BRUTALNO UBIJEN ZBOG VERE U HRISTA, A KAD JE MAJKA DOŠLA DA MU PREUZME TELO, I ONA JE POSEČENA: Danas je Sveti sveštenomučenik Elevterije
Rođen je u Rimu, gde mu je otac bio carski antipat.
Sačuvano je njegovo žitije, koje govori o brojnim delima isceljenja, pa i vaskrsenja iz mrtvih.
SPC danas slavi Prepodobnog Georgija Hozevita.
Rođen je na Kipru. Roditelji su mu bili blagočestivi i bogati. Njegov stariji brat Iraklid, još za života roditelja se zamonašio. Georgije je ostao uz roditelje i bio je vaspitavan u hrišćanskom duhu.
Posle smrti roditelja, pošto je bio mlad, zbog velikog nasledstva uzeo ga je k sebi neki njegov srodnik, koji je želeo da ga oženi za svoju ćerku. Ali, pošto mladi Georgije nije želeo da se ženi, pobegao je kod drugog svog srodnika koji je bio iguman u jednom manastiru želeći da se posveti monaškom životu, kao što je to učinio i njegov stariji brat.
Doznavši za to, čovek koji je želeo da ga oženi za svoju ćerku došao je u manastir da ga traži, i tu se posvađao sa igumanom koji nije želeo da mu vrati mladića.
"Niti sam ga ja doveo ovamo, niti ću ga ja oterati. On sam ima uzrast, neka izabere ono što mu koristi", rekao je iguman .
Kad je mladić saznao za ovu svađu, pobegao je u lavru Kalamon kod svoga brata.
"Kada ga brat vide onako mladog i golobradog, ne htede da ga zadrži u lavri, po zapovestima Svetih otaca, nego ga odvede u manastir Presvete Bogorodice, zvani Hozeva, i predavši ga tamo igumanu, vrati se natrag u svoju keliju. Iguman, videći nepokolebivost i monašku pobožnost Georgijevu, ubrzo ga postriže i odenu u monašku shimu, i predade ga jednom naprednom u podvižništvu starcu monahu kao pomoćnika u starčevom poslušanju", piše u žitijama.
Tamo je živeo asketskim životom u molitvi i postu. Sačuvano je njegovo žitije, koje govori o brojnim delima isceljenja, pa i vaskrsenja iz mrtvih.
Za ovozemaljskog života počeo je gradnju Manastira u Svetoj zemlji, odnosno Palestini, koji je kasnije nazvan Manastir Svetog Georgija Hozevitskog ili na arapskom Validkelt.
U sastavu manastira nalazi se i njegova najveća svetinja - pećina Svetog proroka Ilije. Po biblijskim zapisima, u ovoj pećini je 40 dana i noći u molitvi provela i Sveta Ana, majka Presvete Bogorodice, koja se Gospodu molila da joj da poroda. Iako već u poznim godinama, njena molba je uslišena i ona je na svet donela devojčicu Mariju, majku Isusa Hrista.
Zato danas mnoge žene koje nemaju poroda odlaze u manastire da bi se pomolile, a veruje se da će im ako sastružu i progutaju mrvu kamena sa zidina, to pomoći da imaju decu.
Rođen je u Rimu, gde mu je otac bio carski antipat.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Presveta Bogorodica Marija je, rađanjem Gospoda Isusa Hrista, najviše poslužila našem spasenju i spasenju celoga sveta.
Presveta Bogorodica sa Svetim Jovanom Bogoslovom gledala je kako su ga ubijali i sve vreme se molila Bogu za Stefana.
Na gubilište sa Simeonom bilo je izvedeno još 1000 hrišćana.
Car je savetovao devojke da se poklone idolima i tako sebi spasu živote, ali su one to odbile.
Patrijarh carigradski pred smrt je priznao da se mnogo ogrešio o Svetog Martina i molio cara da ga oslobodi.
Bio sveštenik u Laodikiji za vreme cara Dioklecijana.
Na gubilište sa Simeonom bilo je izvedeno još 1000 hrišćana.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Car je savetovao devojke da se poklone idolima i tako sebi spasu živote, ali su one to odbile.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Aristarha, Puda i Trofima po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatera i Kerkiru devicu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Vincence, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Čovek opterećen sopstvenim padovima i pogrešnim izborima često oseća nemoć da se vrati na pravi put.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
Iako većina jevrejskih autoriteta smatra da je pirsing ušiju prihvatljiv, pitanje postaje znatno složenije kada su u pitanju drugi delovi tela.