SVETKOVINA VAZNESENJA GOSPODNJEG: Patrijarh Porfirije služio je arhijerejsku liturgiju u Vaznesenjskoj crkvi, posle čega je započela proslava prestoničke slave
U molitvenom zajedništvu sa visokim crkvenim dostojanstvenicima i vernim narodom, svečanost je obeležena bogosluženjem, ophodom oko hrama, parastosom žrtvama iz 1941. godine i blagoslovom slavskih darova.
U jutarnjim časovima na praznik Vaznesenja Gospodnjeg, 13. juna, Vaznesenjski hram u Beogradu bio je ispunjen zajedništvom i molitvom. Okružen brojnim vernim narodom i visokim dostojanstvenicima Crkve, patrijarh Porfirije služio je arhijerejsku liturgiju. U molitvenom jedinstvu sa patrijarhom Porfirijem, liturgiju su sasluživali prvojerarh Ruske zagranične crkve, mitropolit istočno-američki Nikolaj, mitropolit berlinski i nemački Marko, arhiepiskop montrealski i kanadski Gavrilo, episkop londonski i zapadnoevropski Irinej, episkop australijsko-novozelandski Siluan, episkop valjevski Isihije, episkop štutgardski Jov, episkop lipljanski Dositej, vikar poglavara SPC i starješina Vaznesenjske crkve. Svečanost su uveličali prisustvo i molitve brojnih vernika, koji su se okupili da zajedno proslave ovaj veliki hrišćanski praznik.
TANJUG/ MARKO ĐOKOVIĆ
Kivot sa moštima Svetog Justina Ćelijskog
Nakon liturgije, vernici su učestvovali u ophodu oko hrama, što je simbolizovalo hodočašće duša ka uzvišenom i božanskom. Poseban je bio i trenutak kada je služen parastos nevino postradalim građanima Beograda iz 1941. godine, čime je uz duboku pobožnost izraženo sećanje na žrtve.
SPC
Trasa kojom će se kretati Spasovdanska litija
Na kraju svečanosti, ispred hrama je prelomljen slavski kolač i osvećeni su slavski darovi, u duhu zahvalnosti i zajedništva. Ovaj čin, ispunjen simbolikom i verom, označio je vrhunac proslave, povezujući sve prisutne u duhovnom zajedništvu.
U večernjim časovima, vernici će se ponovo okupiti oko Vaznesenjske crkve, odakle će u 19 časova biti iznete mošti Svetog Justina Ćelijskog i litijski pronete ulicama prestonice do Hrama Svetog Save. Spasovdanska litija će krenuti od Vaznesenjske crkve, pa ulicom Kralja Milana do Trga Slavija, gde će patrijarh Porfirije pročitati sveto Jevanđelje i osveštati prestoničke ulice, posle čega će nastaviti ka konačnom odredištu, Hramu Svetog Save.
Kako jedan jednostavan složenac od nežnih listova i mlevenog mesa čuva porodične tradicije i podseća nas na mirise i toplinu zajedničkih ručkova, donoseći osveženje i radost svakom prolećnom tanjiru.
"Ako, dakle, ko ukine jednu od ovih najmanjih zapovesti i nauči tako ljude, nazvaće se najmanji u Carstvu nebeskome; a ko izvrši i nauči, taj će se veliki nazvati u Carstvu nebeskome."
U subotu pete sedmice po Vaskrsu oslušnimo mudrost svedoka večne istine – svetitelja koji nas podseća da dela Gospodnja i danas govore, ako smo spremni da ih vidimo.
Oni su ubedili prvo Kagana da se krsti, a zatim i mnogo naroda preveli u hrišćanstvo. Po povratku u Carigrad sastavili su slovensku azbuku od 38 slova i počeli da prevode crkvene knjige sa grčkog na slovenski.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Pod vođstvom patrijarha Porfirija, hiljade vernika proslavilo je Spasovdan krsnim hodom od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save, noseći mošti Svetog Justina Ćelijskog i čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice “Znamenje” u molitvi za mir i blagostanje.
U atmosferi ispunjenoj pobožnošću i duhovnim zanosom reke vernog naroda, kivot jednog od najcenjenijih srpskih svetitelja dočekan je u Vaznesenjskoj crkvi, gde je u molitvenom prisustvu patrijarha Porfirija episkop novobrdski Ilarion služio večernju molitvu sa petohlebnicom pred Vaznesenje Gospodnje.
Iz manastira Mileševe u prestoni grad stiže sveta ruka prvog srpskog arhiepiskopa, a ulice Beograda ispuniće se hiljadama vernika, molitvama, ikonama i pesmom – u jednom od najsvečanijih događaja u duhovnom životu naroda.
Ova svečanost nije samo podsećanje na veliki duh jednog svetitelja, već i prilika da se kroz molitvu i zajedništvo ojača vera i ljubav prema Bogu, a prisustvo kivota sa njegovim moštima osvetlilo je srca prisutnih, donoseći im utehu i nadahnuće za život u veri i pravednosti.
U iskrenom duhu pravoslavnog jedinstva, patrijarh srpski uputio je srdačne želje poglavaru Ruske Crkve, podsećajući na duboku povezanost dva naroda i nedavnu posetu svetinjama Moskve.
Iz manastira Mileševe u prestoni grad stiže sveta ruka prvog srpskog arhiepiskopa, a ulice Beograda ispuniće se hiljadama vernika, molitvama, ikonama i pesmom – u jednom od najsvečanijih događaja u duhovnom životu naroda.
Posle liturgije Na praznik Prenosa moštiju Svetog Nikolaja, patrijarh srpski je istakao da prava sloboda i istinsko spasenje dolaze kroz prihvatanje Božjih principa, žrtvu i bezuslovnu ljubav čak i prema neprijateljima – poruke koje nas pozivaju da život proživimo u radosti, hrabrosti i istini.
Pre dve godine, neposredno pred praznik Svetog Vasilija Ostroškog, u selu nadomak Trebinja obretene su mošti njegove majke Ane Jovanović. Njena svetost potvrđena je na nedavnom Saboru SPC.
Kada se uzmu u obzir prilično oskudni podaci o ovoj srednjevekovnoj građevini, nekako je i očekivano da postoje legende i predanja koja se vezuju za Araču.
Mladi sovjetski vojnik koji je tokom rata prešao u islam i osnovao porodicu sa šestoro dece, danas u pravoslavnoj Rusiji pronalazi mir i ponovo grli korene koje rat nije mogao da izbriše
U tišini podviga i molitve, iguman manastira Rukumija govori o biblijskom proroštvu – kraju jedne civilizacije, kao i dolasku antihrista i ruskom caru koji će biti utočište verujućih.
Mladi sovjetski vojnik koji je tokom rata prešao u islam i osnovao porodicu sa šestoro dece, danas u pravoslavnoj Rusiji pronalazi mir i ponovo grli korene koje rat nije mogao da izbriše
U zemlji poznatoj po liberalnim vrednostima i sekularizmu, raste broj mladih koji svoj mir i smisao pronalaze u liturgiji i veri drevne pravoslavne crkve - događaji okupljaju stotine tinejdžera, a hramovi postaju nova duhovna središta.