U hramu Svetog Save na Vračaru, episkop valjevski Isihije služio je akatist, dok su hiljade vernika u molitvi prilazile kivotu svetitelja čije privremeno prisustvo u prestonici je donelo duhovnu utehu i radost.
Sa blagoslovom patrijarha Porfirija, Beograd je u nedelju predveče, 16. juna ispratio svete mošti Prepodobnog Justina Ćelijskog. U Hramu Svetog Save na Vračaru, u popodnevnim časovima, episkop valjevski Isihije služio je akatist pred moštima ovog velikog svetitelja. Uz njega su sasluživali protojereji-stavrofori Radivoj Panić i Stojadin Pavlović, kao i đakoni Siniša Duvnjak i Miodrag Oto.
SPC
Vernici celivaju mošti Svetog Justina Ćeliskog
Vladika Isihije, obraćajući se sabranom narodu, istakao je značaj ovog svečanog trenutka:
Neka je blagosloven ovaj nedeljni dan kada smo se udostojili da budemo sa našim Prepodobnim ocem Justinom i da njegovu posetu okončamo svečano akatistom i da ga dostojno ispratimo u svete Ćelije. Neka bi molitve svetitelja bile uvek sa nama, da se okupljamo u Ćelijama i da tražimo blagoslov, pomoć i isceljenje – rekao je vladika Isihije i doadao da ovom prilikom okupljenim vernicima prenosi blagoslove patrijarha, koji je blagoslovio posetu Prepodobnoga u prestonicu.
SPC
Vladika valjevski Ishije služio je akatist
Otkako su mošti Justina Ćelijskog izložene u hramu Svetog Save, posle veličanstvene Spasovdanske litije, hiljade vernika su neprekidno u molitvi pristupale na poklonjenje i celivanje. Njegovo prisustvo u Beogradu, iako privremeno, donelo je duhovnu utehu i radost mnogima koji su došli da se pomole i potraže blagoslov.
SPC
Kivot sa moštima Svetog Justina Ćelijskog
Svete mošti su potom dostojanstveno ispraćene u manastir Ćelije kod Valjeva, gde će nastaviti da budu izvor duhovne snage i utehe za sve verne. Beograd je još jednom pokazao svoju ljubav i poštovanje prema svetitelju koji je svojom verom i učenjem ostavio neizbrisiv trag u srcima mnogih.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U atmosferi ispunjenoj pobožnošću i duhovnim zanosom reke vernog naroda, kivot jednog od najcenjenijih srpskih svetitelja dočekan je u Vaznesenjskoj crkvi, gde je u molitvenom prisustvu patrijarha Porfirija episkop novobrdski Ilarion služio večernju molitvu sa petohlebnicom pred Vaznesenje Gospodnje.
Ova svečanost nije samo podsećanje na veliki duh jednog svetitelja, već i prilika da se kroz molitvu i zajedništvo ojača vera i ljubav prema Bogu, a prisustvo kivota sa njegovim moštima osvetlilo je srca prisutnih, donoseći im utehu i nadahnuće za život u veri i pravednosti.
Pod vođstvom patrijarha Porfirija, hiljade vernika proslavilo je Spasovdan krsnim hodom od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save, noseći mošti Svetog Justina Ćelijskog i čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice “Znamenje” u molitvi za mir i blagostanje.
Božja ruka je uvek pružena, spremna da nas podigne, uteši i vodi, ali da bismo tu pomoć istinski osetili, potrebno je da mu se obratimo iskreno i sa verom.
Vernici, arhijereji, profesori i đaci okupili su se u crkvi Svetog Save kako bi zajedno proslavili četvrt veka škole koja oblikuje buduće pastire Hristove, uz poruke o veri, životu i službi Dobrog Pastira.
U Sabornom hramu u Podgorici, mitropolit nemački služio je liturgiju i besedio o hrabrosti, dostojanstvu i božanskom dodiru, naglašavajući da vera može preobraziti smrtnost u besmrtnost i doneti isceljenje svima koji veruju.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, dok se u narodu obeležavaju poklade kao duhovna i običajna priprema za četrdeset dana uzdržanja.