MAJKU NIJE HTEO DA VIDI, ALI SE ZA NJU MOLIO: Danas je Prepodobni Teodor Osveštani!
Po smrti Svetog Pahomija, Teodor je postao iguman svih njegovih manastira.
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo.
Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju danas cara Konstantina i caricu Jelenu, njegovu majku.
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo.
Rimski car Konstantin Veliki rođen je u 27. februara 272. godine u Naisu, današnjem Nišu u Srbiji. Konstantinovi roditelji bili su car Konstancije Flor i carica Jelena.
Flor je imao još dece od druge žene, a sa Jelenom samo Konstantina. Kada je Konstantin preuzeo vlast, imao je tri velike borbe pred sobom - protiv rimskog tiranina Maksencija, protiv Skita na Dunavu i protiv Vizantinaca.
Pred borbu sa Maksencijem, kada je Konstantin mnogo brinuo i sumnjao u uspeh, javi mu se na danu presjajan krst na nebu, sav okićen zvezdama, i na krstu stajaše napisano: "Ovim pobeđuj“.
Zadivljeni Konstantin naredio je da se iskuje veliki krst, sličan onom koji mu se javio, i da se taj krst nosi ispred vojske. Car Konstantin je uz pomoć sile krsta pobedio brojno nadmoćnijeg neprijatelja, a Maksencije se udavio u Tibru. Potom je Konstantin 313. godine izdao znameniti Edikt u Milanu, kojim je ukinuo progon hrišćana.
Posle pobede nad Vizantincima, Konstantin je sagradio prestoni grad na Bosforu, koji se od tada naziva Konstantinopolj (današnji Istanbul).
Car se, međutim, ubrzo teško razboleo, a lekari i žreci (vračevi) su mu savetovali da se leči kupanjem u krvi zaklane dece, ali je Konstantin to odbio. Tada su mu se javili apostoli Petar i Pavle i rekli mu da potraži episkopa Silvestra koji će ga izlečiti od teške bolesti. Episkop ga je poučio hrišćanskoj veri i krstio ga i bolest je napustila Konstantinovo telo.
Kada je crkvu pogodio razdor zbog jeretika Arija, Konstantin je 325. godine u Nikeji sazvao Prvi vaseljenski sabor. Na tom saboru je osuđena jeres i utvrđeno pravoslavlje.
Sveta Jelena je bila revnosna hrišćanka, a u Jerusalimu je pronašla časni krst gospodnji i sazidala na Golgoti crkvu vaskrsenja i mnoge crkve po svetoj zemlji. Zemaljski život je završila u svojoj 80. godini, 327. godine. Car Konstantin je nadživeo svoju majku za deset godina i upokojio se u svojoj 65. godini u gradu Nikomidiji. Njegovo telo je sahranjeno u Crkvi svetih apostola u Carigradu.
Po smrti Svetog Pahomija, Teodor je postao iguman svih njegovih manastira.
Iako je imao ženu, živeo je po reči apostolovoj: "Odsada i oni koji imaju žene da budu kao da ih nemaju".
Sveti mučenik Patrikije episkop bruski, sa tri prezvitera Akakijem, Menandrom i Polienom, postradao je za veru u vreme Julijana Odstupnika u Brusi azijskoj.
Sveštenik Borislav Petrić podseća da je crkva sveti prostor u kojem se očekuje poštovanje, skromnost i dostojanstvo.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evsignija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Jovan Rilski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Jelene Križarice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U vojsci je proveo punih 60 godina, a tokom tog vremena bio je svedok brojnih događaja koji su ostavili dubok trag u njegovom životu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih sedam mučenika u Efesu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Miron. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Hijacinta iz Krakova, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Među onima koji nisu želeli da učestvuju u idolopoklonstvu bilo je i sedam mladih vojnika, sinova uglednih efeskih starešina: Maksimilijan, Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Fondacija "Porodica" darovala je 20.000 evra za nastavak izgradnje hrama u Lapljem Selu kod Gračanice.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.
Reči velikog svetitelja otkrivaju zašto je prvi korak u svetinju važniji nego što nam se čini.