BRUTALNO UBIJENI, TELA IM BAČENA U MORE, A ONDA JE EPISKOP USNIO JEDAN SAN: Sutra su Sveti mučenici Mina, Ermogen i Evgraf
Sva trojica su pogubljenja mačem.
U molitvenom zajedništvu sa visokim crkvenim dostojanstvenicima i vernim narodom, svečanost je obeležena bogosluženjem, ophodom oko hrama, parastosom žrtvama iz 1941. godine i blagoslovom slavskih darova.
U jutarnjim časovima na praznik Vaznesenja Gospodnjeg, 13. juna, Vaznesenjski hram u Beogradu bio je ispunjen zajedništvom i molitvom. Okružen brojnim vernim narodom i visokim dostojanstvenicima Crkve, patrijarh Porfirije služio je arhijerejsku liturgiju. U molitvenom jedinstvu sa patrijarhom Porfirijem, liturgiju su sasluživali prvojerarh Ruske zagranične crkve, mitropolit istočno-američki Nikolaj, mitropolit berlinski i nemački Marko, arhiepiskop montrealski i kanadski Gavrilo, episkop londonski i zapadnoevropski Irinej, episkop australijsko-novozelandski Siluan, episkop valjevski Isihije, episkop štutgardski Jov, episkop lipljanski Dositej, vikar poglavara SPC i starješina Vaznesenjske crkve. Svečanost su uveličali prisustvo i molitve brojnih vernika, koji su se okupili da zajedno proslave ovaj veliki hrišćanski praznik.
Nakon liturgije, vernici su učestvovali u ophodu oko hrama, što je simbolizovalo hodočašće duša ka uzvišenom i božanskom. Poseban je bio i trenutak kada je služen parastos nevino postradalim građanima Beograda iz 1941. godine, čime je uz duboku pobožnost izraženo sećanje na žrtve.
Na kraju svečanosti, ispred hrama je prelomljen slavski kolač i osvećeni su slavski darovi, u duhu zahvalnosti i zajedništva. Ovaj čin, ispunjen simbolikom i verom, označio je vrhunac proslave, povezujući sve prisutne u duhovnom zajedništvu.
U večernjim časovima, vernici će se ponovo okupiti oko Vaznesenjske crkve, odakle će u 19 časova biti iznete mošti Svetog Justina Ćelijskog i litijski pronete ulicama prestonice do Hrama Svetog Save. Spasovdanska litija će krenuti od Vaznesenjske crkve, pa ulicom Kralja Milana do Trga Slavija, gde će patrijarh Porfirije pročitati sveto Jevanđelje i osveštati prestoničke ulice, posle čega će nastaviti ka konačnom odredištu, Hramu Svetog Save.


Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Uz molitve hiljada vernika i prisustvo patrijarha Porfirija, prestoni grad je dočekao jedini sačuvani deo moštiju Svetog Save. Ruka prvog arhiepiskopa srpskog predvodiće ovogodišnju Spasovdansku litiju kroz srce glavnog grada.
Pod vođstvom patrijarha Porfirija, hiljade vernika proslavilo je Spasovdan krsnim hodom od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save, noseći mošti Svetog Justina Ćelijskog i čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice “Znamenje” u molitvi za mir i blagostanje.
U atmosferi ispunjenoj pobožnošću i duhovnim zanosom reke vernog naroda, kivot jednog od najcenjenijih srpskih svetitelja dočekan je u Vaznesenjskoj crkvi, gde je u molitvenom prisustvu patrijarha Porfirija episkop novobrdski Ilarion služio večernju molitvu sa petohlebnicom pred Vaznesenje Gospodnje.
Pred stotinama mališana u Hramu Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve je besedio o daru života, dugu ljubavi i veri koja se ne troši, već umnožava.
Na liturgiji u Veljinama, mitropolit Hrizostom je istakao da se pravovernost Svetog oca Nikolaja ogledala u njegovoj nepokolebljivosti i postojanosti u zdravoj nauci Gospodnjoj.
U besedi na Nikoljdan, poglavar SPC podsetio je da se vera ne završava za slavskom trpezom, već počinje na liturgiji i potvrđuje svakodnevnim odnosom prema Bogu i bližnjem čoveku.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Recept sa Svetе Gore pokazuje da prava slatka radost ne zahteva raskoš - spoj džema, oraha, suvog grožđa, agruma i posne čokolade stvara kolač koji tihu blagost pretvara u nezaboravan užitak.
Pravoslavci proslavljaju Začeće Svete Ane po starom kalendaru, Svetu velikomučenicu Anastasiju Rimljanku po novom. Katolici su u Četvrtoj nedelji Adventa. Jevreji obeležavaju osmi dan Hanuke, dok muslimani dan posvećuju redovnim molitvama i svakodnevnim verskim obavezama.
U kratkoj pouci počivšeg duhovnika manastira Bogorodice Gavriotise krije se odgovor na strah od ljudske zlobe i osećaj napuštenosti.