ON JE SPASAO RIM OD HUNA, ALI POMOGAO I SPASENJU PRAVOSLAVLJA OD JERETIKA! Danas slavimo Svetog Lava I, papu rimskog!
Pred smrt proveo je četrdeset dana u postu i molitvi na grobu apostola Petra, moleći ga da mu javi da li su mu gresi oprošteni.
Kada je Jovan posečen, Irodijada je naredila da mu se glava ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se bojala da prorok nekako ne vaskrsne.
Obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja slavi se 9. marta (24. februara po starom kalendaru) i spomen je na prvo i drugo nalaženje svetiteljeve glave. Prema predanju, Jovanova glava je nakon pogubljenja zakopana na skrivenom mestu, odakle je kasnije čudesno otkrivena i pronađena.
Veliki i slavni Krstitelj Jovan bio je posečen po želji i nagovoru Irodijade, žene Irodove.
Kada je Jovan posečen, Irodijada je naredila da mu se glava ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se bojala da prorok nekako ne vaskrsne.
Stoga je uzela njegovu glavu i zakopala je na nekom skrivenom i beščesnom mestu, duboko u zemlju.
Njena dvorkinja Jovana, žena Huze, dvorjanina Irodova, dobra i blagočestiva, nije mogla da podnese da glava Božjega čoveka ostane na mestu beščesnome.
Zato ju je tajno iskopala i odnela u Jerusalim i sahranila na Gori Jeleonskoj.
Ne znajući za to, car Irod, kada je doznao o Isusu kako čini velika čudesa, uplaši se i reče: "To je Jovan koga sam ja posjekao, on ustade iz mrtvih" (Mk 6, 16).
"Posle izvesnog vremena neki znamenit vlastelin poverovavši u Hrista, ostavi položaj i sujetu svetsku i zamonaši se, i kao monah, s imenom Inokentije, nastani se na Gori Jeleonskoj baš na onom mestu gde je glava Krstiteljeva bila zakopana".
Kada je krenuo sebi da zida keliju, kopao je duboko zemlju i tom prilikom je naišao na zemljani sud i u njemu glavu, za koju mu se javilo da je Krstiteljeva. On je celivao i zakopao na tom istom mestu.
"Po Božjem promislu, ta čudotvorna glava docnije išla je od ruke do ruke, ponirala u mrak zaborava i opet objavljivana, dok najzad nije u vreme blagočestive carice Teodore, majke Mihailove i žene Teofilove, i u vreme patrijarha Ignjatija, preneta u Carigrad".
Mnoga čudesna isceljenja dogodila su se od glave Pretečine.
Važno je i interesantno je, da dok je bi živ, "Jovan ne učini nijedno znamenje" a, "njegovim moštima dade se blagodatna čudotvorna moć".
Pred smrt proveo je četrdeset dana u postu i molitvi na grobu apostola Petra, moleći ga da mu javi da li su mu gresi oprošteni.
Svo troje su skončali u stravičnim mukama.
Iza njegovog života, najpoznatija je ostala priča o tome kako je u jednom trenutku u njegov grad došao neki mađioničar i opsenar Iliodor koji je svojim lažima zavodio omladinu.
Još kao dete otišao je u manastir, zamonašio se, i sve do duboke starosti proveo je vreme u postu, molitvi, bdenju i neprestanom trudu.
Jedan od Sedamdesetorice apostola zajedno sa suprugom Priskilom širio je Jevanđelje, pomagao u osnivanju prvih hrišćanskih zajednica i ostao upamćen kao mučenik koji je do kraja ostao veran Hristu.
Njegovo ime povezano je sa najvažnijim događajima iz biblijske istorije, a posebno sa blagovešću koju je doneo Presvetoj Bogorodici o rođenju Gospoda Isusa Hrista.
Dvojica mučenika iz vremena cara Trajana, koji su suočeni sa smrću pokazali da vera za njih nije bila samo reč, već životno opredeljenje.
Sećanje na događaj iz Halkidona 451. godine, kada je preko njenih moštiju, prema crkvenom predanju, potvrđeno učenje Pravoslavne crkve o dve prirode Gospoda Isusa Hrista.
Dvanaestogodišnji dečak iz Donje Kamenice kod Zvornika danas se poštuje kao Sveti novomučenik Slobodan Donjokamenički, a njegovo ime ostalo je simbol nevinog stradanja i vere.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Akilu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik i iscelitelj Pantelejmon. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Klimenta Ohridskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od Sedamdesetorice apostola zajedno sa suprugom Priskilom širio je Jevanđelje, pomagao u osnivanju prvih hrišćanskih zajednica i ostao upamćen kao mučenik koji je do kraja ostao veran Hristu.
Iako ih mnogi vernici nazivaju istim imenom, ova dva praznika imaju različit značaj i različitu crkvenu simboliku.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Posle dugog iščekivanja i brojnih iskušenja, supružnici su u svetinji pronašli utehu i nadu, a vest koju su ubrzo dobili zauvek im je promenila život.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Akilu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik i iscelitelj Pantelejmon. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Klimenta Ohridskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ava Justin Popović je na Saboru Svetog arhangela Gavrila 1965. godine govorio o snazi molitve i pozvao vernike da u trenucima pada i velikih nevolja prizovu pomoć nebeskih zaštitnika.
Jedan od Sedamdesetorice apostola zajedno sa suprugom Priskilom širio je Jevanđelje, pomagao u osnivanju prvih hrišćanskih zajednica i ostao upamćen kao mučenik koji je do kraja ostao veran Hristu.