Pod vođstvom patrijarha Porfirija, hiljade vernika proslavilo je Spasovdan krsnim hodom od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save, noseći mošti Svetog Justina Ćelijskog i čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice “Znamenje” u molitvi za mir i blagostanje.
Na praznik Vaznesenja Gospodnjeg – Spasovdan, Beograd je, uprkos lošem vremenu i kiši, bio obasjan duhovnim sjajem slavske litije. Patrijarh Porfirije predvodio je ovu veličanstvenu povorku, koja se kretala od Vaznesenjske crkve do Spomen-hrama Svetog Save na Vračaru. U molitvenom hodu beogradskim ulicama i trgovima učestvovali su prvojerarh Ruske zagranične crkve mitropolit istočno-američki Nikolaj, mitropolit berlinski i nemački Marko, arhiepiskop montrealski i kanadski Gavrilo, kao i mnogi episkopi, sveštenici, đakoni i verni narod.
Tanjug/AP
Pripadnici Vojske Srbije nosili su kivot sa moštima Svetog Justina Ćelijskog
Litija je krenula iz porte Vaznesenjske crkve, prolazeći ulicama Kneza Miloša i Kralja Milana, a mošti Prepodobnog Justina Ćelijskog i čudotvorna ikona Presvete Bogorodice “Znamenje” litijski su nošeni sa posebnim poštovanjem, dok je časni krst nosio Nikolaj Stanić iz Dervente, najbolji učenik Bogoslovije Svetog Save u Beogradu.
Tanjug/AP
Časni krst nosio je Nikolaj Stanić
Na trgu Slavija, služen je moleban, a patrijarh Porfirije pročitao je deo iz Jevanđelja, osveštavajući prostor i okupljene. Litija je potom nastavila Bulevarom oslobođenja do Hrama Svetog Save, gde su učesnici konačno stigli, ispunjeni duhovnom radošću.
Tanjug/AP
Sveštenstvo i moaštvo SPC
Ova molitvena povorka nije okupila samo verni narod, već i predstavnike gradskih i državnih vlasti, članove svih beogradskih crkvenih horova i kulturno-umetničkih društava, sve rodove Vojske Srbije i Policije, kao i učenike beogradskih osnovnih i srednjih škola. Svi zajedno, ujedinjeni u molitvi, koračali su za mir i blagostanje.
Tanjug/AP
Mnogobrojni članovi folklornih društava učestvovali su u molitvenoj povorci
Po dolasku u Spomen-hram Svetog Save, prvojerarh SPC služio je akatist Prepodobnom ocu Justinu Ćelijskom i održao nadahnutu besedu. - Danas je dan spasenja. Danas je dan slave i radosti. Danas je Spasovdan, dan Gospodnji, dan koji je dobio ime po Spasitelju našem - rekao je patrijarh Porfirije, naglašavajući veličanstvo i značaj današnjeg praznika.
Tanjug/AP
U Spasovdanskoj litiji bili su i čelnici gradskih i državnih institucija
Znajući ovu istinu, naši sveti preci, Nemanjići, posvetili su najveće svetinje i zadužbine upravo Spasovdanu, zato što je to slava našeg prestonog grada, dan spasenja – Spasovdan“, istakao je.
Tanjug/AP
Patrijarh Porfirije celiva mošti Svetog Justina Ćelijskog
Nakon završetka bogosluženja, verni narod je pristupio na poklonjenje svetim moštima ave Justina i čudotvornoj ikoni Majke Božje, osveženi duhovnim blagoslovom i ispunjeni verom.
Usred sukoba i nesigurnosti, mali grad na severoistoku Libana dočekao je simbol nade i molitve koji podseća da čak i u najmračnijim vremenima svetlost uvek pobeđuje tamu.
Sutra će se u Manastiru Pokrova Presvete Bogorodice služiti zaupokojena liturgija i opijelo, a vekovna svetinja Gornji Brčeli čuva sećanje na monahinju koja je ostavila dubok duhovni trag.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U atmosferi ispunjenoj pobožnošću i duhovnim zanosom reke vernog naroda, kivot jednog od najcenjenijih srpskih svetitelja dočekan je u Vaznesenjskoj crkvi, gde je u molitvenom prisustvu patrijarha Porfirija episkop novobrdski Ilarion služio večernju molitvu sa petohlebnicom pred Vaznesenje Gospodnje.
Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Uz molitve hiljada vernika i prisustvo patrijarha Porfirija, prestoni grad je dočekao jedini sačuvani deo moštiju Svetog Save. Ruka prvog arhiepiskopa srpskog predvodiće ovogodišnju Spasovdansku litiju kroz srce glavnog grada.
Sutra će se u Manastiru Pokrova Presvete Bogorodice služiti zaupokojena liturgija i opijelo, a vekovna svetinja Gornji Brčeli čuva sećanje na monahinju koja je ostavila dubok duhovni trag.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori
Vernici svih generacija dobijaju priliku da zakorače u novi život po Hristovoj milosti - sveštenici pozivaju zainteresovane da se prijave do Velikog petka i pripreme sve što je potrebno za Svetu tajnu
U rečima koje su odjeknule daleko izvan hrama Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski podseća da se istinska promena ne meri danima posta, već davanjem ljubavi i osloncem na Crkvu.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.