Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Na Spasovdan, krsnu slavu Beograda, srpska prestonica ponovo pulsira u ritmu molitve i svetlosti. Spasovdanska litija, sveta povorka naroda Božijeg, koja od 1862. godine, sa prekidom u vreme bezbožja, prošla je ulicama grada kao živa liturgija pod vedrim nebom.
I ove godine, stotine sveštenika, monaha, vernika i hiljade građana sabrali su se ispred Vaznesenjske crkve, odakle je, tačno u 19 časova, povorka pošla u molitveni hod ljubavi i vere, predvođena Patrijarhom srpskim Porfirijem.
ST/Dragan Kadić
Patriajrh srpski Porfirije
Na čelu ovogodišnje litije nalazi se najveća svetinja našeg naroda - leva ruka Svetog Save, jedini sačuvani deo njegovih svetih moštiju, koju su vernici dočekali sa suzama u očima i molitvom u srcu. Sa tom neprolaznom relikvijom srpske svetosavske duhovnosti, korača i njegov naslednik na tronu - patrijarh srpski Porfirije, kao znak neprekinute veze između Svetog Save i Srpske pravoslavne crkve kroz vekove.
Uz njih, Časni krst Gospodnji nosi izabrani vernik — Renato Grbić, skromni beogradski alas, heroj sa Dunava koji je, daleko od kamera i slave, iz mutnih voda spasao čak trideset tri ljudska života. Patrijarh Porfirije lično mu je, uz blagoslov, poverio tu svetu čast. Danas, dok hodi ulicama Beograda, on nosi ne samo krst, već i svedočanstvo hrišćanske ljubavi u praksi.
Litija se kretala trasom koja obuhvata centralne gradske ulice: Kneza Miloša, Kralja Milana i Trg Slavija, gde je patrijarh srpski Porfirije pročitao sveto Jevanđelje i uzneo molitve za mir, slogu i napredak prestonog grada i naroda.
Spasovdan kao krsna slava Beograda sećanje je na 1403. godinu, kada je despot Stefan Lazarević proglasio Beograd prestonicom Srbije, ali i duhovnom prestonicom naroda Svetog Save. I danas, ovaj hod pokazuje da Beograd diše verom, a da njegova snaga ne leži u zidovima, već u zajedništvu ljudi sabranih oko Jevanđelja.
Dok je litija išla ka Hramu Svetog Save, ulice su bile ispunjene tihom molitvom, dečjim glasovima, ikonama, kandilima, mirisom tamjana i zvucima crkvenih pesama. Grad je hodio ka Nebu, baš kao što se Gospod, na ovaj dan, uzneo u slavi — ostavivši vernicima nadu, zadatak i obećanje: „Ja sam s vama u sve dane, do svršetka veka.”
Iz manastira Mileševe u prestoni grad stiže sveta ruka prvog srpskog arhiepiskopa, a ulice Beograda ispuniće se hiljadama vernika, molitvama, ikonama i pesmom – u jednom od najsvečanijih događaja u duhovnom životu naroda.
Uz molitve hiljada vernika i prisustvo patrijarha Porfirija, prestoni grad je dočekao jedini sačuvani deo moštiju Svetog Save. Ruka prvog arhiepiskopa srpskog predvodiće ovogodišnju Spasovdansku litiju kroz srce glavnog grada.
Poznati beogradski alas Renato Grbić biće na čelu Spasovdanske litije povodom slave prestonice, a poglavar Srpske pravoslavne crkve lično mu je dao blagoslov za ovu svetu dužnost.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, je svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Podvižnik manastira Visoki Dečani, iako bez vida, prenosi nebesku mudrost i postojanu veru. Njegov izvanredan dar za pojanje dirne svakog ko ga čuje, dok bratstvo i vernici o njemu govore sa najvećim poštovanjem.
Predsednika Odeljenja za fizičku kulturu i sport Eparhije armavirske Ruske pravoslavne crkve pokreću zajednički turniri, digitalne igre i projekti koji spajaju crkve i mlade, dok filozofija vere postaje most između naroda.
U besedi za 32. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, Vladika Nikolaj Velimirović otvara neprijatno pitanje: kako je moguće da se čovek moli, a da ostane daleko od onoga kome se moli.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Vernici u Srbiji ponovo imaju priliku da se poklone i celivaju čudotvornu ikonu Majke Božje koja od 13. veka i njenog prvog čuda u šumi Kurska ostaje simbol nade i zaštite.
Pod vođstvom patrijarha Porfirija, hiljade vernika proslavilo je Spasovdan krsnim hodom od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save, noseći mošti Svetog Justina Ćelijskog i čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice “Znamenje” u molitvi za mir i blagostanje.
U novosadskom Sabornom hramu, episkop bački Irinej, služio je arhijerejsku liturgiju uz sasluženje arhijereja SPC, koja je krunisana svečanom litijom u porti crkve i činom osvećenjem ovogodišnje letine, osvetljavajući praznik Vaznesenja Gospodnjeg u srcima vernika.
U molitvenom zajedništvu sa visokim crkvenim dostojanstvenicima i vernim narodom, svečanost je obeležena bogosluženjem, ophodom oko hrama, parastosom žrtvama iz 1941. godine i blagoslovom slavskih darova.
Predsednika Odeljenja za fizičku kulturu i sport Eparhije armavirske Ruske pravoslavne crkve pokreću zajednički turniri, digitalne igre i projekti koji spajaju crkve i mlade, dok filozofija vere postaje most između naroda.
Sarajevo, Zagreb i Podgorica pojavljuju se kao tačke istog pritiska, dok profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči, protojerej-stavrofor Darko Đogo, objašnjava da iza naizgled nepovezanih inicijativa stoji dugoročna strategija razbijanja identiteta.
Posle poruka bivšeg reisu-l-uleme i ideje o takozvanoj „Bosanskoj pravoslavnoj crkvi“, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski bez uvijanja govori o manipulacijama, prećutanim stratištima i opasnom prekrajanju istorije.
Na praznik Obrezanja Gospodnjeg i u dan posvećen Svetom Vasiliju Velikom, liturgija u Beogradu donela je poruku o „obrezanju srca“, unutrašnjoj promeni i hrišćanskom životu koji ne počinje u običaju, već u čoveku samom.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Protojerej Vladimir Dolgih razbija raširene zablude i objašnjava u kojim situacijama je bolje ne prihvatiti kumstvo nego ga nositi samo kao praznu formu.