Razlika između Krstovdanske i Bogojavljenske vodice ne leži u "jačini“ vode, već u razlogu zbog kojeg se osvećuje.
Veliko osvećenje vode u Pravoslavnoj crkvi vrši se dva puta godišnje, i to dva dana zaredom - na Krstovdan 18. januara, uoči Bogojavljenja, i na sam praznik Bogojavljenja, 19. januara. Među vernicima postoji uverenje da voda osvećena na Bogojavljenje ima veću važnost od one osvećene dan ranije, ali to nije tačno, kako je objašnjavao patrijarh srpski Pavle.
Veliko osvećenje vode i na Krstovdan i na Bogojavljenje obavlja se po istom crkvenom činu i sa istim molitvama.
Prema njegovim rečima, blagodat osvećene vode je ista oba dana. Razlika između Krstovdanske i Bogojavljenske vodice ne leži u "jačini“ vode, već u razlogu zbog kojeg se osvećuje.
Kako je on jasno objasnio "na navečerje Bogojavljenja (na Krstovdan p.a) osvećenje vode ustanovljeno je za spomen krštenja koje je vršio Jovan Krstitelj, a ono na sam praznik Bogojavljenja u spomen krštenja Hristovog".
im.ivanna/Shutterstock
Sveta voda, Ilustracija
- Neki su iznosili da se vodoosvećenje uoči Bogojavljenja vršilo radi krštenja oglašenih, pa je ova praksa u Crkvi ostala i kad je prestalo masovno krštavanje odraslih.
Zašta se sve koristi i kako se uzima sveta voda (na grčkom “agiasma” – “svetinja”)!?
Osvećena voda je blagodat Božija - ona očišćuje verne ljude od duhovnih poroka, osvećuje ih i ukrepljuje na podvig spasenja u Bogu.
- Mi se prvi put pogružavamo u nju za Krštenje, kada se pri primanju Tajne tri puta pogružavamo u krstionicu, napunjenu svetom vodom. Sveta voda u Tajni krštenja omiva čovekove grehovne nečistote, obnavlja ga i preporadja za novi život u Hristu - navodio je upokojeni otac Gavrilo.
Na Bogojavljenje svaki pravoslavni hrišćanin trebalo bi da ponese kući sud sa svetom vodom, brižljivo je čuva kao najveću svetinju, s molitvom se pričešćuje svetom vodom u vreme bolesti i svake nemoći.
- Osvećena voda - kako je pisao sveti Dimitrije Hersonski - ima snagu osvećenja duše i tela svih onih koji je koriste.
guruXOX/Shutterstock
Osvećena voda, Ilustracija
Upotrebljena sa verom i molitvom, ona isceljuje telesne bolesti.
Prepodobni Serafim Sarovski je posle ispovesti poklonika uvek im davao da piju iz čaše svetu bogojavljensku vodicu.
Prepodobni Amvrosije Optinski je smrtno bolesnom čoveku poslao flašicu sa svetom vodom i neizlečiva bolest je na divljenje lekara nestala.
Starac jeroshimonah Serafim Viricki je uvek savetovao da se proizvodi i sama hrana krope jordanskom (krstovdanskom) vodicom, koja po njegovim rečima, “sama sve osvećuje”. Kada je neko bio jako bolestan, starac Serafim bi blagoslovio da uzima po supenu kašiku svete vode svakog sata. Starac je govorio da nema jačeg leka od svete vode i svetog ulja.
Još je sveti Jovan Zlatoust govorio da sveta bogojavljenska voda ostaje ista tokom mnogih godina, sveža, čista i prijatna, kao da je samo pre minut zahvaćena sa pravog izvora. Eto čuga blagodati Božije, koju i danas svako vidi!
Prema crkvenom učenju, sveta voda nije samo simbol, već novo duhovno-telesno postojanje koje povezuje nebo i zemlju. U nekim slučajevima, ona se koristi kao niži stepen Svetog pričešća, kada vernici zbog epitimije ne mogu pristupiti Svetoj Tajni Hristovoj.
Svetu krstovdansku vodu treba uzimati na prazan želudac zajedno sa prosforom posle jutarnjeg molitvenog pravila, sa posebnim strahopoštovanjem kao svetinju.
- Kada čovek uzima prosforu i svetu vodu - govorio je Prepodobni Georgije Zatvornik Zadonski - tada mu se nečisti duh ne približava, duša i telo se osvećuju, misli se ozaruju za bogougadjanje, i čovek postaje sklon ka postu, molitvi i svakoj dobrodetelji.
Uspomena na najuzvišeniji trenutak u životu Gospoda, krštenje Isusa Hrista, ove godine obeležena je smanjenim brojem vernika, ali sa nezamenjivom verom koja ne prestaje da svetli, uprkos ratnim dešavanjima koja potresaju Bliski istok.
Protosinđel Jovan Milenković, duhovnik manastira Lešje, otkriva kako sveta voda donosi čudesa i zašto ispovest može biti najmoćniji lek protiv depresije i anksioznosti.
U istom datumu susreću se priča o čaši otrova koja nije naudila i praznik koji priprema verne za Bogojavljenje – a iza toga stoji poruka koja se tiče svakog čoveka.
Za samo nekoliko nedelja smenjuju se Đurđevdan, Markovdan, Vasilije Ostroški, Spasovdan i niz drugih praznika, uz retka liturgijska poklapanja i gust raspored koji će mnogim porodicama promeniti uobičajene navike.
Razdvajamo autentično svedočanstvo o svetiteljki od mitova, uključujući i priču o navodnom susretu sa Staljinom, i otkrivamo kako je zaista izgledao njen život u vremenu progona i stradanja.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako privlačne ideje i teorije mogu postati prostor u kome čovek gubi sigurnost duhovnog oslonca i ne primećuje trenutak kada se udaljava od onoga što smatra istinom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Vethopeščernika po starom i Svetog Atanasija Velikog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Atanasija Velikog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Mnogi se pitaju da li moraju oba dana u crkvu, da li je kupanje obavezno i šta se zaista računa pred Bogom - evo šta kaže crkvena praksa, a šta narodno predanje.
Šta se zaista dešava u hramovima u ove dane, zašto se voda ne svodi na „lek za sve“ i kako Crkva gleda na agijasmu, njenu snagu i njenu svrhu u životu vernika.
Pravoslavna crkva 19. januara obeležava Krštenje Isusa Hrista, događaj u kome se otkriva Tajna Trojstva, dok osvećena voda, postaje znak Božje blizine, duhovne snage i početka unutrašnje obnove svakog čoveka.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako privlačne ideje i teorije mogu postati prostor u kome čovek gubi sigurnost duhovnog oslonca i ne primećuje trenutak kada se udaljava od onoga što smatra istinom.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Prisustvo čestice moštiju Svetog Nektarija Eginskog u prostorijama u kojima se svakodnevno vodi borba za živote pretvorilo je medicinsko okruženje u mesto zajedničke molitve, sabranja i duhovne podrške svim prisutnima.