U hramu Svetog Save na Vračaru, episkop valjevski Isihije služio je akatist, dok su hiljade vernika u molitvi prilazile kivotu svetitelja čije privremeno prisustvo u prestonici je donelo duhovnu utehu i radost.
Sa blagoslovom patrijarha Porfirija, Beograd je u nedelju predveče, 16. juna ispratio svete mošti Prepodobnog Justina Ćelijskog. U Hramu Svetog Save na Vračaru, u popodnevnim časovima, episkop valjevski Isihije služio je akatist pred moštima ovog velikog svetitelja. Uz njega su sasluživali protojereji-stavrofori Radivoj Panić i Stojadin Pavlović, kao i đakoni Siniša Duvnjak i Miodrag Oto.
SPC
Vernici celivaju mošti Svetog Justina Ćeliskog
Vladika Isihije, obraćajući se sabranom narodu, istakao je značaj ovog svečanog trenutka:
Neka je blagosloven ovaj nedeljni dan kada smo se udostojili da budemo sa našim Prepodobnim ocem Justinom i da njegovu posetu okončamo svečano akatistom i da ga dostojno ispratimo u svete Ćelije. Neka bi molitve svetitelja bile uvek sa nama, da se okupljamo u Ćelijama i da tražimo blagoslov, pomoć i isceljenje – rekao je vladika Isihije i doadao da ovom prilikom okupljenim vernicima prenosi blagoslove patrijarha, koji je blagoslovio posetu Prepodobnoga u prestonicu.
SPC
Vladika valjevski Ishije služio je akatist
Otkako su mošti Justina Ćelijskog izložene u hramu Svetog Save, posle veličanstvene Spasovdanske litije, hiljade vernika su neprekidno u molitvi pristupale na poklonjenje i celivanje. Njegovo prisustvo u Beogradu, iako privremeno, donelo je duhovnu utehu i radost mnogima koji su došli da se pomole i potraže blagoslov.
SPC
Kivot sa moštima Svetog Justina Ćelijskog
Svete mošti su potom dostojanstveno ispraćene u manastir Ćelije kod Valjeva, gde će nastaviti da budu izvor duhovne snage i utehe za sve verne. Beograd je još jednom pokazao svoju ljubav i poštovanje prema svetitelju koji je svojom verom i učenjem ostavio neizbrisiv trag u srcima mnogih.
Bez kiselog kupusa i bez komplikovanja, ova letnja varijanta tradicionalnog specijaliteta donosi bogat ukus uz sveže povrće, paradajz, začine i nezaobilaznu aromu pečenja u rerni.
Bila je supruga svetog kneza Lazara, majka svetog despota Stefana i žena koja je u najtežim danima srpske istorije preuzela odgovornost za opstanak države i vere.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U atmosferi ispunjenoj pobožnošću i duhovnim zanosom reke vernog naroda, kivot jednog od najcenjenijih srpskih svetitelja dočekan je u Vaznesenjskoj crkvi, gde je u molitvenom prisustvu patrijarha Porfirija episkop novobrdski Ilarion služio večernju molitvu sa petohlebnicom pred Vaznesenje Gospodnje.
Ova svečanost nije samo podsećanje na veliki duh jednog svetitelja, već i prilika da se kroz molitvu i zajedništvo ojača vera i ljubav prema Bogu, a prisustvo kivota sa njegovim moštima osvetlilo je srca prisutnih, donoseći im utehu i nadahnuće za život u veri i pravednosti.
Pod vođstvom patrijarha Porfirija, hiljade vernika proslavilo je Spasovdan krsnim hodom od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save, noseći mošti Svetog Justina Ćelijskog i čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice “Znamenje” u molitvi za mir i blagostanje.
Na praznik Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski predvodio je svečanu arhijerejsku liturgiju i u besedi govorio o neprekidnoj molitvi, unutrašnjem miru i prisustvu Presvete Bogorodice u životu vernika.
Postavka podseća na značaj manastira Visoki Dečani, Gračanice, Pećke patrijaršije i Crkve Bogorodice Ljeviške, koji vekovima čuvaju tragove vere, kulture i istorije srpskog naroda.
Eparhija raško-prizrenska navodi da aktivnosti kod svetinje nisu prethodno najavljene Crkvi i upozorava da obim radova prevazilazi uobičajeno održavanje puta.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Atinogena, patrijarh srpski Porfirije poručio je da je snaga onih koji su se borili pre vek i po proisticala iz vere i spremnosti na žrtvu.
Početak radova blagoslovio je mitropolit mileševski Atanasije, a novi gradski prostor podsetiće buduće generacije na patrijarha Varnavu Rosića, rođenog Pljevljaka koji je predvodio SPC u burnim istorijskim vremenima.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Makrinu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti sveštenomučenici Makaveji. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Alfonsa Marije de Liguorija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.