Jedini sačuvani deo svetih moštiju prvog srpskog arhiepiskopa, netruležna ruka Svetog Save, ostaje u Hramu Svetog Save do 8. juna 2025.
Leva ruka Svetog Save, jedini sačuvani deo svetih moštiju našeg prvog arhiepiskopa, ostaje u Beogradu – u hramu Svetog Save na Vračaru – na blagoslov i poklonjenje do praznika Silaska Svetog Duha na apostole, Duhova, koji ove godine pada u nedelju, 8. juna 2025. godine.
Vernici iz svih krajeva Srbije, ali i pravoslavna braća iz rasejanja, imaće neponovljivu priliku da se poklone ovoj svetinji, da je celivaju i uznesu tihe molitve pred netruležno svedočanstvo svetosti i ljubavi Svetog Save. Njegova ruka, nekad ispružena da blagosilja, da piše, da zida i da miri, sada, kao živi svedok večnosti, pruža duhovni zagrljaj svakome ko sa verom prilazi.
TANJUG/ MARKO ĐOKOVIĆ/ nr
Patrijarh Porfirije celiva ruku Svetog Save
Svakodnevna bogosluženja u Hramu Svetog Save
Od trenutka kada je sveta relikvija iz manastira Mileševe doneta u prestoni Beograd, svakodnevno u Hramu Svetog Save odzvanja liturgijski glas. Svakog jutra, tačno u 7.30 časova, služi se jutrenje i sveta liturgija, dok se svakog popodneva, u 17 časova, verni sabiraju na večernje bogosluženje, posle kog se uznosi Akatist Svetom Savi – u čast onoga koji je temelj i krov Srpske Pravoslavne Crkve.
U tim bogosluženjima sabrani su vekovi – od 1219. godine, kada je Srpska crkva dobila autokefalnost, do današnjih dana, kada ta ista Crkva u naručju nosi svetiteljevu ruku i, u njegovoj prisutnosti, ponovo učvršćuje temelj svog naroda.
ST/Dragan Kadić
Ruka Svetog Save bila je na čelu Spasovdanske litije
Molitveni hod pod svetim „rukovodstvom“
Ove godine, na čelu Spasovdanske litije, povodom gradske slave Beograda, bila je najveća svetinja srpskog naroda – ruka Svetog Save. Hiljade vernika, sveštenika, monaha, građana i dece, predvođeni patrijarhom srpskim Porfirijem, pošli su u molitveni hod od Vaznesenjske crkve do zavetnog Hrama Svetog Save na Vračaru.
Dan ranije, relikvija je svečano dočekana u Vaznesenjskoj crkvi. U tišini jačoj od gradske vreve, vladika mileševski Atanasije preneo je svetinju iz Mileševe u Beograd, a dočekao ju je patrijarh Porfirije, okružen arhijerejima, sveštenicima i vernim narodom.
Religija
Ruka Svetog Save svečano je dočekana u Vaznesenjskoj crkvi u Beogradu uoči Spasovdana
Poziv narodu: Prilazite s verom, celivajte s molitvom
Do Duhova, vrata hrama Svetog Save širom su otvorena. U Hramu ćuti vreme, a govori večnost. Sveti Sava ne poziva glasom, već prisustvom. Njegova ruka, predata nama na blagoslov, poziva svakog da dođe, da je celiva, da se priseti ko smo i čiji smo. Da se u tišini i molitvi, u poklonu i suzi, obnovimo iznutra. Jer dok je Sveti Sava među nama, znamo – nismo sami.
Uz molitve hiljada vernika i prisustvo patrijarha Porfirija, prestoni grad je dočekao jedini sačuvani deo moštiju Svetog Save. Ruka prvog arhiepiskopa srpskog predvodiće ovogodišnju Spasovdansku litiju kroz srce glavnog grada.
Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Na isti dan kada pravoslavni vernici slave Vaznesenje Gospodnje, Srpska pravoslavna crkva tiho obeležava i spomen na Svetog Teodora Vršačkog – episkopa koji je podigao ustanak pod zastavama sa likom Svetog Save i stradao mučeničkom smrću zbog vere i naroda.
Priča o ovom datumu često se vezuje za Tajnu večeru i Judinu izdaju, ali profesor Moskovske duhovne akademije, Aleksej Iljič Osipov, upozorava da strah od „loših znakova“ može čoveka odvesti u zabludu.
Čovek lako upada u zamku da na uvredu odgovori uvredom, na zlo zlom, ali hrišćansko iskustvo vekovima svedoči da takav odgovor samo produbljuje sukobe i unosi nemire.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća zašto je Hristos hrana koju ne smemo zaboraviti i kako Njegova prisutnost svakodnevno hrani misli, srce i volju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Vasilija Ispovednika po starom i Prenos moštiju Svetog Nikifora Carigradskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Kristine Persijske, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na praznik Pedesetnice, u prisustvu patrijarha Porfirija i vladike Siluana, sveta relikvija – leva ruka prvog srpskog arhiepiskopa – ispraćena je iz Hrama Svetog Save ka svetinji kraj Prijepolja.
Iako se vekovima verovalo da su potpuno spaljene na Vračaru, novo svedočenje otkriva nove detalje o svetiteljevim moštima i njihovom putu kroz istoriju.
U poprazništvo Savindana, u Hramu Svetog Save patrijarh srpski Porfirije dočekao je očinskom rečju đake, pretvarajući svečanost u živi čas vere, istine i odgovornosti koji nadilazi praznični protokol.
Verni narod prisustvovao osvećenju lokacije za budući hram Svetog Save - konaci po uzoru na srpsku carsku lavru stvoriće svetogorsku atmosferu u celom kompleksu.
U Parohijskom domu hrama Svetog Save biće otvorena izložba radova studenata Akademije SPC koji kroz ikone i freske podsećaju na stradanje srpskih svetinja na Kosmetu.
Tokom liturgije u Kragujevcu mitropolit šumadijski govorio o suštini pokajanja i upozorio da istinsko obraćenje ne počinje rečima, već promenom misli, želja i čitavog načina života, bez čega nema ni spasenja.
Protojerej Jovan Marjanac razrešen je svih dužnosti i stavljen pod zabranu sveštenodejstva dok ne izmiri dug prema Eparhiji kanadskoj, dok administrativne poslove preuzima mladi đakon Petar Marjanović.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Govoreći o neobičnom fenomenu koji potvrđuju i naučna istraživanja, ruski jerej objašnjava zašto trag deteta ostaje u majčinom telu godinama i kakvu duboku duhovnu poruku iz toga izvodi pravoslavna vera.