TRI DANA PRED SMRT IZGOVORIO JE NEVEROVATNU STVAR: Sutra slavimo Svetog sveštenomučenika Polikarpa Smirnskog!
Kada su ga sudija savetovale da se odrekne Hrista i prizna rimske bogove, rekao je: "Ne mogu promeniti bolje za gore!"
Oni su bili drugovi Svetog Teodora Tirona.
Srpska pravoslavna crkva 16. marta slavi Svete mučenike Evtropija, Kleonika i Vasiliska.
Oni su bili drugovi Svetog Teodora Tirona.
Kada je Teodor slavno skončao, oni su ostali u tamnici, ali nisu odmah osuđeni zbog smene carskog namesnika u Amesiji. Kada je stigao novi namesnik, još nečovečniji od svog prethodnika, naredio je da mu izvedu ovu trojicu.
Sva trojica su bili mladi - Evtropije i Kleonik su bili rođena braća, a Vasilisk srodnik svetom Teodoru.
Sva trojica su se toliko volela i poštovala da su pred namesnikom rekli:
"Kao što je Sveta Trojica nedeljiva, tako smo i mi po veri nedeljivi i po ljubavi nerazlučni".
Uzaludna su bila sva laskanja od strane namesnika, i uzaludni pokušaji da potkupi Evtropija. Najpre ga je pozvao da s njim večera, što Evtropije odbi govoreći iz Psalama: blago mužu koji ne ide na savet nečestivih, potom mu ponudi ogromno blago, sto i pedeset litara srebra, podsetivši namesnika, da je Juda zbog srebra dušu izgubio.
Posle svih pokušaja, "istjazanja i muka behu prva dvojica osuđeni na raspeće, a Vasilisk na posečenje mačem".
Dva brata su na dva krsta raspeti, zašta se oni zahvališe Hristu što ih je udostojio one smrti, kojom je i on umro. Vasilisk je mačem posečen.
Postradali su 308. godine.
Tropar - Sveti mučenici Evtropije, Kleonik i Vasilisk (glas 4):
Mučenici Tvoji Gospode, u stradanju svome su primili nepropadljivi venac, od Tebe Boga našega, jer imajući pomoć Tvoju mučitelje pobediše, a razoriše i nemoćnu drskost demona: Njihovim molitvama spasi duše naše
Kada su ga sudija savetovale da se odrekne Hrista i prizna rimske bogove, rekao je: "Ne mogu promeniti bolje za gore!"
Kada je izdahnuo, prema predanju, lice mu se zasvetlilo kao sunčeva svetlost.
Kao mlad momak okrenuo se isposničkom životu kako bi pročistio dušu i telo i uzdigao se ka Bogu.
Veoma rano se zamonašio i sa Prokopijem Dekapolitom, upražnjavao je najviše podvige.
On je ženu preveo u hrišćanstvo i s njom živeo kao sa sestrom.
Prepodobni Gerasim, prema predanju, za vreme časnog posta nije jeo ništa osim što se pričešćivao.
Dok su mu zabijali eksere u telo, molio se Bogu s blagodarnošću.
Preokret u njenom životu napravio je, prema predanju, neki stari monah German, i to nehotično.
On je ženu preveo u hrišćanstvo i s njom živeo kao sa sestrom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Gerasima Jordanskog po starom i Svetog Aleksija, Čoveka Božjeg po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Patrika, muslimani su u mesecu ramazanu, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Prepodobni Gerasim, prema predanju, za vreme časnog posta nije jeo ništa osim što se pričešćivao.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenike Evtropija, Kleonika i Vasiliska po starom kalendaru i Svetog apostola Aristovula po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetih Hilarija i Tacijana, muslimani su u mesecu ramazanu, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Oprost ne znači opravdavanje tuđih postupaka, već oslobađanje sopstvene duše od tereta.
Iznenadite porodicu jednostavnim, a neodoljivim receptom iz manastirske kuhinje koji svaku postnu trpezu čini posebnom.
Na liturgiji pređeosvećenih darova u Manastiru Tresije, mitropolit šumadijski govorio o pričešću kao stvarnom susretu sa Bogom, značaju praštanja i postu kao putu ka unutrašnjem preobražaju.