DA LI STE IKADA RAZMIŠLJALI KO ODREĐUJE SUDBINU I POTOMSTVO?
Ajeti 42:49–51 otkrivaju kako Stvoritelj oblikuje život i komunicira s ljudima kroz nadahnuće, skrivenu objavu ili poslanike.
U atmosferi ispunjenoj pobožnošću i duhovnim zanosom reke vernog naroda, kivot jednog od najcenjenijih srpskih svetitelja dočekan je u Vaznesenjskoj crkvi, gde je u molitvenom prisustvu patrijarha Porfirija episkop novobrdski Ilarion služio večernju molitvu sa petohlebnicom pred Vaznesenje Gospodnje.
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi, mošti Svetog Justina Ćelijskog, jednog od najcenjenijih srpskih svetitelja, svečano su dočekane u Beogradu. Kivot sa moštima stigao je u pratnji episkopa valjevskog Isihija, a u Vaznesenjsku crkvu uneli su gardisti Vojske Srbije, uz prisustvo visokih crkvenih i državnih zvaničnika. Patrijarh Porfirije, uz prisustvo mnogobrojnih vernika, crkvenih velikodostojnika i predstavnika državnih institucija, predvodio je svečani doček kivota u porti Vaznesenjske crkve. Ovaj događaj, koji je obeležen velikom pobožnošću i duhovnim zanosom, predstavlja značajan trenutak za sve vernike.
Nakon svečanog dočeka kivota, episkop novobrdski Ilarion, vikar patrijarha srpskog u Vaznesenjskoj služio je večernju molitvu sa petohlebnicom u molitvenom prisustvu patrijarha Porfirija, mitropolita istočnoameričkog Nikolaja, prvojerarha Ruske Pravoslavne Zagranične Crkve, kao i arhijereja SPC i RZC.
Okupljeni vernici imali priliku da se pomole pred moštima svetitelja koji je odlukom Svetog arhijerejskog sabora SPC 2. maja 2010. godine u Hramu Svetog Save kanonizovan u red svetitelja SPC kao Prepodobni Justin Ćelijski. Njegove mošti su 14. juna 2014. godine. prenete u crkvu manastira Ćelije, gde je od 1948. živeo svoje monaške dane.
Sutrašnji dan će takođe biti ispunjen duhovnim sadržajem kada će Beograd obeležiti svoju gradsku slavu, a kivot sa moštima Svetog Justina Ćelijskog, čije svetovno ime je bilo Blagoje Popović, biće pronet ulicama prestonice na čelu Spasovdanske litije, sve do Hrama Svetog Save. Patrijarh Porfirije tom prilikom će služiti moleban i obratiti se okupljenom narodu prigodnom besedom.



U hramu Svetog Save na Vračaru, episkop valjevski Isihije služio je akatist, dok su hiljade vernika u molitvi prilazile kivotu svetitelja čije privremeno prisustvo u prestonici je donelo duhovnu utehu i radost.
Pod vođstvom patrijarha Porfirija, hiljade vernika proslavilo je Spasovdan krsnim hodom od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save, noseći mošti Svetog Justina Ćelijskog i čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice “Znamenje” u molitvi za mir i blagostanje.
Božja ruka je uvek pružena, spremna da nas podigne, uteši i vodi, ali da bismo tu pomoć istinski osetili, potrebno je da mu se obratimo iskreno i sa verom.
Otkrijte kako molitva Blaženoj Kseniji pruža snagu, utehu i isceljenje u trenucima životnih izazova.
U porti Crkve Svetog Dimitrija sada stoji bronzana skulptura mitropolita Amfilohija — visoka 2,3 metra, sa krstom i episkopskom patericom u rukama. Delo vajara Zorana Ivanovića.
U manastiru posvećenom Prepodobnoj mati Paraskevi, liturgiju je služio episkop Nikon, nekadašnji sabrat ove svetinje, a praznična radost nastavljena je u duhu zajedništva i blagodarnosti.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Ova svetiteljka, koju Srbi naročito poštuju, smatra se zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih, ali i čuvarkom doma i porodice.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Ova svetiteljka, koju Srbi naročito poštuju, smatra se zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih, ali i čuvarkom doma i porodice.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Vera nije prazno očekivanje da će se sve rešiti samo od sebe, već poverenje da Bog zna bolje od nas šta nam je potrebno.
Dok milioni širom sveta tragaju za životom izvan Zemlje, jerej Ruske pravoslavne crkve objašnjava da "vanzemaljska vera" nije nauka – već nova duhovna zamka savremenog čoveka.
Slojevi piletine, jaja i šargarepe premazani majonezom čine ovu tortu savršenim predjelom za krsnu slavu, uz kreativni dekor po želji domaćice.