KOLIKO SE TAČNO JAJA FARBA ZA VASKRS: Sveštenik razbija sve zablude vernika
Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama, kaže sveštenik
U duhu poštovanja prema hrani i prazniku, ne bi trebalo da se odlažu uz smeće ili ostavljaju na neprimerenim mestima.
Vaskrs, kao najveći hrišćanskih praznika, u domove donosi duh zajedništva, vere i darivanja.
Uz bogatu trpezu i tradicionalno farbanje jaja, ovaj praznik prati i običaj međusobnog darivanja, zbog čega se u mnogim kućama nakon slavlja nađe veća količina jaja nego što je planirano.
Kako praznični dani prolaze, tako se nameće praktično pitanje - šta učiniti sa viškom vaskršnjih jaja.
Kombinacija sopstvene pripreme i jaja dobijenih od rodbine i prijatelja često dovodi do toga da ih ima više nego što se može pojesti u kratkom roku.
Budući da su u pitanju lako kvarljive namirnice, naročito ako su stajale van frižidera, važno je reagovati na vreme.
U duhu poštovanja prema hrani i prazniku, ne bi trebalo da se odlažu uz smeće ili ostavljaju na neprimerenim mestima.

Kako je najbolje iskoristi višak vaskršnjih jaja objasnio je ranije za Religiju.rs sveštenik Nenad Stojanović.
- Umesto bacanja, vernici se podstiču da potraže drugačije rešenje. Jaja se mogu podeliti s drugima, komšijama, prijateljima, onima kojima možda nisu stigla vaskršnja jaja. Mogu se iskoristiti u pripremi različitih jela, poput salata, pašteta ili čorbi - objasnio je on.
Otac Nenad je dalje istakao da vaskršnja jaja, čak i ako se pokvare, ne treba bacati u kontejner.
- Ako su već pokvarena i nisu za jelo, preporučuje se da se odnesu na čisto mesto u prirodi, zakopaju u zemlju ili tome slično... Ne bi trebalo da se bacaju ili tako pokvarena ostavljaju pored ili okačena o ručku kante.
Deo jaja može se sačuvati i za dane koji slede nakon praznika, kada se po običaju iznose na groblje i dele u znak sećanja na preminule (na Pobusani ponedeljak 20. aprila).
Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama, kaže sveštenik
Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković.
Najpouzdanije svedočanstvo o životu Marije Magdaline daje nam Sveto Jevanđelje, pogotovo što sva četvorica jevanđelista obraćaju pažnju na nju.
Tradicija farbanja i ukrašavanja jaja prenosi se generacijama i spaja porodice u zajedničkom ritualu.
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa.
Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević.
Veliki pravoslavni duhovnik upozoravao je da najveća opasnost ne dolazi od tuđe osude, već od trenutka kada čovek počne da utišava istinu u sebi zarad prihvatanja okoline.
Društvene mreže i viralne objave sve češće određuju šta "sme", a šta "ne sme" da se radi na praznike, stvarajući nova pravila koja se predstavljaju kao tradicija.
U tumačenju proročanstva proroka Jeremije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zbog čega se zlo ne može pobediti silom i šta je potrebno da bi se čovek zaista promenio.
U trenucima kada reč lako preraste u svađu, jedno monaško pravilo nudi jednostavan izlaz: ćutanje, molitva i pogled na sebe umesto na tuđe greške, kao put ka unutrašnjem miru i razrešenju konflikta.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
U njemu se spajaju jednostavni sastojci, mirisi bakinog šporeta i sezonsko voće, koje svako parče čini jedinstvenim doživljajem.
U tumačenju proročanstva proroka Jeremije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zbog čega se zlo ne može pobediti silom i šta je potrebno da bi se čovek zaista promenio.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Pahomija Velikog po starom i Prepodobnog Nikite Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Germana Pariskog, dok muslimani obeležavaju drugi dan Kurban-bajrama, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.