DANAS JE VELIKI PRAZNIK I SLAVA BROJNIH SRPSKIH PORODICA: Slavimo Začeće Svetog Jovana Krstitelja, crno slovo u kalendaru
Crkva 6. oktobra slavi praznik začeća Preteče Gospodnjeg, sina Zaharije i Jelisavete.
Crkva 6. oktobra slavi praznik začeća Preteče Gospodnjeg, sina Zaharije i Jelisavete.
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, ali uz ovaj dan vezuju se i brojna narodna verovanja. Saznajte šta je dozvoljeno, šta nije i koje zabrane nemaju uporište u crkvenim pravilima.
Beseda iz manastira Ćelije iz 1964. godine donosi duboko promišljanje o stradanju Preteče, Irodovom zločinu, ljudskom odnosu prema istini i tajni pravednikove smrti.
U srpskom narodu ovaj dan poznat je i kao jesenji Sveti Jovan i Jovan Glavosek.
Govoreći o Svetom Jovanu Krstitelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta čoveka udaljava od Boga i zašto se put ka Hristu ne može otvoriti bez pokajanja i odricanja od sopstvene oholosti.
Vlasti Jordana najavile su da će uoči jubileja 2030. godine biti izgrađeni kompleks za hodočasnike i muzej, uz velika ulaganja u Al-Magtas, tradicionalno mesto Hristovog krštenja
U autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, pozivajući se na Jevanđelje i crkveno predanje, đakon Igor Cukanov iznosi svedočenja o životima, veri, propovedi i stradanju Isusovih srodnika.
Praznično sabranje u drevnoj nemanjićkoj svetinji obeleženo rukopoloženjem novog sveštenika i besedom vladike mileševskog o veri i preobražaju čoveka
Na liturgiji u hramu na Petlovom brdu poglavar SPC govorio je o snazi smirenja, pobedi nad egoizmom, istinskom pokajanju i tome zašto tek život sa Hristom svakom čoveku donosi radost, smisao i unutrašnji mir.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već iz iskrene potrebe da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Kada je Jovan posečen, Irodijada je naredila da mu se glava ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se bojala da on ne vaskrsne.
Bez pompe i velikih reči, u molitvi i sabranosti, Sabor Svetog Jovana Krstitelja u ostroškoj svetinji protekao je kao retka prilika da se vera ne objašnjava - već doživi.
Preteča Gospodnji jedini je svetac koji se u Pravoslavnoj crkvi proslavlja čak sedam puta godišnje – kroz praznike koji prate njegov život, služenje, stradanje i čudesnu istoriju njegove najveće svetinje.
Dok Jovanjdan u mnoge domove dolazi i kao krsna slava, Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već kao iskrena potreba da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Kroz lik Svetog Jovana Krstitelja Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najtežem koraku u duhovnom životu: trenutku kada čovek prestaje da upravlja svojim putem i usudi se da ga poveri Bogu.
Jovanjdan je česta slava u Srba, smatra se četvrtom po brojnosti.
Šta se zaista dešava u hramovima u ove dane, zašto se voda ne svodi na „lek za sve“ i kako Crkva gleda na agijasmu, njenu snagu i njenu svrhu u životu vernika.
Pravoslavna crkva 19. januara obeležava Krštenje Isusa Hrista, događaj u kome se otkriva Tajna Trojstva, dok osvećena voda, postaje znak Božje blizine, duhovne snage i početka unutrašnje obnove svakog čoveka.
Sveštenik Jovica Vukasović otkriva značenje ovih prazničnih dana, te običaja koji čuvaju tradiciju.
Govorio je bez milosti i najavio događaje koji će promeniti istoriju, zato se njegovo ime i danas izgovara sa tihim strahopoštovanjem i nemirom u savesti.
Susret patrijarha Porfirija i princa Gazija na obali Jordana i sećanje na kosovsko-metohijsku svetinju otvorili su put daru bez presedana - odluci jordanskog kralja da SPC ustupi zemljište na prostoru od izuzetnog značaja za hrišćane.
