DANAS JE DRUGI DAN HRIŠĆANSKE ŽALOSTI! Slavimo Veliku subotu - sećanje na pogreb Isusa Hrista i njegov silazak u Ad
Velika subota jedina subota u godini koja se posti.
Bogorodica je bila svedok njegovog raspeća na Veliki petak, najtužniji hrišćanski dan, noseći krst majčinske ljubavi.
U danima kada pravoslavni vernici proslavljaju Vaskrs, praznik pobede života nad smrću, pažnja se ne zadržava samo na vaskrsenju Isusa Hristosa, već i na njegovom stradanju i onima koji su mu u tim trenucima bili najbliži.
Među njima je bila i njegova majka, Bogorodica, čije prisustvo pod krstom i danas izaziva duboke emocije i brojna pitanja među vernicima.
Bogorodica je preživela neizreciv bol tokom stradanja svog sina, prateći ga sa smirenjem kroz Golgotu. Ona je bila svedok njegovog raspeća na Veliki petak, najtužniji hrišćanski dan, noseći krst majčinske ljubavi. Scena u kojoj Marija prilazi Hristu dok ga muče, istaknuta u filmu "Stradanje Hristovo", prikazuje njenu duboku tugu i nema majke i čoveka kod koje nije probudila najjače emocije.
U tim trenucima, dok je Isus trpeo najveću žrtvu, ona nije napustila njegovo stradanje, već je ostala do samog kraja.
Upravo taj prizor, majke koja nemo posmatra stradanje svog deteta, vekovima inspiriše teologe, umetnike i vernike. Bogorodica se u hrišćanskom učenju ne prikazuje kao neko ko se prepustio očaju, već kao simbol snage, vere i prihvatanja Božje volje, čak i u najtežim iskušenjima.
Ipak, jedno pitanje i danas izaziva pažnju: da li je Bogorodica zaista oprostila onima koji su njenog sina osudili i razapeli? Iako u jevanđeljima ne postoji direktan zapis o njenim rečima upućenim dželatima, hrišćansko predanje i tumačenja ukazuju na to da je njen primer neraskidivo povezan sa idejom praštanja.
Sam Isus Hristos je na krstu izgovorio reči: "Oče, oprosti im, jer ne znaju šta čine", što mnogi vernici tumače kao poruku koja obuhvata i one najbliže njemu.
A da li je Bogorodica zaista oprostila, objasnio je otac Dejan Krstić jednoj vernici.
- Pitanje o tome da li je Presveta Bogorodica oprostila, dotiče samu suštinu hrišćanske vere i ljubavi. U pravoslavnom predanju Presvetaa Bogorodica nije samo majka Gospoda Hrista, već i kao zaštitnica čitavog ljudskog roda. Njen oproštaj je neraskidivo vezan za trenutak stajanja pod Krstom, gde je u tišini i bez roptanja prihvatila stradanje svog sina - objasnio je otac Dejan pa nastavio:
- Time je ona postala prvi i najsavršeniji primer hrišćanskog praštanja, jer u njenom srcu nije bilo mesta za osudu ili gorčinu, čak ni prema onima koji su naneli bol njenom detetu. Sveti oci nas uče da je njeno smirenje bilo toliko duboko da je ona potpuno izjednačila svoju volju sa Božijom. Pošto je Bog ljubav koja prašta, i ona, kao najčistije ogledalo te ljubavi, neprestano prašta i posreduje za sve ljude. Ona se u molitvama naziva zastupnicom grešnih, što znači da ona ne samo da je oprostila, već i sada bdi nad svakom dušom koja traži put ka pokajanju.
Otac Dejan na kraju zaključuje da je majčinska milost Bogorodice veća od svakog ljudskog greha, i ona nas uvek čeka raširenih ruku, spremna da nas primi kao svoju decu bez obzira na naše posrtaje.
Velika subota jedina subota u godini koja se posti. Poseban značaj ima jutarnje prisustvo liturgiji. Ovi dani smatraju se vremenom najveće radosti u hrišćanstvu, jer se proslavlja pobeda života nad smrću, odnosno vaskrsenje Hristovo, pa su i sahrane tome prilagođene. Blagodatni oganj se prvi put javio 335. godine na Veliku subotu i posle godinama do dana današnjeg i to samo pravoslavnom patrijarhu, dajući time potvrdu istinitosti i ispravnosti naše pravoslavne vere.

DANAS JE DRUGI DAN HRIŠĆANSKE ŽALOSTI! Slavimo Veliku subotu - sećanje na pogreb Isusa Hrista i njegov silazak u Ad
OVO MNOGI SRBI RADE NA VASKRS, A NE BI TREBALO! Sveštenik objasnio kako se pravilno slavi najveći hrišćanski praznik!
KAKO SE SAHRANJUJU UPOKOJENI ZA VASKRS I TOKOM SVETLE SEDMICE: Razlike su značajne, a evo i šta se prvo radi u domu pokojnika
NAJVEĆE ČUDO PRAVOSLAVLJA! Sveti plamen i danas se na čudesan način pojavio u Crkvi Hristovog groba - BLAGODATNI OGANJ SIŠAO MEĐU VERNIKE! (FOTO, VIDEO)
Njeni roditelji, pravedni Joakim i Ana, dugo nisu imali dece, te se njeno rođenje smatra darom od Boga.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 31. Subotu po Duhovima otkriva kako majčinski savet Presvete Bogorodice iz Kane postaje kompas za život i merilo prave vere.
Dok joj se anđeli klanjaju, demoni pred njom ustuknu, jer u njoj vide pobedu čoveka nad zlom.
Praznik poznat i kao Bogorodična Pasha, otkriva tajnu večnog života kroz mir i nevinost Presvete Bogorodice, čudesno uznesenje Njene duše i snagu vere koja nas vodi ka vaskrsenju.
Mnogi duhovnici kroz vekove ukazivali su na opasnost od reči izgovorenih bez ljubavi i smirenja.
U duhu poštovanja prema hrani i prazniku, ne bi trebalo da se odlažu uz smeće ili ostavljaju na neprimerenim mestima.
Zli demoni se posebno boje prizivanja imena našeg Spasitelja, kaže arhimandrit German.
U besedi za ponedeljak Svetle sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se žalost Hristovih učenika preobražava u radost tek kada se Isus pokaže kao pobednik smrti i Živi Gospod.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaskršnji (Svetli) ponedeljak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog pape Martina I, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna pouka ave Justina Popovića razbija svakodnevnu sumnju i nudi drugačiji pogled na život, strah i večnost.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.