NAJVEĆA ZABLUDA UOČI BOGOJAVLJENJA: Veroučiteljka Andrea Kereš otkriva gde ljudi greše u "nekrštenim danima"
Teološkinja razbija vekovima ukorenjena sujeverja o “nekrštenim danima”.
Dok mnogi veruju u priče o ispunjenju želja tokom bogojavljenske noći, pravoslavlje podseća da je ovaj dan posvećen molitvenom sećanju na Hristovo krštenje, Božiju objavu ljudima i učenju o veri i Božijoj volji.
Pred Bogojavljenje, veliki verski hrišćanski praznik, svake godine nevernici atakuju na sve, pa i na vernike pričama koje obećavaju jednostavan put do ispunjenje želja: „U ponoć izađi na prozor, podigni pogled ka nebu i zamisli želju jer se tada nebesa otvaraju.“ Takva uverenja zvuče primamljivo, ali nemaju nikakve veze sa pravoslavnim shvatanjem praznika.
Nebo se, po Jevanđelju, zaista otvorilo - ali nad rekom Jordan, u trenutku kada je Sveti Jovan Krstitelj krstio Isusa Hrista. Taj događaj nije bio znak za gatanje ili način da se ispune lične želje, već objava Boga ljudima, trenutak koji je promenio tok istorije. U slavu sećanja na taj događaj, 19. januara molitveno proslavljamo Bogojavljenje.
Teolog Marko Radaković objašnjava:
- "Poželi želju na bogojavljensku noć i ona će se ispuniti", ovakve i slične naslove često viđamo po novinama i društvenim mrežama. Navedeno verovanje nema nikakav osnov u hrišćanstvu. Može biti razonoda ili igra za decu, mada ni oni ne bi trebalo da budu budni u ponoć. Ukoliko nešto želimo, trudimo se da naše želje postanu stvarnost uz Božiju pomoć. Za ostvarenje je potreban naš napor, molitva i da ono što želimo bude na dobro naše i bližnjih. Bog nije bunar želja. Ako ga tako doživljavamo, naša vera je slaba - kaže Radaković u svom postu na Facebook nalogu i dodaje:
- Bog daruje ljude mnogim dobrima iako ih ne zaslužuju, ali pouzdati se u "moć" datuma ili sopstvene želje nezavisno od Božje volje više je sujeverje nego vera. Zato izgovaramo "da bude volja Tvoja" i sledimo Hristovu molitvu ‘ali ne kako ja hoću, nego Ti kako hoćeš’ (Mt. 26,39). Pomisao da će devojke ugledati budućeg supruga kroz otvorena nebesa je smešna. Ne bi trebalo pamtiti snove sa bogojavljenske noći – teško da ih je Bog poslao.
Teolog Marko Radaković na kraju apeluje:
- Ne čekajmo ponoć 18. januara da ‘otvorenim’ nebesima izgovorimo želje. Recimo ih Bogu kad god. On nas uvek čuje i odgovara u skladu sa našom verom, trudom i Svojom premudrošću.
Bogojavljenje stoga nije vreme za gatanje i pogađanje ili kreiranje budućnosti, već dan da se setimo trenutka kada se Bog ljudima objavio. Sve ostalo su priče koje možda nekome mogu zvučati zanimljivo, a nekom drugom i opasno jer odvraćaju pažnju od prave suštine vere.
Teološkinja razbija vekovima ukorenjena sujeverja o “nekrštenim danima”. Mnogi se pitaju da li moraju oba dana u crkvu, da li je kupanje obavezno i šta se zaista računa pred Bogom - evo šta kaže crkvena praksa, a šta narodno predanje. Sveštenik Jovica Vukasović otkriva značenje ovih prazničnih dana, te običaja koji čuvaju tradiciju. Molitveno sećanje na Hristovo krštenje na Jordanu i glas koji je odjeknuo sa nebesa svake godine iznova sabira vernike u hramovima, dok osvećena voda iz crkve postaje veza između vere i svakodnevnog života u srpskim domovima.
Pravi smisao praznika
Sujeverje i vera
Bogojavljenje nije za gatanje
NAJVEĆA ZABLUDA UOČI BOGOJAVLJENJA: Veroučiteljka Andrea Kereš otkriva gde ljudi greše u "nekrštenim danima"
KAKO PRAVILNO OBELEŽITI KRSTOVDAN I BOGOJAVLJENJE: Evo šta je zaista važno, a šta nije obavezno u ove svete dane
VAŽNIJE OD OBIČAJA: Otac Jovica objašnjava zašto su Krstovdan, Bogojavljenje i praznik Svetog Jovana Krstitelja - jedna celina
SUTRA JE CRVENO SLOVO I JEDAN OD NAJVEĆIH PRAZNIKA: Slavimo Bogojavljenje - sećanje na dan kada se nebo otvorilo nad rekom i svakim domom
Šta se zaista dešava u hramovima u ove dane, zašto se voda ne svodi na „lek za sve“ i kako Crkva gleda na agijasmu, njenu snagu i njenu svrhu u životu vernika.
Razlika između Krstovdanske i Bogojavljenske vodice ne leži u "jačini“ vode, već u razlogu zbog kojeg se osvećuje.
Pravoslavna crkva 19. januara obeležava Krštenje Isusa Hrista, događaj u kome se otkriva Tajna Trojstva, dok osvećena voda, postaje znak Božje blizine, duhovne snage i početka unutrašnje obnove svakog čoveka.
Protosinđel Jovan Milenković, duhovnik manastira Lešje, otkriva kako sveta voda donosi čudesa i zašto ispovest može biti najmoćniji lek protiv depresije i anksioznosti.
Delovanje demona, prema učenju crkve, nije uvek dramatično i vidljivo - naprotiv, najčešće je tiho, skriveno i prilagođeno slabostima svakog čoveka.
Tri zlatne medalje sa prestižnog takmičenja u Njujorku potvrdile su vrhunski kvalitet tvrdoškog ulja, a analize pokazuju i zašto – sa više od 400 polifenola ono prevazilazi standarde ekstra devičanskog ulja i dobija i lekovita svojstva.
Pravoslavno predanje ne gleda na gnev samo kao na prolaznu emociju, već kao na duhovni ispit.
Rumunska pravoslavna crkva u saradnji sa državnim vlastima organizuje put poklonika ka Egiptu i dalje letove za Bukurešt.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U trenutku očaja mislila je da je ostala sama, a onda je saznala da je patrijarh intervenisao kod Boga, a ne kod ljudi.
Rumunska pravoslavna crkva u saradnji sa državnim vlastima organizuje put poklonika ka Egiptu i dalje letove za Bukurešt.
Pričešće u pravoslavlju nije običaj, niti formalnost, već susret sa živim Bogom.
Bez ulja i mleka, a pun badema, oraha, meda i mirisa cimeta – ovaj starinski kolačspaja suve kruške, šljive, kajsije i smokve u raskošnu zimsku poslasticu koja se lako pravi, dugo ostaje sveža i idealna je za dane posta na vodi.