BRAĆA NA KRSTU, TREĆI POD MAČEM: Danas slavimo Svete mučenike Evtropija, Kleonika i Vasiliska
Oni su bili drugovi Svetog Teodora Tirona.
Svi su bili vojnici u rimskoj vojsci i svi su tvrdo verovali u Isusa.
SPC sutra slavi Svetih četrdeset mučenika u Sevastiji.
Svi su bili vojnici u rimskoj vojsci i svi su tvrdo verovali u Isusa.
Kada je krenulo gonjenje hrišćana u vreme Likinija, izvedeni su na sud pred vojvodu, i ovaj im je zpretio da će im oduzeti vojničku čast, na što mu je jedan od njih, sveti Kandid, odgovorio: "Ne samo čast vojničku, no i tela naša uzmi od nas; ništa nam nije draže i česnije od Hrista Boga našega".
Posle toga naredi vojvoda slugama da kamenuje svu četrdesetoricu.
"No kada sluge bacahu kamenje na hrišćane, kamenje se vraćaše i padaše na njih same, te ljuto ih izudara. Jedan kamen pade vojvodi na lice i skrši mu zube", piše u žitijama.
Mučitelji, ljuti zbog ovoga, vezaše svete mučenike i baciše ih u jezero, i postaviše stražu unaokolo, da nijedan ne izađe.
"Beše strašan mraz, i jezero se leđaše okolo tela mučeničkih. Da bi muke bile jače, mučitelji zagrejaše i osvetliše kupatilo ukraj jezera, na dogled zamrznutim stradalcima, ne bi li kako prelestili koga od njih da se odrekne Hrista i prizna idole rimske".
Zaista, jedan se prelesti, izađe iz vode i uđe u kupatilo.
Ali, prema predanju, tada je s neba pala neobična svetlost, koja zagreja vodu u jezeru i tela mučenika, a s tom svetlošću spustiše se s neba i tridesetdevet venaca na njihove glave.
Kada je to video jedan stražar s obale, svukao se, ispovedio ime Gospoda Isusa, i ušao u jezero, da bi se on udostojio onog četrdesetoga venca mesto izdajnika. I zaista, na njega siđe taj poslednji venac.
Sutradan, ceo grad se iznenadio kad je video mučenike žive.
"Tada zle sudije narediše te im prebiše goleni, i baciše tela njihova u vodu, da ih hrišćani ne uzmu. Trećega dana javiše se mučenici mesnom episkopu Petru i pozvaše ga da sabere po vodi i izvadi mošti njihove".
Episkop je tokom noći izašao sa klirom na jezero, gde je video da se u vodi svetle mošti stradalnika.
"I svaka kost koja beše odvojena od tela njihovih, ispliva na površinu i svetljaše se kao sveća".
Oni su mošti pokupili i sahranili ih 320. godine.
Boljezanmi svjatih imiže o tebje postradaša umoljen budi, Gospodi, i vsja našja boljezni iscjeli, Čelovjekoljubče, molimsja.
Oni su bili drugovi Svetog Teodora Tirona.
On je ženu preveo u hrišćanstvo i s njom živeo kao sa sestrom.
Svi su bili vojvode vizantijskog cara Teofila.
Samo jedan od njih, Eterije, umro je prirodnom smrću.
Sveti Teofilakt je bio veliki branilac ikona i čudotvorac.
Prepodobni Gerasim, prema predanju, za vreme časnog posta nije jeo ništa osim što se pričešćivao.
Dok su mu zabijali eksere u telo, molio se Bogu s blagodarnošću.
Preokret u njenom životu napravio je, prema predanju, neki stari monah German, i to nehotično.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teofilakta Ispovednika po starom kalendaru i Svetog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Serapiona, muslimani slave drugi dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Sveti Teofilakt je bio veliki branilac ikona i čudotvorac.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sedam svetih mučenika hersonskih po starom i Svetog novomučenika Mirona po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Sv. Klementa Aleksandrijskog, muslimani slave Bajram, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Samo jedan od njih, Eterije, umro je prirodnom smrću.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.
U besedi za subotu četvrte sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz granice telesnog pogleda, otkrivajući kako duh razotkriva ono što očima ostaje skriveno i otvara vrata unutrašnjih tajni.