DANAS JE CRVENO SLOVO! Slavimo Spasovdan - Vaznesenje Gospodnje!
Slavi se četrdeset dana nakon Vaskrsa, tačnije u četvrtak šeste nedelje posle praznika Vaskrsenja Hristovog.
Prema hrišćanskom shvatanju, jedini pravedni sudija jeste Bog.
U pravoslavlju, osuda drugih ljudi smatra se jednim od najtežih i najpodmuklijih grehova. To nije samo moralni prestup, to je povreda samog temelja vere: ljubavi, milosrđa i poniznosti. Kada osuđujemo drugoga, mi zapravo preuzimamo ulogu koja ne pripada čoveku - ulogu sudije.
A prema hrišćanskom shvatanju, jedini pravedni sudija jeste Bog.
U svakodnevici, osuda je često prikrivena i tiha - izgovorena u mislima, pogledima, rečima iza leđa. Možda deluje bezazleno, kao trenutak slabosti ili neslaganja.
Međutim, svaki put kada u srcu izreknemo presudu o nečijem karakteru, delima ili namerama, udaljavamo se od izvora božanske milosti. Osuda ne samo da povređuje onoga kome je upućena, već i duhovno osiromašuje onoga ko je izgovara.
Hrišćanstvo nas poziva na saosećanje, razumevanje i praštanje. Težnja ka duhovnom zdravlju ne ide kroz gledanje na tuđe mane, već kroz suočavanje sa sopstvenim slabostima.
Neosuđivanje je, prema duhovnim ocima Crkve, sa druge strane, jedna od najvećih vrlina.
Koliko se ono zapravo ceni od Boga, ukazivao je i Sveti Jovan Lestvičnik.
"Jedan od najkraćih puteva da se dobije oproštaj grehova jeste, ne osuđivati. Ne sudite, i neće vam se suditi".
Slavi se četrdeset dana nakon Vaskrsa, tačnije u četvrtak šeste nedelje posle praznika Vaskrsenja Hristovog.
Suština odnosa prema grehu nije u osudi, već u mogućnosti spasenja.
Sveti mučenik Patrikije episkop bruski, sa tri prezvitera Akakijem, Menandrom i Polienom, postradao je za veru u vreme Julijana Odstupnika u Brusi azijskoj.
Sveštenik Borislav Petrić podseća da je crkva sveti prostor u kojem se očekuje poštovanje, skromnost i dostojanstvo.
Otac Gojko, nekadašnji rektor Cetinjske bogoslovije, podelio je lično iskustvo koje ga je, kako sam kaže, postidelo i duboko poučilo.
Kada nekoga osudimo, mi zapravo zauzimamo mesto koje nam ne pripada – mesto sudije, i to ne samo ljudske, već Božije.
Došao je odnekud na Sinajsku goru kao šesnaestogodišnji dečko i tu ostao, najpre kao poslušnik, potom kao otšelnik i najzad kao sinajski iguman do svoje osamdesete godine, kada je i skončao oko 563. godine.
Ljubav prema Bogu nije potpuna bez ljubavi prema bližnjemu.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
Sveštenik ističe da nema malih svetitelja.
Sveti oci učili su da krsni znak nije običaj niti formalnost, već duhovno oružje protiv zla.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
U Ježevici, nadomak Čačka, srednjovekovni zidovi i živo narodno sabranje stapaju se u istu priču, od predanja o 1330. godini do današnjih okupljanja vernika i praznika koji i dalje pune manastirsku portu.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.
Svakodnevni vodič kroz Petrovski post sa predlozima posnih obroka, molitvama i duhovnim poukama velikih svetitelja pravoslavlja.