Delo akademika Svetislava Božića „Metohijska pojanja“ izvedeno je pred vrhom Srpske pravoslavne crkve i elitom srpske muzičke scene – pesma pretočena u ton, svetinje u notu, a bol u molitvu.
U svečanoj atmosferi Doma Vojske Srbije, patrijarh srpski Porfirije prisustvovao je koncertu duhovne muzike pod nazivom "Metohijska pojanja", u izvođenju proslavljenog akademika Svetislava Božića. Ovaj muzički događaj, prožet duhovnošću i umetničkom uzvišenošću, još jednom je potvrdio neraskidivu vezu umetnosti i vere, muzike i molitve, Crkve i naroda.
Uz Patrijarha, koncertu su prisustvovali i episkop šabački Jerotej i arhimandrit Danilo, direktor Patrijaršijske upravne kancelarije, čime je i prisustvo visokog sveštenstva dodatno naglasilo značaj ovog duhovnog i kulturnog sabranja.
U programu su nastupili istaknuti umetnici: pijanista Aleksandar Sinčuk i sopran Sanja Kerkez, uz Umetnički ansambl Ministarstva odbrane „Stanislav Binički“, pod dirigentskom palicom Đorđa Pavlovića. Izvođenja su se smenjivala u uzvišenoj atmosferi, donoseći publici duh Metohije – kroz zvuke koji nadilaze svakodnevno i uznose ka svetom.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Koncert "Metohijska pojanja" održan je u Domu Vojske
Akademik Svetislav Božić, autor koncerta, istakao je u izjavi za Televiziju Hram da su dela izvedena te večeri „naše svetinje predstavljene u tonskim konfiguracijama na moderan način“. Ovim rečima Božić je ukazao na suštinu svoje umetničke misije – da se duhovna baština pretoči u savremeni muzički jezik koji ne gubi ni dubinu ni autentičnost.
"Metohijska pojanja" nisu bila samo umetnički događaj – bila su svedočanstvo vere, identiteta i postojanosti. Bila su molitva u zvuku. Bila su pesma koja pamti, nosi i uzdiže. Bila su odgovor duhovne Srbije na vreme koje nas poziva da ne zaboravimo ni svetinje, ni korene, ni glas predaka koji još uvek peva sa kosovskih i metohijskih poljana.
Prisustvo patrijarha Porfirija na ovom koncertu nije bilo samo znak podrške umetnosti – bilo je to prisustvo pastira uz svoj narod, uz njegovu pesmu, uz njegovu molitvu. A Metohija je i pesma i molitva, i rana i nadanje – baš kao što je to bila i ova veče.
U srcu Kosova i Metohije, pod svodovima drevnog manastira, služena je liturgija koja je postala mnogo više od verskog obreda – postala je podsećanje ko smo, odakle dolazimo i zašto ne smemo zaboraviti ono što nas veže.
U manastiru koji kroz vekove čuva identitet i duhovnost srpskog naroda, na praznik čudotvorne ikone, sabrani vernici iz otadžbine i rasejanja ponovo su se poklonili svetinji poznatoj kao Krasnica Pećka – zaštitnici srpskog roda.
Na praznik Duhova, 8. juna, grad podno Čaira biće domaćin horovima iz devet zemalja koji će u Sabornom hramu uzdignuti molitvu kroz pesmu — u duhu Milanskog edikta i pod blagoslovom mitropolita niškog Arsenija. Završnica festivala održaće se 12. juna u Hramu Svetog Save u Beogradu.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Kamerni hor Emanuel, uz blagoslov episkopa valjevskog Isihija, otvorio je tradicionalne Gospојinske susrete crkvenih horova u Eparhiji valjevskoj, slaveći veru i zajedništvo kroz molitvu i pojanjе.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.