Delo akademika Svetislava Božića „Metohijska pojanja“ izvedeno je pred vrhom Srpske pravoslavne crkve i elitom srpske muzičke scene – pesma pretočena u ton, svetinje u notu, a bol u molitvu.
U svečanoj atmosferi Doma Vojske Srbije, patrijarh srpski Porfirije prisustvovao je koncertu duhovne muzike pod nazivom "Metohijska pojanja", u izvođenju proslavljenog akademika Svetislava Božića. Ovaj muzički događaj, prožet duhovnošću i umetničkom uzvišenošću, još jednom je potvrdio neraskidivu vezu umetnosti i vere, muzike i molitve, Crkve i naroda.
Uz Patrijarha, koncertu su prisustvovali i episkop šabački Jerotej i arhimandrit Danilo, direktor Patrijaršijske upravne kancelarije, čime je i prisustvo visokog sveštenstva dodatno naglasilo značaj ovog duhovnog i kulturnog sabranja.
U programu su nastupili istaknuti umetnici: pijanista Aleksandar Sinčuk i sopran Sanja Kerkez, uz Umetnički ansambl Ministarstva odbrane „Stanislav Binički“, pod dirigentskom palicom Đorđa Pavlovića. Izvođenja su se smenjivala u uzvišenoj atmosferi, donoseći publici duh Metohije – kroz zvuke koji nadilaze svakodnevno i uznose ka svetom.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Koncert "Metohijska pojanja" održan je u Domu Vojske
Akademik Svetislav Božić, autor koncerta, istakao je u izjavi za Televiziju Hram da su dela izvedena te večeri „naše svetinje predstavljene u tonskim konfiguracijama na moderan način“. Ovim rečima Božić je ukazao na suštinu svoje umetničke misije – da se duhovna baština pretoči u savremeni muzički jezik koji ne gubi ni dubinu ni autentičnost.
"Metohijska pojanja" nisu bila samo umetnički događaj – bila su svedočanstvo vere, identiteta i postojanosti. Bila su molitva u zvuku. Bila su pesma koja pamti, nosi i uzdiže. Bila su odgovor duhovne Srbije na vreme koje nas poziva da ne zaboravimo ni svetinje, ni korene, ni glas predaka koji još uvek peva sa kosovskih i metohijskih poljana.
Prisustvo patrijarha Porfirija na ovom koncertu nije bilo samo znak podrške umetnosti – bilo je to prisustvo pastira uz svoj narod, uz njegovu pesmu, uz njegovu molitvu. A Metohija je i pesma i molitva, i rana i nadanje – baš kao što je to bila i ova veče.
U srcu Kosova i Metohije, pod svodovima drevnog manastira, služena je liturgija koja je postala mnogo više od verskog obreda – postala je podsećanje ko smo, odakle dolazimo i zašto ne smemo zaboraviti ono što nas veže.
U manastiru koji kroz vekove čuva identitet i duhovnost srpskog naroda, na praznik čudotvorne ikone, sabrani vernici iz otadžbine i rasejanja ponovo su se poklonili svetinji poznatoj kao Krasnica Pećka – zaštitnici srpskog roda.
Na praznik Duhova, 8. juna, grad podno Čaira biće domaćin horovima iz devet zemalja koji će u Sabornom hramu uzdignuti molitvu kroz pesmu — u duhu Milanskog edikta i pod blagoslovom mitropolita niškog Arsenija. Završnica festivala održaće se 12. juna u Hramu Svetog Save u Beogradu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Kamerni hor Emanuel, uz blagoslov episkopa valjevskog Isihija, otvorio je tradicionalne Gospојinske susrete crkvenih horova u Eparhiji valjevskoj, slaveći veru i zajedništvo kroz molitvu i pojanjе.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.