NAJVEĆA ZABLUDA UOČI BOGOJAVLJENJA: Veroučiteljka Andrea Kereš otkriva gde ljudi greše u "nekrštenim danima"
Teološkinja razbija vekovima ukorenjena sujeverja o “nekrštenim danima”.
Pravoslavna crkva 19. januara obeležava Krštenje Isusa Hrista, događaj u kome se otkriva Tajna Trojstva, dok osvećena voda, postaje znak Božje blizine, duhovne snage i početka unutrašnje obnove svakog čoveka.
Na veliki praznik Bogojavljenja, Srpska pravoslavna crkva slavi jedan od najvažnijih trenutaka u životu Gospoda našeg Isusa Hrista - njegovo Krštenje na reci Jordanu. Na ovaj sveti dan, 19. januara, vernici se sećaju silaska Duha Svetoga u obliku goluba i božanskog glasa Oca sa neba: „Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji.“ U ovom događaju otkriva se sveta Tajna Trojstva - Boga Oca, Boga Sina i Boga Duha Svetoga, jednosušne i nerazdeljive prirode.
Bogojavljenje nije samo proslava teološke istine o Božjoj Trojici, već i trenutak kada Bog pokazuje svoju milost ljudima, pozivajući ih na veru, molitvu i duhovnu obnovu.
Na ovaj praznik u svim crkvama i hramovima širom Srbije osvećuje se voda, koja nosi posebnu blagoslovenu snagu. Uz iskrenu veru i molitvu, ona dobija duhovnu i lekovitu moć. Čuva se u posebnim posudama i koristi tokom cele godine, a njena osobitost je u tome što ostaje sveža i osvećena bez obzira na protek vremena.
Bogojavljenska voda ima i praktičnu vrednost - vernici je koriste u trenucima bolesti, nesreće ili drugih teškoća. Na sam dan praznika njome se može poprskati svaki kutak doma, kako bi prostor postao svet i ispunjen Božjim blagoslovom. U ostalim danima voda se čuva s posebnom pobožnošću, uvereni da je snaga prisutna u veri koja je prati. Zdravima se preporučuje da je piju postom, slično Svetom pričešću, kako bi osetili punu duhovnu snagu ove blagoslovene tečnosti.
Na Bogojavljenje, priroda i čovek postaju svetinja, a vernik je pozvan da se osveži, sredi i duhovno obnovi. U svetoj vodi nalazimo snagu i blagostanje, verujući da kroz nju dolazi Božji blagoslov – u domu, u srcu i u životu svakog čoveka koji mu veruje.
Bog se javi! Vaistinu se Bog javi!
Teološkinja razbija vekovima ukorenjena sujeverja o “nekrštenim danima”.
Mnogi se pitaju da li moraju oba dana u crkvu, da li je kupanje obavezno i šta se zaista računa pred Bogom - evo šta kaže crkvena praksa, a šta narodno predanje.
Sveštenik Jovica Vukasović otkriva značenje ovih prazničnih dana, te običaja koji čuvaju tradiciju.
Dok mnogi veruju u priče o ispunjenju želja tokom bogojavljenske noći, pravoslavlje podseća da je ovaj dan posvećen molitvenom sećanju na Hristovo krštenje, Božiju objavu ljudima i učenju o veri i Božijoj volji.
Praznik Krštenja Hristovog u hramu Svetog Save protekao je u znaku snažne poruke poglavara Srpske pravoslavne crkve o veri koja ne beži od sveta, već ga preobražava.
Šta se zaista dešava u hramovima u ove dane, zašto se voda ne svodi na „lek za sve“ i kako Crkva gleda na agijasmu, njenu snagu i njenu svrhu u životu vernika.
Stefan Popović zaplivao je sa društvom na plaži u Australiji i, u hladnim talasima kod Geelonga, pokazao da se praznik i tradicija ne vezuju za geografiju, već za veru koja putuje zajedno sa čovekom.
Stotine plivača učestvovalo u ledenoj Dunavskoj vodi u tradicionalnom plivanju koje okuplja vernike i građane.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Antipu po starom i Svetog mučenika Savu Stratilata po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Fidela Sigmaringenskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Skončao je u mukama 92. godine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Terentija i druge s njim po starom kalendaru i Đurđevdan po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Jurja, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti mučenik Terentije (zajedno sa Afrikanom, Maksimom, Pompijem i još 36 saputnika) je ranohrišćanski svetitelj koji je stradao u 3. veku.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
U Starom Generalštabu obeležen Dan Vojske Srbije uz poruke o državnosti, tradiciji i nasleđu Drugog srpskog ustanka, uz prisustvo državnih i verskih i velikodostojnika.