ON JE SPASAO RIM OD HUNA, ALI POMOGAO I SPASENJU PRAVOSLAVLJA OD JERETIKA! Danas slavimo Svetog Lava I, papu rimskog!
Pred smrt proveo je četrdeset dana u postu i molitvi na grobu apostola Petra, moleći ga da mu javi da li su mu gresi oprošteni.
Kada je Jovan posečen, Irodijada je naredila da mu se glava ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se bojala da prorok nekako ne vaskrsne.
Obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja slavi se 9. marta (24. februara po starom kalendaru) i spomen je na prvo i drugo nalaženje svetiteljeve glave. Prema predanju, Jovanova glava je nakon pogubljenja zakopana na skrivenom mestu, odakle je kasnije čudesno otkrivena i pronađena.
Veliki i slavni Krstitelj Jovan bio je posečen po želji i nagovoru Irodijade, žene Irodove.
Kada je Jovan posečen, Irodijada je naredila da mu se glava ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se bojala da prorok nekako ne vaskrsne.
Stoga je uzela njegovu glavu i zakopala je na nekom skrivenom i beščesnom mestu, duboko u zemlju.
Njena dvorkinja Jovana, žena Huze, dvorjanina Irodova, dobra i blagočestiva, nije mogla da podnese da glava Božjega čoveka ostane na mestu beščesnome.
Zato ju je tajno iskopala i odnela u Jerusalim i sahranila na Gori Jeleonskoj.
Ne znajući za to, car Irod, kada je doznao o Isusu kako čini velika čudesa, uplaši se i reče: "To je Jovan koga sam ja posjekao, on ustade iz mrtvih" (Mk 6, 16).
"Posle izvesnog vremena neki znamenit vlastelin poverovavši u Hrista, ostavi položaj i sujetu svetsku i zamonaši se, i kao monah, s imenom Inokentije, nastani se na Gori Jeleonskoj baš na onom mestu gde je glava Krstiteljeva bila zakopana".
Kada je krenuo sebi da zida keliju, kopao je duboko zemlju i tom prilikom je naišao na zemljani sud i u njemu glavu, za koju mu se javilo da je Krstiteljeva. On je celivao i zakopao na tom istom mestu.
"Po Božjem promislu, ta čudotvorna glava docnije išla je od ruke do ruke, ponirala u mrak zaborava i opet objavljivana, dok najzad nije u vreme blagočestive carice Teodore, majke Mihailove i žene Teofilove, i u vreme patrijarha Ignjatija, preneta u Carigrad".
Mnoga čudesna isceljenja dogodila su se od glave Pretečine.
Važno je i interesantno je, da dok je bi živ, "Jovan ne učini nijedno znamenje" a, "njegovim moštima dade se blagodatna čudotvorna moć".
Pred smrt proveo je četrdeset dana u postu i molitvi na grobu apostola Petra, moleći ga da mu javi da li su mu gresi oprošteni.
Svo troje su skončali u stravičnim mukama.
Iza njegovog života, najpoznatija je ostala priča o tome kako je u jednom trenutku u njegov grad došao neki mađioničar i opsenar Iliodor koji je svojim lažima zavodio omladinu.
Još kao dete otišao je u manastir, zamonašio se, i sve do duboke starosti proveo je vreme u postu, molitvi, bdenju i neprestanom trudu.
Prepodobni Isakije Ispovednik upokojio se oko 383. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere, hrabrosti i spremnosti da istinu brani bez obzira na cenu.
Stradala je kao mučenica oko 308. godine, postavši jedan od najsvetlijih primera svedočanstava ranohrišćanske postojanosti i vere.
Pošto je nepokolebljivo odbijao da se odrekne Hrista, mučitelji su ga, posle stravičnih i dugotrajnih muka, na kraju zaklali 259. godine.
Za života je bio poznat po brojnim čudesima.
Prepodobni Isakije Ispovednik upokojio se oko 383. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere, hrabrosti i spremnosti da istinu brani bez obzira na cenu.
Stradala je kao mučenica oko 308. godine, postavši jedan od najsvetlijih primera svedočanstava ranohrišćanske postojanosti i vere.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Teodosiju Tirski po starom i Svete apostole Vartolomeja i Varnavu po novom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Barnabe, apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog prepodobnog Nikitu Ispovednika po starom kalendaru, dok po novom kalendaru obeležavaju Svetog Timoteja. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Josipa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Tanke, mirisne kore i sočan nadev od praziluka kriju se iza recepta koji ne traži ni kvasac ni rernu, a osvaja već na prvi zalogaj.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 2. sedmice po Duhovima otkriva se odnos muškarca i žene kao odraz višeg jedinstva, u kome se bliskost uzdiže u duhovnu dimenziju koja prevazilazi uobičajeno poimanje.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.