DANAS JE VELIKI PRAZNIK! Slavimo Svete mučenike u Evgeniji!
Imena svirepo ubijenih mučenika do danas su otala neotkrivena.
Kao mlad momak okrenuo se isposničkom životu kako bi pročistio dušu i telo i uzdigao se ka Bogu.
Srpska pravoslavna crkva 12. marta slavi Prepodobnog Prokopija Dekapolita. Ovaj svetitelj bio je iz Desetograđa (Dekapolisa) okolo mora Galilejskog, zbog čega se i prozva Dekapolit. Kao mlad momak okrenuo se isposničkom životu kako bi pročistio dušu i telo i uzdigao se ka Bogu.
"No pojavi se ikonoboračka jeres, čiji prvi pronalazač beše zli car Lav Isavrjanin. Ta jeres lažno nazivaše idolopoklonicima one koji poštuju svete ikone i klanjaju im se. I nečestivi car nepravedno i nemilosrdno ubijaše mnoge pravoslavne, a sve ranije pravoslavne careve i arhijereje i znamenite hrišćane, koji su se pobožno klanjali svetim ikonama, on predavaše prokletstvu, iako sam proklet od sviju", piše u žitiju.
Prokopije je ustao u odbranu ikona dokazujući da molitva pred njima nije idolopoklonstvo, jer hrišćani znaju da se ne klanjaju mrtvoj materiji nego živim svetiteljima koji su naslikani na ikonama.
Zbog toga je zverski mučen, hapšen, tučen i železom strugan.
Kad je car Lav ubijen, ikone su vraćene u crkve i Prokopije se vratio u svoj manastir gde je proveo ostatak dana u miru.
Upokojio se u dubokoj starosti. Skončao je mirno u IX veku.
Tropar - Prepodobni Prokopije Dekapolit (glas 8):
Potocima tvojih suza besplodnu pustinju si obrađivao i uzdasima iz dubine duše, umnožio si velikim trudom svoje talante. Bio si svećnjak svetu, sijajući svojim čudesima, Prokopije oče naš: Moli Hrista Boga, da spase duše naše.
Imena svirepo ubijenih mučenika do danas su otala neotkrivena.
Kada su ga sudija savetovale da se odrekne Hrista i prizna rimske bogove, rekao je: "Ne mogu promeniti bolje za gore!"
Kada je Jovan posečen, Irodijada je naredila da mu se glava ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se bojala da prorok nekako ne vaskrsne.
Kada je izdahnuo, prema predanju, lice mu se zasvetlilo kao sunčeva svetlost.
Patrijarh carigradski pred smrt je priznao da se mnogo ogrešio o Svetog Martina i molio cara da ga oslobodi.
Bio sveštenik u Laodikiji za vreme cara Dioklecijana.
Još kao mlad postao je monah i učenik Prepodobnog Prokopija Dekapolita.
Skončao je u mukama 92. godine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Aristarha, Puda i Trofima po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatera i Kerkiru devicu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Vincence, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Za vreme Nerona, kada je krenulo gonjenje hrišćana i kada je apostol Pavle posečen, posečena su i ova tri apostola.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Simeona, episkopa persijskog, po starom i Svetog mučenika Terentija i druge s njim po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Ozane Kotorske i Blaženog Jakova Zadranina, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Patrijarh carigradski pred smrt je priznao da se mnogo ogrešio o Svetog Martina i molio cara da ga oslobodi.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Osećaj bespomoćnosti sve češće postaje deo svakodnevice.
U Mioču i Sjeverinu grade se novi hramovi posvećeni Svetom Nikoli i Svetim mironosicama, a poseta mitropolita Atanasija pokazala je da su ovi projekti mnogo više od gradnje - znak zajedništva i duhovne obnove
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.