ČIM UPADNETE U OČAJANJE, URADITE OVU SITNU STVAR I NAVUĆI ĆETE BLAGODAT BOŽJU! Dobro poslušajte savet Prepodobnog Makarija Optinskog!
Pravoslavna duhovnost ne negira svet, već poziva da se ne vezujemo za njega.
Otac Gojko, nekadašnji rektor Cetinjske bogoslovije, podelio je lično iskustvo koje ga je, kako sam kaže, postidelo i duboko poučilo.
U središtu hrišćanske vere, kako je propovedao Gospod Isus Hristos, nalazi se ljubav - ne samo prema Bogu, već i prema bližnjem, pa čak i prema neprijatelju. U tom duhu, jedno od najjasnijih i najvažnijih Hristovih učenja jeste ono o neosuđivanju: "Ne sudite, da vam se ne sudi“ (Matej 7,1).
Ove reči nisu savet već zapovest, koje se nijedan pravoslavni hrišćanin ne sme odreći.
Iako je Gospod onaj kome je data vlast da jedini sudi svetu, i njegov pristup grešnicima bio je uvek obeležen milošću, razumevanjem i pozivom na pokajanje. Kada su pred njega doveli ženu uhvaćenu u preljubi, spremni da je kamenuju po zakonu, Isus nije podržao njihovu osudu. Umesto toga, izgovorio je čuvene reči: "Ko je od vas bez greha, neka prvi baci kamen“ (Jovan 8,7). Time je pokazao da čovek nema pravo da zauzima Božije mesto, jer samo Bog vidi srce i zna prave okolnosti nečijeg pada.

Pravoslavna crkva uči da je osuda drugoga duhovno opasna, jer vodi u gordost i udaljava nas od sopstvenog pokajanja. Sveti oci, naročito monaška tradicija, neprekidno upozoravaju da se ne bavimo tuđim gresima, nego svojim. Sv.eti Jovan Lestvičnik piše: "Onaj koji osuđuje grešnika, sam je gori od njega“, a starac Pajsije Svetogorac savetuje: "Ako ne možeš da pohvališ, bar ne osuđuj.“
Osuda nije isto što i rasuđivanje. Hrišćanin jeste pozvan da razlikuje dobro od zla, ali ne da uzima ulogu sudije nad dušom bližnjeg. Jer samo Bog zna svačije unutrašnje rane i borbe. On nas poziva da pomognemo, a ne da preziremo.
U vremenu kada često donosimo brze i nepromišljene zaključke o drugima, jedna priča oca Gojka Perovića predstavlja snažno upozorenje da nikada ne treba suditi nikome, jer ne znaš ni njegovu priču, ni šta mu je u srcu..
Otac Gojko, nekadašnji rektor Cetinjske bogoslovije, podelio je lično iskustvo koje ga je, kako sam kaže, postidelo i duboko poučilo.
Naime, dok je stajao pored ćivota Svetog Vasilija Ostroškog u manastiru Ostrog, ušetao je mladić koji je nosio limenku soka sa sobom.
Gledajući u njega, otac Gojko je prvo pomislio koliko je mladić nevaspitan i u skladu sa tim i počeo je u sebi da razmišlja.
- ... Ali, kažem sebi: "Aajde, neću ništa da mu pričam. Ajde da sad ne pravimo svađu"... pa, ako baš krene onu limenku da stavi, Bože oprosti, na ćivot - onda ću da reagujem.
Kaže da je ozbiljno pomislio da će mladić limenku spustiti na ćivot Svetog Vasilija i da je već u sebi nastavio sa osudama.
- Mislim se i govorim u sebi: "Magarče jedan, je l' im'o iko da te nauči kako se ulazi u crkvu?! Pa, je li moguće da ne znaš da ne treba ta limenka da se unosi kod mošti Svetog Vasilija?! Pa, đe ti je pamet!? Jesi li glup, jesi li lud...".
Kaže da je potom usledilo nešto što ga je i otreznilo i postidelo. Mladić mu je, naime, prišao i pitao:
- Oče, je li vruće?
Kad mu je odgovorio da jeste, mladić mu je pružio limenku i rekao:
- Evo malo soka da se osvežite.
- Eto kako srce radi, kako duša radi... a sve ti se čini ti to radiš iz najveće pobožnosti: on je grešnik, on nosi limenku, ja sam sveštenik, ja ga osuđujem - i to s pravom! Pogledajte kako može čovek da se prevari! - zaključio je otac Gojko.
Pravoslavna duhovnost ne negira svet, već poziva da se ne vezujemo za njega. Suština odnosa prema grehu nije u osudi, već u mogućnosti spasenja. Prema hrišćanskom shvatanju, jedini pravedni sudija jeste Bog. Tri hiljade ljudi na ovaj dan poverovalo je propovedi apostola i krstilo se.
ČIM UPADNETE U OČAJANJE, URADITE OVU SITNU STVAR I NAVUĆI ĆETE BLAGODAT BOŽJU! Dobro poslušajte savet Prepodobnog Makarija Optinskog!
KAD VAS POKRADU, URADITE OVO I BOG ĆE VAM VRATITI DESET PUTA VIŠE: Prepodobni Josif otkrio ono što malo ko zna
OVO JE NAJKRAĆI PUT DA SE DOBIJE OPROŠTAJ GREHOVA! Sveti Jovan Lestvičnik kaže da samo jednu stvar treba da prestanete da radite
I DANAS JE CRVENO SLOVO! Srpska pravoslavna crkva obeležava Duhovski utorak!
Veliki svetogorski duhovnik podseća da pravi nemir ne dolazi samo spolja, već iz naših misli i odnosa prema drugima, a put ka miru vodi kroz smirenje i ljubav.
U vremenu kada se tuđi život sve češće posmatra kroz osuđujuću prizmu, staro pravilo iz pravoslavne duhovne tradicije podseća da brz sud ne govori o drugima koliko o stanju onoga ko sudi.
Pouka jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja pokazuje kako pokajanjem i saosećanjem možemo dostići duhovni mir i istinsku čistotu srca.
Nije čoveku dato da bude sudija bližnjima, niti da meri tuđu veru i padove, već da bdije nad sopstvenim mislima, rečima i delima.
Pozivajući se na svedočanstvo apostola Petra, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 9. sedmice po Duhovima otkriva zašto se duhovna briga svetih ne završava zemaljskim životom.
Jedna od pouka velikog pravoslavnog duhovnika otkriva zašto čovek često vodi najteže borbe sa sopstvenim mislima, a ne sa onim što se zaista dogodilo.
U pravno-bogoslovskoj analizi grčki mitropolit objašnjava zašto, prema učenju Pravoslavne crkve, zahtev za brisanje iz Knjige krštenih nije prihvatljiv.
Pravoslavna vera uči da čovek nije prepušten samome sebi i da nijedna životna okolnost nije izvan Božjeg promisla.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Makrinu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti sveštenomučenici Makaveji. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Alfonsa Marije de Liguorija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna od pouka velikog pravoslavnog duhovnika otkriva zašto čovek često vodi najteže borbe sa sopstvenim mislima, a ne sa onim što se zaista dogodilo.
Najvažnije promene odnose se na sastav zakonodavnog tela, upravljanje državom i organizaciju pravosuđa.