Od Sampsona koji je pobedio hiljade neprijatelja, preko proroka Ilije koji je vaskrsavao mrtve, do Svetog Jovana Krstitelja – otkrijte tajnu četrdesetodnevnog posta i njegovu duhovnu snagu.
Jovanovi roditelji su bili stari ljudi, Zaharije i Jelisaveta, kojima je najveća želja bila da dobiju dete, ali to se nikako nije dešavalo.
Mnoge sudbine ostaju večita opomena da se ništa ne može sakriti niti izbeći pred licem Božje pravde.
Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, mitropolit David sližio je liturgiju u Puli i poručio da je vera hrabar odgovor na izazove savremenog sveta.
Sveti prorok Zaharije i pravedna Jelisaveta bili su roditelji Svetog Jovana Preteče i Krstitelja.
U pravoslavnoj ikonografiji može se susresti neobičan prikaz Jovana Krstitelja s krilima i… sopstvenom odsečenom glavom u rukama. Šta znači ova neobična predstava i koju poruku nosi za vernike?
Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja pročitajte molitvu Preteči Hristovom koja smiruje dušu i donosi blagodet.
Praznik seća na mučeničko stradanje Svetog Jovana Krstitelja, čija je glava posečena po naredbi cara Iroda, jer ga je javno razobličavao zbog nemoralnog života.
Srpska pravoslavna crkva obeležava mučeničku smrt proroka i Krstitelja Gospodnjeg, a ovaj dan vernicima donosi snažnu opomenu – istina može biti progonjena, ali nikada nije pobeđena.
U besedi za 13. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zašto Isaijino proročanstvo o Preteči i dalje odzvanja kroz vekove i kako nas poziva da prepoznamo sopstvenu pustinju i pripremimo je za dolazak Hrista.
Priča o ovom Hristovom učeniku, jednom od Sedamdesetorice odabranih, podseća nas na krštenje kneza Avgara, posle kojeg je potpuno ozdravio, i na grad Edesu koji je postao prvi hrišćanski centar.
U nekim krajevima veruje se da devojka koja danas posadi žito u saksiji, može po njegovim klicama na Petrovdan "pročitati" da li će se udati. Ako su klice savijene kao prstenovi - udaja je izvesna.
Otkrijte zbog čega praznik Rođenja Svetog Jovana Preteče nosi ime koje danas zvuči strano našem narodu i šta mistični običaji ovog dana otkrivaju o staroj veri i jeziku.
Sveti Jovan Krstitelj je poznatiji kao Preteča jer se rodio pre Hrista, a onda ga je na reci Jordan i krstio.
Jovan Krstitelj je posečen po želji i nagovoru zlobne Irodijade, žene Irodove.
U selu Džurovo, pod brdima Prijepolja, gde vekovima odjekuje molitva, verni narod se okupio oko mitropolita Atanasija da bi proslavio hramovnu slavu crkve Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja – svedočeći snagu predanja, zajedništva i neugasive pravoslavne vere.
Naučnici nemaju mnogo podataka i nisu sigurni gde se tačno čuva glava Jovana Krstitelja, jer je istorija ovog događaja veoma maglovita.
U svojoj knjizi “Misli za svaki dan u godini”, za sredu mesopusne sedmice, Sveti Teofan Zatvornik osvetljava duboku duhovnu istinu o slobodi pred Bogom.
Na Savindan, portal religija.rs pokrenuo je novu akciju u kojoj ćemo svake nedelje u 19 časova objavljivati pripovetke za najmlađe. U narednom periodu očekujte nove tekstualne i video verzije priča nadahnutih pravoslavnim predanjem, koje donose mudrost, ljubav i veru.
Tokom ratnih dejstava u doba raspleta jugoslovenske državne krize, crkva je teško oštećena od strane ustaša.
Sveti Teofan Zatvornik za 32. četvrtak po Pedesetnici, podseća da je Sveti Jovan svojim svedočenjem dao jasnu potvrdu o Hristovoj božanskoj prirodi i misiji – kao obećanom izbavitelju koji je došao da spasi svet.
Iza impozantne gvozdene kapije, nekoliko stotina metara pre samog manastira, nalaze se serpentine obrasle lekovitim biljem i cvećem neverovatnog izgleda i još neverovatnijih boja.
