaju o grehovima, jeste: "Da li voliš Boga i kako voliš Boga? Jesi li radostan"! To sam od starca naučio i to koristim na ispovesti. Ljudi se iznenade, pita ih sveštenik da li su radosni, i svi kažu: "Nisam razmišljao o tome"! - istakao je otac Vasilije pa objasnio:
- O tome treba razmišljati i treba biti radostan i tamo gde jeste tražite radost. Tražiti Boga, on je tu, prepoznati Boga, jer on je u svemu, svuda prisutan. Kaže molitva Duhu svetome "koji si svugde prisutan i sve ispunjavaš".... Pa, onda je i u grehu. On je s nama i u grehu. Jeste, to i molitva kaže. U prevodu, to znači: "Ne plaši se". Bog ne ostavlja, ne ostavlja svoju ikonu, svoj lik, jer svaki čovek je ikona Božja, stvoren po liku Božjem. Ta ikona može da pocrni, po njoj da padne prašina, ali ako malo zagrebeš, dole se pojavi lik. Tako je to, Bog vidi ono što mi ne vidimo i gleda unapred. Mi tražimo sada i ovde, ali on za našu večnost radi, za našu večnu radost radi.
Snaga i moć Boga ne ogleda se samo u veličini sveta koji je stvorio, već i u tome što svakom čoveku daje priliku za novi početak - bez obzira na prošlost.
Rimski upravitelj Judeje, Pontije Pilat, u početku nije nalazio osnov da ga osudi, ali je pod pritiskom naroda i optužbi da se proglašava carem i time ugrožava vlast imperatora, na kraju popustio.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Sveštenik Ruske pravoslavne crkve ukazuje na pogrešna verovanja, otkriva simboliku najvažnijih nijansi i objašnjava zašto pojedine tonove ipak treba zaobići
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Od pranja nogu apostolima do ustanovljenja pričešća, ovaj dan nosi poruku smirenja i unutrašnjeg preobražaja, dok narodni običaji otkrivaju kako se vekovima pripremamo za najveći hrišćanski praznik.
U besedi za četvrtak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da svako odbijanje Spasiteljeve ruke vodi u duhovnu tamu, dok prihvatanje donosi svetlost, čistotu i besmrtnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Marije Kleofine, dok Jevreji slave poslednji dan Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.