Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Na Spasovdan, krsnu slavu Beograda, srpska prestonica ponovo pulsira u ritmu molitve i svetlosti. Spasovdanska litija, sveta povorka naroda Božijeg, koja od 1862. godine, sa prekidom u vreme bezbožja, prošla je ulicama grada kao živa liturgija pod vedrim nebom.
I ove godine, stotine sveštenika, monaha, vernika i hiljade građana sabrali su se ispred Vaznesenjske crkve, odakle je, tačno u 19 časova, povorka pošla u molitveni hod ljubavi i vere, predvođena Patrijarhom srpskim Porfirijem.
ST/Dragan Kadić
Patriajrh srpski Porfirije
Na čelu ovogodišnje litije nalazi se najveća svetinja našeg naroda - leva ruka Svetog Save, jedini sačuvani deo njegovih svetih moštiju, koju su vernici dočekali sa suzama u očima i molitvom u srcu. Sa tom neprolaznom relikvijom srpske svetosavske duhovnosti, korača i njegov naslednik na tronu - patrijarh srpski Porfirije, kao znak neprekinute veze između Svetog Save i Srpske pravoslavne crkve kroz vekove.
Uz njih, Časni krst Gospodnji nosi izabrani vernik — Renato Grbić, skromni beogradski alas, heroj sa Dunava koji je, daleko od kamera i slave, iz mutnih voda spasao čak trideset tri ljudska života. Patrijarh Porfirije lično mu je, uz blagoslov, poverio tu svetu čast. Danas, dok hodi ulicama Beograda, on nosi ne samo krst, već i svedočanstvo hrišćanske ljubavi u praksi.
Litija se kretala trasom koja obuhvata centralne gradske ulice: Kneza Miloša, Kralja Milana i Trg Slavija, gde je patrijarh srpski Porfirije pročitao sveto Jevanđelje i uzneo molitve za mir, slogu i napredak prestonog grada i naroda.
Spasovdan kao krsna slava Beograda sećanje je na 1403. godinu, kada je despot Stefan Lazarević proglasio Beograd prestonicom Srbije, ali i duhovnom prestonicom naroda Svetog Save. I danas, ovaj hod pokazuje da Beograd diše verom, a da njegova snaga ne leži u zidovima, već u zajedništvu ljudi sabranih oko Jevanđelja.
Dok je litija išla ka Hramu Svetog Save, ulice su bile ispunjene tihom molitvom, dečjim glasovima, ikonama, kandilima, mirisom tamjana i zvucima crkvenih pesama. Grad je hodio ka Nebu, baš kao što se Gospod, na ovaj dan, uzneo u slavi — ostavivši vernicima nadu, zadatak i obećanje: „Ja sam s vama u sve dane, do svršetka veka.”
Iz manastira Mileševe u prestoni grad stiže sveta ruka prvog srpskog arhiepiskopa, a ulice Beograda ispuniće se hiljadama vernika, molitvama, ikonama i pesmom – u jednom od najsvečanijih događaja u duhovnom životu naroda.
Uz molitve hiljada vernika i prisustvo patrijarha Porfirija, prestoni grad je dočekao jedini sačuvani deo moštiju Svetog Save. Ruka prvog arhiepiskopa srpskog predvodiće ovogodišnju Spasovdansku litiju kroz srce glavnog grada.
Poznati beogradski alas Renato Grbić biće na čelu Spasovdanske litije povodom slave prestonice, a poglavar Srpske pravoslavne crkve lično mu je dao blagoslov za ovu svetu dužnost.
Odmah nakon praznika Silaska Svetog Duha na apostole, Duhovska sedmica donosi liturgijsko razrešenje i otvara vreme u kojem se naglasak sa odricanja premešta na zahvalnost, radost i praznični karakter.
Dok su se dizali prvi ustanički barjaci, u župskom selu Kožetin podignuta je svetinja oko koje su se isplele legende, istorijske bitke i sećanje na vreme kada je gradnja pravoslavnog hrama predstavljala mnogo više od verskog čina.
Dok se formiraju dugi redovi vernika ispred Hrama Svetog Save, zaštitnik građana upozorava da vređanje na njihov račun prelazi granicu slobode govora i predstavlja povredu ljudskog dostojanstva.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Na obeležavanju Spasovdana u Starom dvoru episkop toplički Petar poručio je da Beograd vekovima čuva identitet grada svetinja, stradanja i pravoslavnog zaveta.
Sabranost i snažan duhovni prizor obeležili su jutarnje okupljanje, uz dolazak vernika iz svih krajeva grada i atmosferu koja je ispunila hram i njegovu portu.
Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, mitropolit Teodosije služio je prazničnu liturgiju i poručio da je svaki novi priziv svedočanstvo da Duh Sveti i danas deluje među ljudima.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za utorak prve sedmice po Duhovima otvara se slika unutrašnje borbe između duha koji razara čovekov mir i Duha koji ga vraća smirenju, krotosti i njegovoj pravoj prirodi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Duhovski utorak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetog Marcelina i Petra, mučenike, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.