NAJVEĆA ZABLUDA UOČI BOGOJAVLJENJA: Veroučiteljka Andrea Kereš otkriva gde ljudi greše u "nekrštenim danima"
Teološkinja razbija vekovima ukorenjena sujeverja o “nekrštenim danima”.
Sveštenik Jovica Vukasović otkriva značenje ovih prazničnih dana, te običaja koji čuvaju tradiciju.
Dok se praznični krug oko Bogojavljenja polako zatvara, Crkva verne još jednom zaustavlja pred znakom Krsta - ne kao simbolom, već kao događajem. O smislu Krstovdana, njegovom mestu u bogoslužbenom poretku i neraskidivoj vezi sa Bogojavljenjem i praznikom Svetog Jovana Preteče i Krstitelja govorio je sveštenik Jovica Vukasović, službenik Eparhijskog upravnog odbora Mitropolije crnogorsko-primorske, u Temi jutra Radija Svetigore.
Otac Jovica je istakao da se Krstovdan, Bogojavljenje i praznik Svetog Jovana ne mogu posmatrati odvojeno, već kao jedna praznična celina. Kako je naveo, u postbožićnom periodu bogoslužbena tematika prirodno prelazi sa događaja Hristovog rođenja na događaj Njegovog krštenja na Jordanu.
- Praznik Krstovdan nas uvodi u događaj Hristovog krštenja i u potpunosti je usmeren ka Bogojavljenju, ali istovremeno nas podseća i na glavne događaje Hristovog dolaska, Krst i Vaskrsenje - kazao je otac Jovica, pojašnjavajući da upravo iz tog razloga Crkva uoči Bogojavljenja proslavlja Krstovdan.
Govoreći o bogoslužbenoj praksi, on je objasnio da se na Krstovdan, po pravilu tipika, najčešće služi Liturgija Svetog Vasilija Velikog, osim u slučajevima kada crkveni poredak propisuje drugačije. Kada Božić ili Bogojavljenje padaju u nedelju ili ponedeljak, Liturgija Svetog Vasilija Velikog služi se na sam dan praznika, dok se uoči, na Badnji dan ili Krstovdan, služi Liturgija Svetog Jovana Zlatoustog.
Posebnu pažnju sveštenik Vukasović je posvetio i carskim časovima, karakterističnim za praznik Krstovdana. Reč je o bogosluženju koje obuhvata čitanja iz Starog i Novog zaveta, Apostola i Jevanđelja. Naziv „carski“ potiče iz vizantijskog perioda, jer je zbog značaja ovih časova njima prisustvovao i sam car. Ove godine, prema tipiku, carski časovi služe se ranije, a ne na sam dan praznika.
Otac Jovica je podsetio da je Krstovdan dan strogog posta, bez obzira na to u koji dan sedmice pada. Razlog za to je što je praznik posvećen Krstu i stradanju Gospoda Isusa Hrista.
- Kao što su sreda i petak, od najstarijih dana, najstariji post kod hrišćana (u sredu zato što je Juda izdao Spasitelja, a u petak zbog Njegovog Raspeća), tako je i ovaj praznik obavezan za post, bez obzira na dan u nedelji - kazao je on.
U nastavku razgovora osvrnuo se na osvećenje vode na Krstovdan i Bogojavljenje, ističući da između krstovdanske i bogojavljenske vodice nema suštinske razlike, jer se u oba slučaja vrši čin velikog vodoosvećenja.
- Ono što je za nas najvažnije jeste da se voda osvećuje pre svega radi našeg osvećenja korišćenjem, kako se kaže u molitvi, bilo pomazivanjem, pijenjem ili kropljenjem. U samom činu osvećenja naglašava se čemu služi ta voda i kako se koristi - istakao je sveštenik Jovica Vukasović i dodao da vernici nakon velikog vodoosvećenja u svoje domove nose manju količinu svete vode, koja se može koristiti tokom cele godine.
Bogojavljenjska vodica može biti uteha vernicima koji, zbog bolesti ili drugih razloga, nisu u mogućnosti da se pričeste, ali nikada ne može biti zamena za Sveto Pričešće. Svetu vodicu mogu koristiti isključivo kršteni vernici koji nemaju crkvenu zabranu, a ona služi za pomazivanje bolnih mesta i povremeno kropljenje doma, ukoliko sveštenik nije u mogućnosti da dođe u poseti.
Teološkinja razbija vekovima ukorenjena sujeverja o “nekrštenim danima”. U istom datumu susreću se priča o čaši otrova koja nije naudila i praznik koji priprema verne za Bogojavljenje – a iza toga stoji poruka koja se tiče svakog čoveka. Hramovi širom zemlje otvaraju vrata vernicima koji se okupljaju da se prisete prvih hrišćana, učestvuju u vodoosvećenju i potvrde svoj duhovni put kroz post i molitvu. Mnogi se pitaju da li moraju oba dana u crkvu, da li je kupanje obavezno i šta se zaista računa pred Bogom - evo šta kaže crkvena praksa, a šta narodno predanje.
Krstovdan kao dan posta i duhovnog usmerenja
Osvećenje vode i njena primena u domu
NAJVEĆA ZABLUDA UOČI BOGOJAVLJENJA: Veroučiteljka Andrea Kereš otkriva gde ljudi greše u "nekrštenim danima"
DANAS JE VELIKI PRAZNIK I STROGI POST: Srpska pravoslavna crkva slavi zimski Krstovdan i Svete Teopemta i Teona
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA SLAVI ZIMSKI KRSTOVDAN: Evo kako se danas posti
KAKO PRAVILNO OBELEŽITI KRSTOVDAN I BOGOJAVLJENJE: Evo šta je zaista važno, a šta nije obavezno u ove svete dane
Šta se zaista dešava u hramovima u ove dane, zašto se voda ne svodi na „lek za sve“ i kako Crkva gleda na agijasmu, njenu snagu i njenu svrhu u životu vernika.
Razlika između Krstovdanske i Bogojavljenske vodice ne leži u "jačini“ vode, već u razlogu zbog kojeg se osvećuje.
Pravoslavna crkva 19. januara obeležava Krštenje Isusa Hrista, događaj u kome se otkriva Tajna Trojstva, dok osvećena voda, postaje znak Božje blizine, duhovne snage i početka unutrašnje obnove svakog čoveka.
Uspomena na najuzvišeniji trenutak u životu Gospoda, krštenje Isusa Hrista, ove godine obeležena je smanjenim brojem vernika, ali sa nezamenjivom verom koja ne prestaje da svetli, uprkos ratnim dešavanjima koja potresaju Bliski istok.
Od mladog velikaša na dvoru cara Dušana do kosovskog mučenika i svetitelja, život kneza Lazara ostao je svedočanstvo o borbi za jedinstvo države, obnovi Crkve i zavetu koji vekovima živi u srpskom predanju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vidovdan i spomen Svetog velikomučenika kneza Lazara i Svetih srpskih mučenika po starom i Prenos moštiju Svetih mučenika Kira i Jovana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ireneja Lionskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Vidovdan zauzima posebno mesto ne samo u crkvenom kalendaru, već i u istoriji, kulturi i kolektivnom sećanju srpskog naroda.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
U pravoslavlju, čovek ne skriva svoju muku od Boga već je iznosi je pred njega.
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.