ŠTA BI TREBALO DA URADI RAZUMAN ČOVEK KAD GA NALJUTE: Lekcija života Svetog Nektarija Eginskog
Pravoslavno predanje ne gleda na gnev samo kao na prolaznu emociju, već kao na duhovni ispit.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
U vremenu kada su odnosi među ljudima često opterećeni nerazumevanjem, brzopletim sudovima i nedostatkom strpljenja, pravoslavno učenje nas podseća da je istinska ljubav neraskidivo vezana za žrtvu.
Najteže iskušenje ne dolazi od stranaca, već upravo od onih koje najviše volimo - od porodice, prijatelja i bližnjih, čije reči i postupci mogu duboko raniti srce.
U takvim trenucima, čovek se suočava sa izborom - da uzvrati hladnoćom ili da ostane veran Hristovom putu, koji podrazumeva trpljenje, blagost i nepokolebljivu ljubav.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Upravo u tome se ogleda duhovna snaga - u sposobnosti da ne dozvolimo da nas bol pretvori u ogorčenost.
Primeri svetih pokazuju da je ljubav iznad svake nepravde i da je nada jača od svake tame.
Strpljenje, saosećanje i nežnost nisu slabost, već najviši oblik duhovne zrelosti. Čovek koji se trudi da u svakome pronađe dobro, da pruži ruku umesto da se povuče, i da voli čak i kada je to najteže, hodi putem koji vodi ka istinskom miru.
Na to je ukazivala i Sveta mučenica Aleksandra Romanova koja nam je ostavila u amanet šta činiti kad nas bližnji povrede:
"Krst je i gorčina života ako te pogrešno razumeju čak i oni koje voliš, to je najteže iskušenje za odanost. To je ono što je sigurno najčešće ranjavalo srce Sina čovečjeg. Avaj! Nikad ne odstupati, nikad ne ispoljavati hladnoću, biti strpljiv, saosećati, izražavati nežnost. Uvek tražiti cvet koji pruža latice i srce koje se otvara. Uvek se nadati, kao i Bog. Uvek voleti, to je dužnost".
Pravoslavno predanje ne gleda na gnev samo kao na prolaznu emociju, već kao na duhovni ispit.
Oprost ne znači zaboraviti sve što se dogodilo niti opravdati zlo koje je učinjeno, već osloboditi srce mržnje i prepustiti sud Bogu.
Sveti oci često su podsećali da pad sam po sebi ne određuje put čoveka, već odnos prema tom padu.
Ono što je izgubljeno često biva nadoknađeno na način koji čovek nije mogao ni da zamisli.
Pravoslavno shvatanje ljubavi podrazumeva žrtvu, odricanje i slobodu.
Ljubav je u hrišćanstvu postavljena kao temelj svega.
U besedi zasnovanoj na knjizi Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako se strah i želja ne završavaju u čovekovoj unutrašnjosti, već se vraćaju kao iskustvo koje oblikuje njegov život i sudbinu.
Probajte pohovane paprike po receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara", pročitajte Molitvu Svetog Filareta Moskovskog i kratku pouku Svetog Vasilija Velikog.
Reči svetogorskog starca nude neočekivan odgovor na jedno od najtežih pitanja vere i života: zašto patnja uopšte postoji i šta se u njoj može otkriti.
Klirik Ukrajinske pravoslavne crkve Vladislav Volkov upokojio se u Finskoj, a njegov odlazak potresao je porodicu, vernike i sveštenstvo, koje je pokrenulo akciju prikupljanja pomoći njegovoj supruzi i dvoje male dece.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
Često se ljudi zaklinju u najbliže i u Boga zbog sitnica, ali pravoslavno učenje poziva na oprez: Hristos je rekao da čovekova reč treba da bude "da" ili "ne", dok Crkva zakletvu prihvata samo u posebnim okolnostima.
Samo nekoliko skromnih sastojaka dovoljno je za slatkiš koji može da se služi i topao i hladan, a recept se nalazi u knjizi "Ko posti, dušu gosti", posvećenoj jednostavnim i ukusnim jelima za dane posta.
U besedi za ponedeljak 4. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto se iza prividne slobode često krije put koji vodi ka duhovnom rasulu, gubitku smisla i udaljavanju od života.