ČAK I DA SE SVI ZLI LJUDI OKRENU PROTIV VAS, U OVOM SLUČAJU VAM NEĆE MOĆI NIŠTA! Savet Svetog Tihona Zadonskog bogatstva vredan
Nije vera odsustvo bola, već pouzdanje da bol ima smisao.
U pravoslavnom predanju često se naglašava da se najveći blagoslovi kriju upravo iza najvećih iskušenja.
U vremenu kada čovek sve češće traži utehu u prolaznim stvarima, zaboravlja se da istinska snaga i mir dolaze kroz trpljenje i veru.
Pravoslavna tradicija vekovima nas uči da put ka spasenju nije lišen bola, iskušenja i borbe, već da su upravo ti trenuci ono kroz šta se duša preobražava i približava Bogu.
Nije lako nositi krst koji nam je dat, ali u njemu se krije duboki smisao koji se ne otkriva odmah, već kroz strpljenje i poverenje u promisao Božju.
Svaki čovek u svom životu prolazi kroz periode tame, sumnje i teškoća. Tada se često javlja pitanje zašto baš nama dolaze iskušenja i zbog čega Gospod dopušta da patimo.
Međutim, sveti oci nas podsećaju da ništa nije slučajno i da svaka nevolja ima svoj duhovni razlog. U trenucima kada se čini da smo ostavljeni, zapravo smo najbliži Bogu, jer upravo tada učimo da se oslonimo ne na sopstvene snage, već na Njegovu milost.
Iskušenja nisu znak Božjeg odsustva, već njegove brige za čoveka. Kroz njih se proverava vera, učvršćuje nada i rađa istinska ljubav prema Gospodu. Onaj koji izdrži u teškim trenucima, ne samo da izlazi jači već dobija i duhovnu radost koja prevazilazi svako zemaljsko zadovoljstvo. Takva radost ne dolazi spolja, već iznutra, kao dar onima koji su ostali verni uprkos svemu.
U pravoslavnom predanju često se naglašava da se najveći blagoslovi kriju upravo iza najvećih iskušenja.
Tek kada čovek nauči da prihvati volju Božju bez roptanja, otvara se prostor za delovanje blagodati. Tada i najteži teret postaje lakši jer se nosi zajedno s Hristom.
O tome svedoči i starac Josif Isihasta, čije reči donose utehu i podstrek svima koji prolaze kroz životne borbe:
- Bog vas čuje čim mu se obratite. Ali on ne razmišlja kao vi. U velikim iskušenjima Gospod vas ljubi, Bogorodica vas ljubi, svi sveti vas hvale, a anđeli vam se dive. Dakle, ako želite da okusite ljubav Hristovu, izdržite sve što dođe, svaki test koji Gospod stavi pred vas. Ali kad sve prođe, ispunićete se radošću.
Nije vera odsustvo bola, već pouzdanje da bol ima smisao.
Sveti oci vekovima su upozoravali da je najveća borba upravo ona koja se vodi u dubini duše.
Hrišćanski život nije put bez poteškoća.
Sveti oci često su podsećali da pad sam po sebi ne određuje put čoveka, već odnos prema tom padu.
U pravoslavnom učenju stradanje nikada nije besmisleno.
Blizina Božja se ne meri odsustvom bola, već prisustvom utehe i snage u njemu.
Što je čovek više posrnuo i obremenio se grehom, to više iskušenja i za njega i za ostale ljude oko njega, kaže otac Vajo.
U besedi za petak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto su prorocima poverene nebeske tajne i zašto je svedočenje Božje istine povezano sa stradanjem i putem ka Hristu.
Probajte riblje varivo od soje po receptu iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije Rašić, pročitajte molitvu Bogorodice Djevo i duhovno se nadahnite poukom shimonaha Zosime.
Svetogorski starac govorio je o trenutku kada teret postane prevelik, a izlaz se ne traži u bekstvu, već u smirenju, veri i poverenju u Boga.
Dve nedelje pripreme za Uspenje Presvete Bogorodice donose stroga pravila ishrane, ali i dva velika praznika, Preobraženje i Iznošenje Časnog Krsta, kada se određena pravila ublažavaju.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Poglavar Carigradske patrijaršije kritikovao Moskvu zbog delovanja u Africi, a patrijarha Porfirija zbog izostanka posete Carigradskoj patrijaršiji.
U vreme cara Antioha IV Epifana porodica je odbila da prihvati idolopoklonstvo, a njihovo svedočanstvo vekovima ostaje primer istrajnosti, hrabrosti i poverenja u Boga.
Veliki svetitelj našeg vremena govorio je da se od čoveka ne traži ono što prevazilazi njegove mogućnosti, već iskren trud, istrajnost i poverenje u Boga, čak i onda kada se čini da je svaki korak težak.