DANAS JE VELIKI PRAZNIK! Slavimo Svete mučenike u Evgeniji!
Imena svirepo ubijenih mučenika do danas su otala neotkrivena.
Kao mlad momak okrenuo se isposničkom životu kako bi pročistio dušu i telo i uzdigao se ka Bogu.
Srpska pravoslavna crkva 12. marta slavi Prepodobnog Prokopija Dekapolita. Ovaj svetitelj bio je iz Desetograđa (Dekapolisa) okolo mora Galilejskog, zbog čega se i prozva Dekapolit. Kao mlad momak okrenuo se isposničkom životu kako bi pročistio dušu i telo i uzdigao se ka Bogu.
"No pojavi se ikonoboračka jeres, čiji prvi pronalazač beše zli car Lav Isavrjanin. Ta jeres lažno nazivaše idolopoklonicima one koji poštuju svete ikone i klanjaju im se. I nečestivi car nepravedno i nemilosrdno ubijaše mnoge pravoslavne, a sve ranije pravoslavne careve i arhijereje i znamenite hrišćane, koji su se pobožno klanjali svetim ikonama, on predavaše prokletstvu, iako sam proklet od sviju", piše u žitiju.
Prokopije je ustao u odbranu ikona dokazujući da molitva pred njima nije idolopoklonstvo, jer hrišćani znaju da se ne klanjaju mrtvoj materiji nego živim svetiteljima koji su naslikani na ikonama.
Zbog toga je zverski mučen, hapšen, tučen i železom strugan.
Kad je car Lav ubijen, ikone su vraćene u crkve i Prokopije se vratio u svoj manastir gde je proveo ostatak dana u miru.
Upokojio se u dubokoj starosti. Skončao je mirno u IX veku.
Tropar - Prepodobni Prokopije Dekapolit (glas 8):
Potocima tvojih suza besplodnu pustinju si obrađivao i uzdasima iz dubine duše, umnožio si velikim trudom svoje talante. Bio si svećnjak svetu, sijajući svojim čudesima, Prokopije oče naš: Moli Hrista Boga, da spase duše naše.
Imena svirepo ubijenih mučenika do danas su otala neotkrivena.
Kada su ga sudija savetovale da se odrekne Hrista i prizna rimske bogove, rekao je: "Ne mogu promeniti bolje za gore!"
Kada je Jovan posečen, Irodijada je naredila da mu se glava ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se bojala da prorok nekako ne vaskrsne.
Kada je izdahnuo, prema predanju, lice mu se zasvetlilo kao sunčeva svetlost.
Oni su svojim podvigom posvedočili da je vera u Hrista vrednija od svakog prolaznog života.
Dok su mnogi iz straha napustili Hrista, Marija Magdalena ostala je pod krstom na Golgoti zajedno sa Presvetom Bogorodicom i drugim ženama mironosicama, deleći bol zbog njegovog raspeća.
Sve što mu je Bog otkrivao primao je u svoje srce i verno prenosio narodu, pozivajući ga na pokajanje, povratak veri i nadi u Božju milost.
Prepodobna Makrina bila je najstarija sestra velikih crkvenih otaca – Svetog Vasilija Velikog i Svetog Grigorija Niskog.
Oni su svojim podvigom posvedočili da je vera u Hrista vrednija od svakog prolaznog života.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu Mariju Magdalenu – Blagu Mariju po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svetih sedam otroka u Efesu. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ivana Marije Vijanea, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok su mnogi iz straha napustili Hrista, Marija Magdalena ostala je pod krstom na Golgoti zajedno sa Presvetom Bogorodicom i drugim ženama mironosicama, deleći bol zbog njegovog raspeća.
Praznik Svete Marije Magdaline posebno se proslavlja u Simonopetri, jer se u ovom manastiru čuva njena sveta ruka, pred kojom se vekovima mole pravoslavni vernici.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
U besedi za utorak 10. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto se na milost ne sme gledati kao na dozvolu za grešenje i zašto je pokajanje jedini pravi odgovor na Božju ljubav.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu Mariju Magdalenu – Blagu Mariju po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svetih sedam otroka u Efesu. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ivana Marije Vijanea, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki grčki svetitelj objašnjava da nevolje nisu samo teret koji čovek nosi, već trenutci u kojima se otkrivaju skrivene slabosti, jača vera i pronalazi dublji smisao stradanja.