KAKO SE REŠITI TUGE: Sveti Nil Sinajski o najgorem osećanju koje može da preplavi čoveka
U hrišćanskom učenju, tuga nije samo psihološki problem, već pokazatelj da se duša udaljila od Boga, kao izvora radosti i života.
Vera nije prazno očekivanje da će se sve rešiti samo od sebe, već poverenje da Bog zna bolje od nas šta nam je potrebno.
U današnjem vremenu haosa, nemira i stalne trke za uspehom, čovek se sve više udaljava od tišine svoga srca i od blage svetlosti vere. Sve što radimo, radimo u želji da ostvarimo svoje planove, svoje želje, svoje zamisli o tome kako bi naš život trebalo da izgleda. Međutim, često zaboravljamo da Bog ima svoj plan za svakoga od nas - plan koji je savršen, iako ga mi ne razumemo u trenutku iskušenja.
Koliko puta se dogodi da čovek započne nešto s najboljom namerom, a onda se suoči s nizom prepreka. U tom trenutku misli da ga je Bog ostavio, da mu se život ruši i da nema izlaza. A možda je baš tada, u tom prividnom gubitku, skrivena prilika za duhovno preobraženje, za smirenje i povratak na pravi put. Bog ne dopušta nevolju bez razloga; svaka muka nosi poruku, svaka tuga rađa plod ako se primi sa strpljenjem i verom.
Sveti oci nas uče da vera nije samo reč, već način života. Ona nije prazno očekivanje da će se sve rešiti samo od sebe, već poverenje da Bog zna bolje od nas šta nam je potrebno. Kada se čovek prepusti Božjoj volji, tada nestaje strah, a srce se ispunjava mirom koji svet ne može da dâ.
Savremeni čovek često misli da može sve sam. Planira, gradi, ulaže napor da sve drži pod kontrolom. Ali, kako kaže Sveto pismo, "bez mene ne možete činiti ništa“ (Jovan 15, 5). Čovek bez Boga je kao lađa bez kapetana, koju talasi života nose kud hoće. Tek kada se setimo da nismo mi gospodari svoga života, već da je Gospod taj koji vodi naš brod, tada dolazi istinski mir u dušu.
Taj mir ne dolazi iz spoljašnjih okolnosti, već iz unutrašnjeg predanja Božjoj volji. Kada se duša nauči smirenju, tada i najteže situacije postaju put spasenja. Tada se i bol pretvara u blagoslov, jer se kroz njega rađa nova snaga, nova vera i novo razumevanje smisla života.
Starac Pajsije Svetogorac govorio je reči koje ostaju kao putokaz svakome ko traži mir i utehu u vremenu iskušenja:
- Ti svoje lične planove stavljaš iznad i spred planova Božjih, zato i stradaš. Poverenjem u Boga i smirenjem rešavaju se svi problemi.
U hrišćanskom učenju, tuga nije samo psihološki problem, već pokazatelj da se duša udaljila od Boga, kao izvora radosti i života.
Nije toliko važno koliki je krst, već kako ga nosimo.
U pravoslavlju se veruje da Bog nikada ne dopušta iskušenje koje je jače od čovekove snage.
Pravoslavna crkva uči da Bog nikada ne deluje preko prisile, straha ili uznemirenja, već kroz ljubav, mir i radost u duši.
Nije vera odsustvo bola, već pouzdanje da bol ima smisao.
I dobro i loše je od Gospoda.
Iskušenja skidaju iluziju samodovoljnosti i podsećaju čoveka da nije gospodar sopstvenog života, već biće koje zavisi od Božje milosti.
U Jevanđelju, Hristos ne obećava lak život, ali obećava da neće ostaviti one koji idu putem krsta.
U besedi za četvrtak 4. nedelje Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Hristos menja običnog čoveka u naslednika, dajući mu moć da vlada sobom, svojim mislima i svetom oko sebe.
Otac Arsenije objašnjava kako protivprirodni izbori i nemoral svakodnevno iscrpljuju našu snagu i ugrožavaju budućnost čitavog naroda
Milioni vernika širom pravoslavnog sveta čekaju da saznaju hoće li Blagodatni oganj zasvetleti dok sukobi u Jerusalimu prete da prekinu vekovne tradicije.
Pomenuti na liturgiji nekoga ko nema nikoga da ga se seti - to je čin istinske milosti.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Jednostavan recept za mekano dizano testo i sočni mesni fil koji svaki iftar pretvara u trenutak zajedništva i uživanja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Konona Isavrijskog po starom i Svetog Kirila Jerusalimskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Ćirila Jeruzalemskog, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Svaka reč besede Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu 4. sedmice Velikog posta pokazuje da bez prisustva Spasitelja, ni najveći trud ne donosi plod – a s Njim, i najdublja mora postaju izvor blagoslova.