Na praznik Duhova, 8. juna, grad podno Čaira biće domaćin horovima iz devet zemalja koji će u Sabornom hramu uzdignuti molitvu kroz pesmu — u duhu Milanskog edikta i pod blagoslovom mitropolita niškog Arsenija. Završnica festivala održaće se 12. juna u Hramu Svetog Save u Beogradu.
U tihim junskim večerima, Niš će ponovo postati mesto susreta duhovne pesme i molitve, bratstva među narodima i hrišćanskog nadahnuća. Sa blagoslovom arhiepiskopa i mitropolita niškog Arsenija, od 8. do 11. juna 2025. godine biće održan IX Međunarodni festival horske duhovne muzike „Muzički edikt“ – događaj koji iz godine u godinu potvrđuje da umetnost istinski živi kada se uzdiže ka nebu.
Festival počinje na dan Duhova, velikog praznika Silaska Duha Svetog na apostole i slave niškog Sabornog hrama, čime ova svetkovina dobija još dublje značenje – jer Duh Sveti, koji prosvetljuje i sabira, sabira i ove godine horove iz devet zemalja: Rusije, Rumunije, Libana, Jermenije, Švajcarske, Poljske, SAD i Srbije. Njih sedamnaest dolaze ne samo da pevaju, već da zajedno svedoče veru kroz lepotu crkvene muzike, koja ne poznaje granice ni jezike, već srce i duh.
Foto: Religija.rs
Muzički edikt održava se od 8. do 12. juna
Koncerti će se održavati svake večeri u kompleksu Sabornog hrama Silaska Svetog Duha u Nišu, sa početkom u 19.30 časova. Već prve večeri, publika će imati priliku da čuje dečji i omladinski hor Niške crkvene pevačke družine „Branko“ (NCPD „Branko“), ansambl koji je i začetnik festivala, zatim renomirani „Kolegijum muzikum“ iz Beograda, hor „Bogorodičin“ iz Ciriha, kao i duboko emotivnu vokalnu grupu „Basovi (profundo)“ iz Rusije.
Muzički edikt jeste svedočanstvo živog Hristovog prisustva kroz pesmu. Do danas je ugostio gotovo stotinu ansambala sa svih meridijana sveta, brižljivo gradeći mostove kulturnog dijaloga i duhovne bliskosti. Njegova posebnost leži u otvorenosti za sve hrišćanske konfesije, naslanjajući se na duh Milanskog edikta, čija poruka i danas odzvanja: „Sve što diše neka slavi Gospoda.“
Foto: Religija.rs
Muzički edikt održava se od 8. do 12. juna
Završni deo festivala, uz blagoslov patrijarha srpskog Porfirija, održaće se 12. juna u Hramu Svetog Save u Beogradu, čime će ovaj praznik muzike i duhovnosti biti krunisan u najvećem pravoslavnom hramu na Balkanu.
Festival organizuju Eparhija niška, Saborni hram u Nišu i Niška crkvena pevačka družina „Branko“, čije predano delovanje već godinama osvetljava muzičku i duhovnu scenu Srbije.
U danima koji dolaze, Niš će disati drugačije – svečano, tiho, molitveno i radosno. U senci Sabornog hrama, dok se večernje svetlosti gase, glasovi sa svih strana sveta ujediniće se u jedno: u hvalu Gospodu koji jedini večno traje.
Tokom molitvene večeri, prazničnog bdenja i Svetosavske akademije, patrijarh srpski Porfirije govorio je o uzvišenoj ulozi sveštenstva, bogoslovskom obrazovanju i svetoj službi kao najdubljoj misiji Crkve – ne samo pozivu, već životu u Hristu.
U knjizi "Misli za svaki dan u godini", ruski svetitelj ostavlja duboku poruku za praznik Prepolovljenja — dan kada Hristos poziva svakoga ko je žedan istine, slobode, oproštaja i mira. Njegove reči i danas bude žeđ za Bogom u svakom srcu koje traži smisao.
Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
On je naglasio da ne smemo dozvoliti da deca, umesto da se uče molitvi, dobroti i svetosti, uče da se igraju sa onim što je Hristos pobedio, sa mrakom, strahom i smrću.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Na praznik Pedesetnice, u prisustvu patrijarha Porfirija i vladike Siluana, sveta relikvija – leva ruka prvog srpskog arhiepiskopa – ispraćena je iz Hrama Svetog Save ka svetinji kraj Prijepolja.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
On je naglasio da ne smemo dozvoliti da deca, umesto da se uče molitvi, dobroti i svetosti, uče da se igraju sa onim što je Hristos pobedio, sa mrakom, strahom i smrću.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.