Ruka Svetog Jovana poklonjena je Karađorđevićima posle Prvog svetskog rata u znak zahvalnosti za prihvatanje desetina hiljada ruskih izbeglica.
Nakon Jovanovog pogubljenja na ušću, gde se Jordan uliva u Mrtvo more, Isus Hristos nastavlja da propoveda reči Jovana Krstitelja i da veliča njegovo delo. Irodova vojska je uništena u bici, što su ljudi smatrali kaznom Boga.
Uspomena na najuzvišeniji trenutak u životu Gospoda, krštenje Isusa Hrista, ove godine obeležena je smanjenim brojem vernika, ali sa nezamenjivom verom koja ne prestaje da svetli, uprkos ratnim dešavanjima koja potresaju Bliski istok.
Ovaj dan, pretprazništvo Bogojavljenja, podseća nas na važnost unutrašnje čistote i pokajanja, dok se pripremamo za slavlje Hristovog krštenja i božanskog osvećenja.
Dva dana u godini pravoslavci poste u slavu Časnog Krsta, ali ovaj podvig nije samo uzdržavanje od hrane, nego ima dublje značenje i moć koju nosi.
U svojoj knjizi, 30. srede po Pedesetnici Sveti Teofan Zatvornik otkriva duhovnu borbu između slobode čoveka i nezaustavljivog toka istorije, pokrećući pitanje: da li je slobodna volja uopšte moguća u svetu u kojem istorija neprestano teče?
Njegova duhovna bliskost s nebeskim bićima otkriva duboku poruku za sve vernike, podsećajući nas na neizbežnu Božju pravdu i pozivajući na pokajanje.
U svojoj knjizi, za 28. sredu po Pedesetnici, Sveti Teofan Zatvornik otkriva duboke istine o veri i razmatranju. Njegove reči nas pozivaju na promišljanje o dolasku Gospoda, suštini pobožnosti i izazovima sa kojima se suočavaju verujući i neverujući.
Kao prvi ugodnik Božji koji je sledio Isusa, nazvan je Prvozvani, a nakon Hristovog vaskrsenja i vaznesenja, primio je Duha Svetoga zajedno sa ostalim apostolima. Od Galilejskog mora do obala Dunava i Kijevskih gora, ostavio je neizbrisiv trag, propovedajući ljubav, veru i snagu krsta, čak i pred licem smrti, a 13. decembar kada ga molitveno proslavljamo, mnoge porodice u srpskim zemljma obeležavaju i kao krsnu slavu.
Manastir Rajinovac predstavlja mesto izuzetne lepote i duhovnog mira, na koje su ponosni lokalni stanovnici, a u svetinju hrle iz svih delova Srbije.
Od Antiohije i Carigrada, preko Malte i Rusije, sveta desnica Preteče Gospodnjeg prošla je neverovatan put, bila otimana i vraćana kroz vekove pre nego što je našla svoje poslednje počivalište u Cetinjskom manastiru.
U vreme cara Iroda, kada su nevina deca stradala, ovo dvoje svetitelja postali su svedoci patnji, ali i čudesa. Njihov život obasjan je Božjom milošću, a danas ih vernici proslavljaju kao simbole nade i roditeljske ljubavi.
Molitva u stihu, u kojoj je jedan od najvećih svetaca u pravoslavlju prikazan kao hrabri prorok i čuvar čistote, poziva vernike na pokajanje i duhovno jačanje, sledeći primer ovog ugodnika Božjeg.
Jedan od najznačajnijih praznika u srpskom pravoslavnom kalendaru nosi poruku o hrabrosti, veri i mučeništvu svetitelja koji je svedočio istinu čak i po cenu života.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 3. septembra obeležavaju praznik posvećen svecu, jednom od Sedamdesetorice apostola, koji je širio svetlost Hristovog učenja i činio čuda u Edesi, isceljujući bolesne i donoseći veru narodu.
Na sveti dan Uspenija Presvete Bogorodice, vernici se okupljaju da na liturgijama proslave ovaj veliki trenutak, podsećajući se značaja pete Božje zapovesti i molitveno se sećajući njenog besprekornog života.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.