Teološkinja razbija vekovima ukorenjena sujeverja o “nekrštenim danima”.
U danima koji prethode velikom prazniku Bogojavljenja, među čak obrazovanim i emancipovanim ljudima i dalje kruži čuvena praznoverna tvrdnja: „Nekršteni dani su od Božića do Bogojavljenja, kada niko ne treba da se krštava, jer u tom periodu Hristos nije bio kršten.“ Za vernika koji razmišlja logično, ovo zvuči besmisleno, ali strah i sujeverje ipak opstaju.
Teološkinja i veroučiteljka Andrea Kereš razbija ovu zabludu jasnim i smirenim objašnjenjem:
- To što 7. januara slavimo Božić, a 9. januara Hristovo krštenje, ne znači da su se tih datuma ti događaji i desili., samo ih obeležavamo tada. Između Hristovog rođenja i krštenja nije prošlo 12 dana, nego 33 godine.
Dakle, period između Božića i Bogojavljenja nije „zabranjeno vreme“ za krštenje niti magijsko razdoblje kada svet stane. On je jednostavno period obeležavanja dva odvojena, ali duboko povezana događaja u Hristovom životu.
Narodne priče koje plaše vernike
Narodno verovanje u ovim danima često ide toliko daleko da tvrdi: „U ovim danima je zemlja otvorena, mrtvi izlaze, a zajedno sa njima i razni demoni koji vladaju od trenutka kada padne mrak.“ Ili: „Tokom ovog perioda preko noći nikako ne treba izlaziti iz kuće.“
Andrea Kereš na ove tvrdnje reaguje sarkastično:
- Treća smena, jeste li čuli? Po opravdanje možete ići u vlaške krajeve.
Njena ironija jasno ukazuje koliko su ovakve tvrdnje apsurdne i koliko odudara moderna racionalnost od praznoverja koje još opstaje u pojedinim krugovima.
Privatna arhiva
Na još jednu čestu narodnu „sigurnosnu preporuku“ "Onaj ko se usudi da putuje posle zalaska sunca, kaže predanje, neće dobro proći. A ako neko baš mora da izlazi, trebalo bi da sa sobom nosi beli luk, krst, ili neki oštar predmet", Andrea ironično dodaje:
- Jer ćemo oštrim predmetom pobediti demone.
Njena duhovita kritika otkriva koliko je ovakvo verovanje više komično nego opasno, ali i koliko često strah od nepoznatog utiče na ponašanje ljudi, čak i u 21. veku.
Kako dočekati Bogojavljenje bez straha
Umesto da se plašimo nepostojećih sila ili da sledimo praznoverne običaje iz prošlosti, pravoslavlje nas uči da Bogojavljenje slavimo sa radošću i verom, razumevajući simboliku Hristovog krštenja i otkrivajući Božiju prisutnost u svetu. Strah od „zlih dana“ ne pripada veri, već sujeverju, i nema mesta među onima koji žele da žive hrišćanski život oslonjen na znanje i istinu.
U svojoj knjizi, Sveti Teofan Zatvornik razmatra bogatstvo duhovnih i teoloških značenja Bogojavljenja, pružajući uputstva za dublje shvatanje ove svetinje i njenog značenja za duhovni život svakog vernika.
Između Rođenja Hristovog i Bogojavljenja, Crkva je sačuvala drevni ritam radosti: deset dana bez posta i bez venčanja - vreme u kome se ne broje sati, već smisao.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Lava I i Svete mučenike Evtropija, Kleonika i Vasiliska po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetu Katarinu Dreksel, dok su muslimani u mesecu ramazana, a u judaizmu se završava drugi dan Purima.
Dok rakete padaju širom Persijskog zaliva i region drhti pred eskalacijom sukoba, patrijarh moskovski i cele Rusije ističe važnost snage, vere i istrajnosti u trenucima neizmernog gubitka.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Od 10. januara do Bogojavljenja traje vreme koje narodna tradicija povezuje sa prisustvom nečistih sila, dok teolozi i sveštenici ukazuju na značaj božićne radosti i duhovnog smisla ovog perioda.
Praznik Krštenja Hristovog u hramu Svetog Save protekao je u znaku snažne poruke poglavara Srpske pravoslavne crkve o veri koja ne beži od sveta, već ga preobražava.
Šta se zaista dešava u hramovima u ove dane, zašto se voda ne svodi na „lek za sve“ i kako Crkva gleda na agijasmu, njenu snagu i njenu svrhu u životu vernika.
Stefan Popović zaplivao je sa društvom na plaži u Australiji i, u hladnim talasima kod Geelonga, pokazao da se praznik i tradicija ne vezuju za geografiju, već za veru koja putuje zajedno sa čovekom.
Dok rakete padaju širom Persijskog zaliva i region drhti pred eskalacijom sukoba, patrijarh moskovski i cele Rusije ističe važnost snage, vere i istrajnosti u trenucima neizmernog gubitka.
Tumačeći događaj iz Jevanđelja o Jairovoj kćeri, veliki srpski duhovnik govori o veri koja razbija sumnju, o zabludi onih koji se podsmevaju Hristovim rečima i o jedinoj sigurnosti koja nadživljuje grob.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Nakon akcije u Suvom Grlu, Crkva upozorava da se malobrojne zajednice dovode na ivicu izdržljivost i apeluje da se spreči produbljivanje straha među porodicama koje su odlučile da ostanu na svojim ognjištima.
Od jednostavnog testa i sezonskog povrća do mirisa bosiljka iz rerne - donosimo detaljan recept za lagano, zdravo jelo bez mrsnih namirnica koje se priprema brzo, a nestaje sa stola još brže.
Tumačeći događaj iz Jevanđelja o Jairovoj kćeri, veliki srpski duhovnik govori o veri koja razbija sumnju, o zabludi onih koji se podsmevaju Hristovim rečima i o jedinoj sigurnosti koja nadživljuje grob.