MAJKU NIJE HTEO DA VIDI, ALI SE ZA NJU MOLIO: Danas je Prepodobni Teodor Osveštani!
Po smrti Svetog Pahomija, Teodor je postao iguman svih njegovih manastira.
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo.
Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju danas cara Konstantina i caricu Jelenu, njegovu majku.
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo.
Rimski car Konstantin Veliki rođen je u 27. februara 272. godine u Naisu, današnjem Nišu u Srbiji. Konstantinovi roditelji bili su car Konstancije Flor i carica Jelena.
Flor je imao još dece od druge žene, a sa Jelenom samo Konstantina. Kada je Konstantin preuzeo vlast, imao je tri velike borbe pred sobom - protiv rimskog tiranina Maksencija, protiv Skita na Dunavu i protiv Vizantinaca.
Pred borbu sa Maksencijem, kada je Konstantin mnogo brinuo i sumnjao u uspeh, javi mu se na danu presjajan krst na nebu, sav okićen zvezdama, i na krstu stajaše napisano: "Ovim pobeđuj“.
Zadivljeni Konstantin naredio je da se iskuje veliki krst, sličan onom koji mu se javio, i da se taj krst nosi ispred vojske. Car Konstantin je uz pomoć sile krsta pobedio brojno nadmoćnijeg neprijatelja, a Maksencije se udavio u Tibru. Potom je Konstantin 313. godine izdao znameniti Edikt u Milanu, kojim je ukinuo progon hrišćana.
Posle pobede nad Vizantincima, Konstantin je sagradio prestoni grad na Bosforu, koji se od tada naziva Konstantinopolj (današnji Istanbul).
Car se, međutim, ubrzo teško razboleo, a lekari i žreci (vračevi) su mu savetovali da se leči kupanjem u krvi zaklane dece, ali je Konstantin to odbio. Tada su mu se javili apostoli Petar i Pavle i rekli mu da potraži episkopa Silvestra koji će ga izlečiti od teške bolesti. Episkop ga je poučio hrišćanskoj veri i krstio ga i bolest je napustila Konstantinovo telo.
Kada je crkvu pogodio razdor zbog jeretika Arija, Konstantin je 325. godine u Nikeji sazvao Prvi vaseljenski sabor. Na tom saboru je osuđena jeres i utvrđeno pravoslavlje.
Sveta Jelena je bila revnosna hrišćanka, a u Jerusalimu je pronašla časni krst gospodnji i sazidala na Golgoti crkvu vaskrsenja i mnoge crkve po svetoj zemlji. Zemaljski život je završila u svojoj 80. godini, 327. godine. Car Konstantin je nadživeo svoju majku za deset godina i upokojio se u svojoj 65. godini u gradu Nikomidiji. Njegovo telo je sahranjeno u Crkvi svetih apostola u Carigradu.
Po smrti Svetog Pahomija, Teodor je postao iguman svih njegovih manastira.
Iako je imao ženu, živeo je po reči apostolovoj: "Odsada i oni koji imaju žene da budu kao da ih nemaju".
Sveti mučenik Patrikije episkop bruski, sa tri prezvitera Akakijem, Menandrom i Polienom, postradao je za veru u vreme Julijana Odstupnika u Brusi azijskoj.
Sveštenik Borislav Petrić podseća da je crkva sveti prostor u kojem se očekuje poštovanje, skromnost i dostojanstvo.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Punih devet dana su lagano umirali na krstu, hrabreći jedno drugo.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po novom i Prepodobnog Pahomija Velikog po starom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Izidora, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Bio je prinuđen da se od gonitelja krije čak i u bunaru, u grobu, po privatnim kućama, pustinjama.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Carigradski patrijarh poručio je da se približavanje Carigradske i Rimokatoličke crkve nastavlja i ocenio da je obnova punog zajedništva istorijski proces koji više ne može da se zaustavi.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.
Srce mladog sveštenika nije izdržalo postoperativni period.